U utorak i srijedu održan je najveći online kongres hrvatske turističke industrije

In Konferencije / savjetovanja
turizam

KONGRES HRVATSKE TURISTIČKE INDUSTRIJE

U utorak i srijedu održan je najveći online kongres hrvatske turističke industrije, i to paralelno 22. Kongres hotelijera u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i 14. Kongres kampinga Hrvatske u organizaciji Kamping udruženja Hrvatske (KUH).

U prvom programskom danu predstavnike turističkog sektora podržali su svojim sudjelovanjem ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, kao i potpredsjednik Vlade i ministar unutrarnjih poslova Davor Božinović.

Okupljeni su još jednom zaključili kako su turistički djelatnici ove godine pokazali da imaju znanja i kapaciteta napraviti vanserijski rezultat i u kriznim vremenima. Bez relativno dobrog rezultata u turizmu gospodarski pad ove godine obilježene koronakrizom bio bi još veći.

KLJUČNE PORUKE – 1. DAN KONGRESA

Sad je vrijeme za pripremu sljedeće sezone
Za kvalitetnu pripremu sljedeće sezone bit će ključno produženje Vladinih mjera za potporu očuvanju radnih mjesta i opstanak gospodarskih subjekata do travnja sljedeće godine, kada se očekuju prvi znaci ozbiljnijeg turističkog prometa, kvalitetna komunikacija Hrvatske na ključnim emitivnim tržištima i razrada svih mogućih scenarija i pratećih mjera kojima ćemo omogućiti siguran dolazak i boravak što većeg broja stranih turista. To je zajednički zaključak predstavnika turističke industrije koji su sudjelovali u programu kongresa.

Naglašeno je da je za uspješnu sezonu iza nas ključna bila dobra suradnja turističkog sektora, Vlade, HTZ-a i sustava civilne zaštite, ali i da će čimbenik sigurnosti biti jedan od osnovnih preduvjeta u donošenju konačne odluke o turističkim putovanjima i sljedeće, ali i narednih sezona.

Dodatno otkrivene strukturne slabosti domaćeg turizma
Siniša Topalović, globalni direktor turističkog savjetovanja, Horwath HTL, iznio je brojke koje pokazuju ozbiljne strukturne probleme hrvatskog turizma, koje je ove godine koronakriza samo dodatno produbila. Hrvatska je ove godine zabilježila povijesno najnekonkurentniju smještajnu strukturu sa hotelskim smještajem koji je pao ispod 10 posto u ukupnom broju smještajnih jedinica, a s druge strane sa preko 85 posto smještaja u privatnim jedinicama i ostalom smještaju.

Istovremeno, Hrvatska je šampion turističke gustoće, sa 19,7 kreveta po kilometru kvadratnom, kao i po broju turista po jedinici površine, u čemu je Hrvatska druga na svijetu.

Topalović je pokazao razmjere bujanja privatnog smještaja usporedbom ukupne površine koju zauzimaju određeni smještajni kapaciteti. Sobe u hotelskom smještaju zauzimaju 5-6 milijuna m2, sobe u privatnom smještaju 16 milijuna m2, a ostali objekti 25 milijuna m2. Takvo opterećenje resursa nije održivo i u narednom razdoblju to treba mijenjati, naglasio je Topalović.

Nova strategija turizma i EU fondovi
Ministrica turizma i sporta, Nikolina Brnjac, okupljenima je putem video poruke poručila da je Vlada sektor poduprla sa tri različita seta mjera. Prva je mjera za očuvanje radnih mjesta koja ima fokus na radnicima i na očuvanju zaposlenosti, druga se odnosi na rješavanje kratkoročne i srednjoročne likvidnosti, tzv. COVID kredite, u iznosu od milijardu i 300 milijuna kuna i treća mjera je za pokriće fiksnih troškova, odnosno jednog dijela fiksnih troškova za sve one kojima je rad onemogućen

”Od početka mandata ističem važnost potencijala EU sredstava koje trebamo iskoristiti da turizam učinimo otpornim i omogućimo rast na zdravim temeljima. Kroz Instrument za oporavak i otpornost ćemo omogućiti financiranje za one projekte koji će doprinijeti oporavku nakon krize, jer oporavak turizma smatramo jednim od preduvjeta za oporavak gospodarstva u cjelini. Projekti u koje ćemo ulagati trebaju doprinijeti povećanju razine bruto dodane vrijednosti turizma kroz odmicanje od sezonalnosti i overturizma kao i razvoju turističkih proizvoda koji mogu osigurati jaču otpornost na buduće krize. Drugi važan izvor financiranja je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027., a operativni planovi su u fazi izrade. Za sve u turizmu je važno da je Ministarstvo turizma i sporta uključeno u sve radne skupine koje će raditi na operativnim programima jer je na taj način osigurana bolja početna pozicija za financiranje naših projekata”, izjavila je ministrica Nikolina Brnjac.

