U Njemačkoj svaka treća tvrtka prepoznaje važnost digitalne transformacije

In Regionalni razvoj
Apsolon

Danas su u HUP-u predstavljeni rezultati dva istraživanja na temu digitalne transformacije: Hrvatski digitalni indeks – prvo istraživanje o digitalnoj spremnosti hrvatskih tvrtki koje je proveo Apsolon te studija Digitalna transformacija tržišta rada u Hrvatskoj autora Hrvoja Butkovića i Višnje Samardžije iz IRMO-a. Rezultate istraživanja predstavili su dr. sc. Hrvoje Butković, voditelj IRMO tima i Andrijana Parić, direktorica odjela digitalnog konzaltinga iz tvrtke Apsolon.

Stručnjaci Apsolona, donedavno Sense Consultinga, osmislili su Hrvatski digitalni indeks (HDI) koji analizira spremnost gospodarstva na izazove koji ubrzano mijenjanju tradicionalni način poslovanja. Anketa je nedavno provedena na uzorku od 300 hrvatskih tvrtki među kojima je 65 velikih (više od 250 zaposlenika) te 235 srednjih tvrtki (od 50 do 249 zaposlenika) koje uspješno posluju u različitim regijama i industrijskim sektorima. Anketa je između ostalog pokazala kako tek 15 posto domaćih kompanija ima razvijenu strategiju digitalne transformacije, samo 17 posto ih smatra kako je u potpunosti spremno na promjene koje će ona donijeti, a manje od trećine (29.7%) je transformacija pri vrhu liste prioriteta.

Stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva je loše
Čak 59 posto ispitanih hrvatskih tvrtki smatra da je stanje digitalizacije hrvatskog gospodarstva slabo (47%) ili jako loše (12%), pri čemu su velike tvrtke kritičnije u svojoj procjeni.

Istraživanje je ujedno pokazalo kako hrvatske tvrtke nisu dovoljno upoznate s pojmom digitalne transformacije te ju u najvećem broju poistovjećuju s digitalizacijom postojećih poslovnih modela i/ili analognih procesa, što prema iskustvima Apsolonovih stručnjaka u Hrvatskoj čini do 40 posto ukupnog procesa digitalne transformacije. Preostalih 60 posto, koje između ostalog čine razvoj inovativnog poslovnog modela, stvaranje novih usluga/proizvoda te izgradnja održivog sustava sklonog kontinuiranim inovacijama i promjenama, mnogo je zahtjevniji dio za koji je nužna aktivna uloga upravljačke strukture tvrtki radi provedbe transformacije na svim razinama.

Hrvatska zaostaje za europskim digitalnim liderima
Pri usporedbi rezultata istovjetnih istraživanja, onog Apsolona za Hrvatsku te tvrtke Etventure GmbH za Njemačku, važnost digitalne transformacije prepoznalo je vrlo malo hrvatskih tvrtki (4,5%) za razliku od Njemačke, gdje taj postotak iznosi 35 posto. Velike razlike pronalazimo i kada je riječ o spremnosti zaposlenika za provedbu digitalne transformacije – samo 9 posto hrvatskih tvrtki smatra da su njihovi zaposlenici spremni za taj proces, dok je taj postotak 42 posto kod njemačkih tvrtki. U pitanju spremnosti za digitalnu transformaciju čak 77 posto hrvatskih tvrtki izjavilo je da je dobro pripremljeno za razliku od tek 35 posto njemačkih tvrtki – uzimajući u obzir ekonomske i gospodarske prilike, hrvatska procjena ovdje se čini vrlo optimističnom.

Digitalna transformacija tržišta rada u Hrvatskoj
Studija koju je radio IRMO rezultat je istraživanja provedenih u Hrvatskoj a u sklopu međunarodnog projekta „Prilagodba industrijskih odnosa novim oblicima rada“ nastojala je evidentirati prisutnost i rasprostranjenost novih oblika rada potaknutih digitalizacijom. Polazište za provedbu tog cilja bila je kategorizacija novih oblika rada koju je 2015. objavio Eurofound. Rezultati pokazuju da je polovica sudionika anketnog istraživanja radila je u barem jednom novom obliku rada. Najučestalije u privremenom radu (25%), mobilnom radu (18%) i dijeljenju posla (16%).

Najčešće su u novim oblicima rada radili mladi ispitanici (25-34). Također se pokazuje da bi dvije trećine ispitanika bili spremni tražiti posao u nekom od novih oblika rada, a kao najčešću motivaciju ispitanici navode popravljanje svojih prihoda, profesionalnu motivaciju i potrebu za stjecanjem radnog iskustva. Rad u novim oblicima rada uglavnom se obavlja kao dodatna djelatnost u kojoj je većina ispitanika (73%) angažirana do 15 sati tjedno.

U dijelu istraživanja koje se odnosilo na samozaposlene pokazalo se da kao razlog za samozaposlenosti vrlo visoko kotira fleksibilno radno vrijeme (28%) što ukazuje na potrebu bolje regulacije fleksibilnosti unutar klasičnog radnog odnosa. Također, se pokazalo da se čak četvrtinu samozaposlenih čine tzv. prisilno samozaposleni koji tako rade jer nemaju mogućnost klasičnog zaposlenja. Istraživanje je ukazalo i na problem prevelike porezne opterećenosti rada u Hrvatskoj što ima negativne posljedice naročito u nekim sektorima.

Poslodavci u IT sektoru teško zapošljavaju kvalificiranu radnu snagu koja preferira raditi putem vlastitih obrta ili tvrtki jer na taj način imaju manja bruto izdvajanja na ostvareni dohodak. Jedan od zaključaka studije je da je Hrvatska suočena sa porastom nestandardnog rada koji je posljedica digitalizacije ali da zakonodavni i porezni okvir nije tome adekvatno prilagođen. Svakako bi trebalo raditi na daljnjoj izgradnji mehanizama socijalne sigurnosti za nezavisne profesionalce i druge radnike u novim oblicima rada.

You may also read!

capelli

Cappelli: Šibenik je primjer dobrih ulaganja u turističke projekte

Ministar turizma Gari Cappelli u petak je u Šibeniku na sastanku sa županom Šibensko-kninske županije Goranom Paukom i šibenskim

Read More...
Žigman

Potpisan memorandum između HANFA-e i izraelskih regulatora o suradnji u području FinTech inovacija

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), Ante Žigman jučer je s predstavnikom izraelskog regulatora svečano

Read More...
dm

dm predao donaciju vrijednu 14.000 kuna Općoj bolnici Varaždin

dm-ovu donaciju OB Varaždin uložit će u nabavu infuzijske pumpe za Odjel za pedijatriju. U četvrtak, 19. rujna dm je

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.