Uređenje tržišta i smanjenje PDV-a glavni ciljevi Grupacije pčelarstva HGK

In Financije i gospodarstvo
pcele

Nova predsjednica Grupacije pčelarstva Hrvatske gospodarske komore Renata Varžak najavila je bolju suradnju tvrtki iz branše s institucijama kako bi se uredilo tržište pčelinjih proizvoda i poručila kako će nastaviti lobirati za smanjenje PDV-a na pčelinje proizvode.

„Namjera mi je da Grupacija bude prepoznata kao ravnopravan i ozbiljan partner Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskom pčelarskom savezu, a ne da budemo na marginama. Mi zastupamo 85 posto legalnog tržišta pčelinjih proizvoda, zapošljavamo, plaćamo poreze i doprinose, ulažemo u razvoj i inovacije i zato želimo da se naš glas čuje i uvažava“, istaknula je Varžak, inače diplomirana agronomkinja i vlasnica tvrtke „Varžak med“ s 15 godina iskustva u branši.

Iako su pri Ministarstvu poljoprivrede evidentirana 23 odobrena subjekta u poslovanju sa medom, većina njih nije se uključila u rad Grupacije, a Varžak upravo to želi promijeniti. „Želim potaknuti tvrtke da pristupe koordinaciji i svojim aktivnim radom doprinesu rješavanju zajedničkih problema i razvoju cjelokupne branše“, poručuje.

Kao jedan od problema sektora ističe crno tržište i visoku stopu PDV-a koja naše tvrtke čini nekonkurentnima.

„Pitanje crnog tržišta moramo rješavati u suradnji s Ministarstvom financija i poljoprivrede, carinom i Državnim inspektoratom. Taj problem nije nastao preko noći pa se preko noći neće ni riješiti, ali možemo svojom aktivnom politikom navesti institucije da poslušaju što im imamo za reći i prihvate naše sugestije i prijedloge. Što se PDV-a tiče, u EU samo mi i Mađarska imamo osnovnu stopu PDV-a na pčelinje proizvode dok se u ostalim državama ona kreće od 5 do 10 posto. Smanjenje te stope bi podiglo konkurentnost naših tvrtki i suzbilo crno tržište“, pojasnila je Varžak uz napomenu kako je još jedno od bitnijih otvorenih pitanja i revizija trenutnih odredbi Pravilnika vezanih za obvezu registracije objekata za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda.

Prema podacima iz prijedloga nacionalnog pčelarskog programa, ukupna proizvodnja meda u 2018. procjenjuje se na 7.440 tona, što je smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 8.128 tona. Zabrinjava i trend pada izvoza, odnosno rasta uvoza meda. U 2016. hrvatski su pčelari izvezli 506 tona meda, 2017. godine izvoz je smanjen na oko 470 tona, a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je 397 tona meda. U istom razdoblju prošle godine (od 1. do 11. mjeseca) je uvoz iznosio 1.883 tone, čime je već premašen ukupan uvoz iz 2017. godine koji je iznosio oko 1.589 tona.

You may also read!

1-Tele2_PBZCard_Fiskalka

Inovacija iz Tele2 za digitalizaciju malih i srednjih poduzetnika

Digitalizacija poslovnih procesa malih i srednjih poduzetnika (MSP) osnova je njihova uspješnijeg poslovanja, a time i ukupnog gospodarskog rasta,

Read More...
Blaženka Divjak

Google pokrenuo drugi krug financiranja namijenjen promicanju razvoja digitalnog društva u Hrvatskoj

Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) primio je drugu financijsku potporu tvrtke Google u iznosu od 400 tisuća

Read More...
galko

Vrhunske kožne torbe u nježnim nijansama idealan su modni dodatak za proljeće

U korak s trendovima: Hrvatski modni brand Galko predstavio kolekciju proljeće/ljeto 2020 Uzbuđenje zbog povratka toplijeg vremena i sunčanih dana

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.