Ministrica je najavila i skori početak procesa izrade strateškog i planskog okvira za razvoj turizma do 2027. Ministrica je poručila da će svi dionici u turizmu biti uključeni u sve faze izrade tih dokumenata.

Cilj je pokrenuti investicijski potencijal u turizmu
Domaći turizam ima investicijski potencijal u visini ukupno 35 milijardi kuna (i to 25 milijardi kuna od članica Hrvatske udruge turizma i 10 milijardi kuna u ostatku sektora) koji može realizirati u srednjem roku. Za njegovu realizaciju je nužno omogućiti podršku kroz EU fondove, ali istovremeno i potaknuti investicije kroz donošenje mjera za povećanje konkurentnosti domaćeg turizma.

”Teško je danas planirati nove investicije u turizmu jer nitko od nas nema čvrsti pokazatelj kada će stati pandemija i neizvjesnost koju danas imamo. U takvoj situaciji je ključno vidjeti kako možemo te investicije podržati sredstvima iz EU fondova i ostalim domaćim poticajima kako bi motivirali investitore. Ono što znamo je da imamo spremne investicije i to u projektima iz segmenta zelenog turizma, digitalizacije, podizanja kvalitete smještaja i u turističku infrastrukturu. Za njihovu realizaciju treba omogućiti poticajno okruženje i otvoriti prostor za EU financiranje kroz jasno definiranje kriterija”, izjavio je Željko Kukurin, predsjednik Uprave Valamara d.d.

Turizam je jedan od rijetkih domaćih sektora u gospodrstvu koji ima potencijal za povećanje investicija, zaposlenosti i plaća u narednom razdoblju. Turizam čini oko 20 posto domaćeg BDP-a i njegov rast znači i brzi oporavak ukupnog domaćeg gospodarstva.

Očekivanja: sljedeća sezona
„Prilikom provedbe promotivnih aktivnosti u idućoj ćemo se godini još snažnije usmjeriti na digitalne kanale promocije i društvene mreže s fokusom na najbliža europska tržišta kojima su hrvatske destinacije lako dostupne cestovnim pravcima, poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Italije, Mađarske i dr. Cilj je našu zemlju pozicionirati kao raznoliku i dobro pripremljenu destinaciju koja svojim gostima može jamčiti siguran i kvalitetan boravak što je potvrđeno i tijekom ove godine u kojoj je Hrvatska ostvarila jedan od najboljih turističkih rezultata na Mediteranu, odnosno više od 54 milijuna noćenja što predstavlja vrlo dobrih 50 posto lanjskog rezultata“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ).

Iako se mnogo nade za sljedeću sezonu polaže u cjepivo koje prema riječima stručnjaka jedino može efikasno zaustaviti širenje koronavirusa, tu su okupljeni složni da trebamo biti oprezni. Potpredsjednik Vlade Davor Božinović je poručio da unatoč cjepivu moramo napraviti sve da bi se gosti kod nas osjećali što sigurnije.

”Cjepivo neće riješiti sve probleme u putovanju i turizmu. Izvjesno je da će do početka sljedeće sezone samo jedan dio populacije biti procijepljen i realno je očekivati da će značajan dio i sljedeće godine biti u znaku pandemije i mjera. U takvom kontekstu trebamo pripremiti i detaljno razraditi scenarije kako ćemo na razini države i sektora definirati mjere za prelazak preko granice, u prometu, u hotelima i ostalim objektima. Već sada je vrijeme za početak pripreme , a ako to kvalitetno napravimo, pobrinemo se za kvalitetnu epidemiološku situaciju u zemlji i potaknemo kreiranje sustava na razini EU koji će omogućiti nesmetani turistički promet turistička godina može biti uspješna”, izjavio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).

Ostojić je naglasio da će se i sljedeće godine više tražiti izdvojeni objekti te kampovi koji su i ove godine ostvarili dobre rezultate, a i dalje će biti izražena last minuta potražnja.

”Iduća godina sigurno ne može biti lošija od ove. Blizu smo tradicionalnim tržištima i to je naša prednost, dok će se neki segmenti, poput avioprometa i turoperatorskog poslovanja puno sporije vraćati. Sljedeće godine moguće je ostvariti 70 posto prometa iz 2019. godine”, poručio je Tomislav Popović, predsjednik Uprave tvrtke Maistra d.d.

