U 2018. donekle usporen rast BDP-a

In Financije i gospodarstvo
savic

Poput preostalog dijela prošle godine, zadnji prošlogodišnji kvartal obilježen je usporavanjem rasta izvoza roba i usluga na godišnjoj razini i povećanom dinamikom rasta domaće potražnje.

Točnije, osobna potrošnja, koja ima najveći udio u BDP-u od gotovo 60% i najveći udio u ukupnoj potražnji od približno 40%, je i u zadnjem kvartalu bila kategorija potražnje koja je naviše poticala rast BDP-a. Realan rast njezine vrijednosti iznosio je na godišnjoj razini 3,9%, ali je zbog smanjivanja stope rasta izvoza roba i usluga na samo 1,3% rast ukupnog BDP-a u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal iznosio tek 2,3%.

S obzirom da su u svim prošlogodišnjim kvartalima osim četvrtog godišnje stope rasta bile nešto niže nego u istim kvartalima prethodne godine, u cijeloj prošloj godini došlo je do blagog usporavanja rasta BDP-a, s 2,9% u 2017. na 2,6%. Godina je obilježena blagim usporavanjem rasta na globalnoj razini te nešto izraženijim usporavanjem rasta na razini EU koja je najvažnije tržište za izvoz roba i usluga iz Hrvatske.

Prema preliminarnim podacima rast EU usporen je s 2,4% u 2017. na 1,9%, a pojedinačno najvažnijih izvoznih tržišta Italije i Njemačke s 1,6% i 2,2% na 0,8% i 1,5%. To je, uz pad vrijednosti izvoza pojedinih važnih izvoznih djelatnosti potaknut drugim razlozima, dovelo do znatnog usporavanja dinamike rasta izvoza roba i usluga sa 6,4% u 2017. godini na samo 2,5% i upravo je to usporavanje dovelo i do navedenog usporavanja dinamike rasta BDP-a.

Naime, rast domaće potražnje, sastavljene od osobne i državne potrošnje te bruto investicija u fiksni kapital, je istodobno bio dinamičniji nego u prethodnoj godini. Pod utjecajem nastavka rasta neto plaća, pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti, oporavka kreditne aktivnosti poslovnih banaka, ali i sklonosti potrošnji, domaća je potražnja rasla dinamičnije nego u prethodnoj godini, 4,0% u odnosu na 3,7% iz 2017. godine.

Pri tome je stopa rasta osobne potrošnje bila neznatno niža nego u prethodnoj godini, ali je ona ipak najviše utjecala na ostvareni rast BDP-a. Rast državne potrošnje je istovremeno dinamiziran, a dinamiziran je i rast vrijednosti investicija u fiksni kapital koje su također dale značajan doprinos kretanju BDP-a.

Navedena kretanja znatno su odredila kretanja proizvodne strukture BDP-a, odnosno usporavanje rasta izvoza znatno je utjecalo na pad bruto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, dok je rast domaće potražnje utjecao na rast trgovine na veliko i malo koja je u zajedničkoj grupi djelatnosti s prijevozom i ugostiteljstvom imala najveći utjecaj na ukupan rast bruto domaćeg proizvoda u prošloj godini.

You may also read!

horvat

Horvat: EU fondovi su akcelerator rasta

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u utorak je u Krapinsko-zagorskoj županiji posjetio četiri tvrtke čiji proizvodi završavaju

Read More...
Cappelli

Cappelli: Godina bi mogla biti do tri posto bolja od lanjske

Špica turističke sezone mogla bi biti na razini prošlogodišnje, dok bi se do kraja godine turistički promet mogao povećati

Read More...
drvo

Za razvoj prerade drva i proizvodnju namještaja 40 milijuna kuna

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je javni natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.