Uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase ili napuštanje usvojenog koncepta porezne reforme

drvo

Najava mogućeg uvođenja trošarina na proizvodnju struje iz biomase izazvala je šok i nevjericu među proizvođačima i ulagačima. Grijesi prethodnih vlasti, kada se površnim pristupom interveniralo u obnovljivih izvora energije, sada se pokušavaju retrogradno rješavati dodatnim oporezivanjem.

Ovaj i ovakav pristup ne samo da nije primjeren, nego je i štetan, kako za stabilnost institucionalnog okvira toliko važnog za dinamiziranje investicijske aktivnosti (čitaj: dinamiziranje gospodarstva), tako i za kolateralne žrtve, kao što je to proizvodnja struje iz biomase.

Naprosto, jednu staru grešku želi se poništiti još većom greškom. Naime, izlazak iz zone pretjeranog deficita, kako bi se povećao kreditni rejting imperativno zahtijeva stabilnost i predvidivost instrumenata i mjera ekonomske politike, posebice u ulagačkom ambijentu.

Iznenadnom najavom kako će se uvesti trošarine šaljemo poruku, kako si uzimamo za pravo autonomno, čak i nerazumno ponašanje no načelu „što je na umu, to je i na drumu“, i to radimo ni više ni manje nego kao punopravna članica EU.

Ovaj rad ima za cilj ukazati na probleme koji će nastati eventualnim uvođenjem trošarina na proizvodnju struje iz biomase. Analiza poreznih učinaka koja slijedi, nezaobilazan je korak pri promjeni bilo kojeg poreznog oblika ili bilo kojeg elementa postojećeg poreza.

Dakle, ne radi se samo o postojećim poslovnim poduhvatima, dakle o sudbini poduzetnika, koji uvijek plaćaju cijenu nerazumne politike, nego se radi o novim poduzetnicima, odnosno investitorima, koji će duboko i slojevito razmišljati o tome, koliko je prihvatljivo započeti poslovnu kombinaciju u uvjetima rastućih rizika i povećane poslovne neizvjesnosti.

Ima li se u vidu činjenica da se kogeneracije na biomasu te proizvodnja drvnog peleta odvijaju isključivo na ruralnim područjima, tada najavljeno uvođenje trošarina i namjera vlasti da zadrže što veći broj građana u ruralnim područjima (što je ujedno ključno pitanje opstanka Lijepe naše) zvuči potpuno neshvatljivo i nerazumno.

Proizvodnja sadašnjih 260.000 tona drvnog peleta predstavlja 1 posto svjetske proizvodnje peleta. Mogućih 400.000 tona drvnog peleta predstavlja veliki razvojni izazov i enormnu priliku, koja će ostati tek priča bez sadržaja i bez prilike za realizaciju.

Pročitajte još vijesti!

1-dm millennium jump 2016

Što nas očekuje na 11. dm millennium jumpu?

Tri skoka za Dječji vrtić Latica i socijalnu samoposlugu u Zadru Jedanaesti dm millennium jump održat će se u

Read More...
hup drilo balen

Digitalnom transformacijom ICT industrija može multiplicirati ukupni gospodarski rast

Hrvatska udruga poslodavaca, HUP- Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je danas u prostorijama HUB385 rezultate analize hrvatskog ICT

Read More...
mediteran

HGK: Hrvatski turizam raste, ali je najnekonkurentniji na Mediteranu

Hrvatski turizam i ove godine ostvaruje izvrsne rezultate sa svih tržišta i povećanje gotovo svih segmenta poslovanja, no i

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Prijavite se na naš newsletter!