KLJUČNE PORUKE – 2. DAN KONGRESA

Panel: Pozicija turizma u financiranju iz EU fondova
Turistički sektor bit će značajno zastupljen u alokaciji Hrvatske za dva ključna EU financijska instrumenta koji se upravo planiraju, a to su Mehanizam za oporavak i otpornost i Kohezijski fond iz Višegodišnjeg financijskog okvira od 2021. do 2027. godine, najavila je Natalija Havidić, načelnica Sektora za strateško planiranje, digitalizaciju i EU fondove u Ministarstvu turizma i sporta.

Prema optimističnom planu Ministarstva turizma i sporta, prvi natječaji iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogli bi biti već u ljetnim mjesecima sljedeće godine, dok se za natječaje iz Kohezijskog fonda očekuje da će krenuti krajem sljedeće godine.

Za Hrvatsku je iz Mehanizma za oporavak i otpornost predviđeno 4,322 milijardi eura (70 posto ukupne alokacije) u 2021. i 2022. godini, a preostalih 1,628 milijardi eura (30 posto alokacije) u 2023. godini, ponovio je Milosz Momot, zamjenik ravnatelja DG Grow-Odjela za turizam, tekstilnu i kreativnu industriju u Europskoj komisiji. Iz Kohezijskog fonda turistički projekti će se moći financirati u svim projektnim segmentima. Alokacija za Hrvatsku iz Kohezijskog fonda iznosi preko 9 milijardi eura.

Momot je naglasio kako svaka članica koja želi povlačiti sredstava iz tog mehanizma do travnja mora predati Europskoj komisiji svoj nacionalni planove za oporavak i otpornost, koji mora pokazati sveobuhvatan plan za jačanje konkurentnosti i otpornosti nacionalnog turizma i gospodarstva. Nakon predaje nacionalnih planova, Europska komisija ima dva mjeseca rok za ocjenjivanje i odobravanje. Momot je naglasio da Europska komisija neće uvažavati pojedinačne projekte koji nisu dio ukupne strategije, već isključivo one za koje članice dokažu da su dio strategije jačanja ukupnog turizma i gospodarstva.

Također, ključno je da svaka članica u svojim nacionalnim planovima planira minimalno 37 posto izdataka na projekte koji djeluju pozitivno na okoliš i klimu te minimalno 20 posto izdataka na projekte digitalizacije.

Prema riječima Havidić, projekte će moći prijavljivati svi subjekti povezani s turizmom, od velikih kompanija, preko udruga i narazličitijih ustanova, a mogući će biti i projekti izgradnje smještajnih kapaciteta, koji doprinose jačanju konkurentnosti ukupnog turizma i gospodarstva.

Panel: Upravljanje prihodima u hotelijerstvu
Na panelu je otvoreno pitanje učinkovitog upravljanja prihodima hotelskih kompanija koje u okolnostima neizvjestnosti na tržištu postaje sve važnije. Domaći i strani stručnjaci govorili su i o korištenju naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije i načina na koji ona mijenja poslovne procese, ali i kadrovsku strukturu u kompanijama.

dr. sc. Sandra Janković, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu
Unatoč velikog padu popunjenosti, domaći hoteli su ipak uspjeli povećati prosječni dnevni prihod po smještajnoj jedinici za 1 posto u odnosu na prošlu godinu. Pritom su najbolje prošli hoteli s 5 zvjezdica u kojima je prosječni dnevni prihod po smještajnoj jedinici povećan 15 posto. To pokazuje da su domaći hotelijeri napravili odličan posao u održavanju cjenovne politike i zadržavanju kvalitetne pozicije za brzi oporavak.

Damiano Zennaro, direktor globalnog savjetovanja, IDEAS
Sustave za upravljanje prihodima koristi globalno oko 60 posto hotela, no kada isključimo hotele koji posluju unutar velikih međunarodnih grupacija, taj udio pada na svega 12 posto. Tu leži veliki potencijal za jačanje otpornosti hotelijerske industrije.

Upravljanje prihodima će biti ključno za uspjeh sljedeće godine, ali i narednih godina jer se ponašanje turista drastično mijenja i neizvjesnost će ostati na visokoj razini. Ključni elementi za oporavak hotelske industrije bit će konsolidacija, jače korištenje tehnologije i optimizacija profita.

Ivan Bilandžić, direktor upravljanja prihodima tvrtke Maistra d.d.
Sve kompanije će morati biti ‘data driven’ i to će biti u direktnoj ovisnosti s rezultatom. U Maistri smo na vrijeme krenuli u tom smjeru, okupili smo vrlo jak tim stručnjaka, od kojih neki imaju i olimpijske medalje iz fizike. Takvi timovi se moraju dobro koordinirati s drugim sektorima u kompaniji. Ono što je izazovno je i kako privući te specifične stručnjake koji možda i nisu previše zainteresirani za turističku industriju. Pritom je u Hrvatskoj u tom dijelu situacija malo jednostavnija nego u drugim zemljama jer je kod nas turistička industrija snažna pa za sad nemamo problema s privlačenjem talenata.

Gabriela Cojocaru, direktorica upravljanja prihodima i biznis strategije, Burgenstock hotels AG
Umjetna inteligencija (AI) ulazi u našu industriju i to je sve snažniji trend. Ono što mi smatramo je da trebamo educirati ljude za korištenje AI alata i svi trebamo nadograditi svoja znanja, a ne nužno računati da ćemo tehnologijom zamijeniti ljude koje sada imamo. Nas u Burgenstocku je ove godine tehnologija koju koristimo kao podršku poslovanju spasila, mogu reći da smo iskoristili sve prednosti sustava koje imamo.

Stefan Schlachter, menadžer za prodaju u istočnoj Europi, IDEAS
Automatizacija tjera ljude da uče nova znanja i vještine. Zaposlenici, ali i kompanije moraju biti sve više spremni na promjenu jer jedino tako mogu zadržati konkurentnost. Primjerice, zaposlenik više ne mora prikupljati podatke, to će sustav napraviti za njega, ali mora znati na koji način podatke tumačiti, kako napraviti dobru usporedbu s tržištem i izvući zaključke za svoj objekti iz toga.

Ključno je kod tima za upravljanje prihodima da se nametnu ostalim dijelovima kompanije jer svi dijelovi kompanije moraju istovremeno biti aktivno uključeni u upravljanje prihodima i jednako tako svi imati koristi od zaključaka koje taj odjel može donijeti. Ključna vještina tima za upravljanje prihodima postaje komunikacija.

Panel: Novi trendovi u sektoru
Panel o novim trendovima je donio zaključak da će mnogo toga što se promijenilo u načinu pružanja usluge u hotelima ostati kao trajna promjena, posebno što se tiče povišenih standarda higijene i sigurnosti. Koronakriza je ubrzala digitalizaciju, ali i povećala fokus hotelijera na goste, što je sigurno nešto što treba jačati u narednom razdoblju.

Jochen De Peuter, Ecole Hoteliere de Lausanne
Ono što sada trebaju raditi hotelijeri je dodatno personalizirati svoju uslugu i jače se emocionalno povezati s gostima. Za to je važno imati puno podataka o gostima i efikasno njima upravljati. Kreirajte virtualne zajednice, brinite za svoje goste od početka do kraja njegova potrošačkog puta (customer journey). Uključujte lokalnu zajednicu i stalno tražite prilike u nadopuni ponude novim trendovima.
Iako je koronakriza velika disrupcija, turistčka industrija će iz svega izaći jača, na što ukazuje i istraživanje kuće PWC prema kojoj 80 posto kompanija koje preživi krizu, iz nje izlaze otpornije nego što su bile prije krize.

Silvija Lovreta, direktorica razvoja hotela za jugoistočnu Europu, Marriot International
Mi smo značajno pojačali sigurnosne standarde i uskoro ćemo uvesti novu generaciju standarda koji se tiču higijene, pripreme i usluživanja hrane i kompletnih operacija. Uveli smo dosta novih tehnologija i protokola, ponudili smo uslugu čišćenja u kojoj sam gost bira intenzitet čišćenja i spremanja. To zahtijeva kompletnu promjenu operacija kakve smo imali do sada, a to radimo jer smatramo da će povećan sigurnosni standard biti važan u izboru potrošača i nakon prolaska pandemije.

David Kelly, stariji potpredsjednik Continental Europe, Hilton
Mi smo jako rano, praktično u proljetnom lock-downu počeli planirati kako će izgledati oporavak i počeli smo raditi planove što ćemo raditi. To planiranje nam je jako pomoglo u ovom razdoblju u kojem pronalazak cjepiva ipak pokazuje da bi se oporavak mogao dogoditi relativno brzo. Očekujemo početak oporavak leissure turizma u trećem kvartalu sljedeće godine, a city i MICE turizma u posljednjem kvartalu sljedeće godine.

You may also read!

nekretnine

Zagreb po čistoći turističkog smještaja među prve tri europske metropole

Zagreb je po čistoći turističkog smještaja među prve tri europske metropole po ocjenama korisnika globalnih rezervacijskih smještajnih platformi Booking.coma,

Read More...
Damir Zoric HUP

HUP raspisuje izbore za sva ključna tijela

Vijeće članova HUP-a u petak je odlučilo raspisati izbore za sva ključna tijela Hrvatske udruge poslodavaca - predsjednika, Izvršni

Read More...
benza

Cijene nafte pale ispod 55 dolara zbog mjera zaključavanja u Kini

Cijene nafte pale su u petak na međunarodnim tržištima ispod 55 dolara pod pritiskom zabrinutosti da će nova protupandemijska

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.