Za uključivanje migranata na tržište rada potrebna je jača sinergija svih dionika

In Zaposlenost / plaće
hup

Brojne administrativne prepreke i dalje otežavaju proces zapošljavanja poslodavcima koji se odluče na korištenje mjere

U ponedjeljak je u prostorijama HUP-a održana prezentacija mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje „Osposobljavanje na radnom mjestu“ s naglaskom na uključivanje migrantske populacije na tržište rada.

Anny Brusic
Anny Brusić

Uvodno je nazočne pozdravila Anny Brusić, direktorica HUP- Udruge malih i srednjih poduzetnika te istaknula: „Želimo poduzetnicima koji do sada nisu upoznati s tim pokazati na koji način sustav integracije migranata funkcionira u našoj zemlji. Cilj nam je prije svega pokazati mjeru osposobljavanja na radnom mjestu koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Nakon današnje prezentacije očekujemo poboljšanje u svim segmentima implementacije ove mjere koji još nisu dovoljno dobro razrađeni. NGO sektor i dalje igra važnu ulogu u integraciji migranata na tržište rada RH. Zapošljavanje migranata jedan je od najvažnijih elementa integracije, no nije jedini – potrebno je puno koraka prije samog zapošljavanja i drago mi je da smo se danas okupili kako bismo čuli više informacija o svim izazovima koji se javljaju po ovim pitanjima.“

Patricija Kezele je u ime Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prezentirala mjeru „Osposobljavanje na radnom mjestu“ pri čemu je poseban fokus stavila na migrante tj. osobe s međunarodnom zaštitom – one kojima su priznati azil i supsidijarna zaštita u RH. Ukupno je 650 ljudi u proteklih 12 godina odobrena supsidijarna zaštita, a trenutno ih je u RH manje od navedenog s obzirom da se migracije neprestano događaju i da se svi pripadnici ove populacije ne zadržavaju isključivo u RH. Osobe s azilom izjednačene su s hrvatskim državljanima, imaju jednaka prava na tržištu rada i u HZZ-u. Jezične barijere najveća su prepreka, istaknula je Kezele, bez tumača je teško provesti prijavu u evidenciju, savjetovanje i ostale usluge koje pruža HZZ.

Nepostojanje dokumenata još je jedna od barijera – iako osobe imaju završene fakultete i visoko obrazovanje, bez dokumenata koji su nužni za dokazivanje stupnja obrazovanja tretirani su kao u potpunosti neškolovani pojedinci. Treća barijera su kulturološke razlike – s obzirom da nemaju sve kulture jednak odnos prema radu i institucijama te ne razumiju na jednak način kulturne obrasce zemlje u koju dolaze, potrebna je posebna edukacija i sustavni pristup kako bi se ova ograničenja premostila. Mjere zapošljavanje koje su prepoznate kao najučinkovitije su: potpore za zapošljavanje, obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu i javni radovi. Kod osposobljavanja na radnom mjestu postoje dvije podmjere – a) osobe koje nemaju radno iskustvo za obavljanje poslova određenog radnog mjesta i b) osobe koje su izgubile vještine i znanja potrebne za rad u svom zvanju. Poslodavac koji želi zaposliti migranta mora imati osigurane materijalne, kadrovske i organizacijske uvjete za provođenje osposobljavanja i stručne prakse te mora moći osigurati jednog mentora za najviše tri osobe.

Nazočnima se s prezentacijom svog iskustva korištenja mjere „Osposobljavanje na radnom mjestu“ obratio i Pavo Ćorluka, vlasnik Sanatorija Ćorluka i predsjednik HUP- Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi te istaknuo neke od prednosti korištenja mjere kod integracije migranata za njih, ali i za samo društvo kao što su: stjecanje vlastitih prihoda, integracija u društvo i rasterećenje državnog proračuna. Naglasio je i važnu ulogu koju je JRS – Isusovačka služba za izbjeglice imala prilikom filtriranja i odabira kandidata među zainteresiranim azilantima za poslodavce.

„Kulturološke razlike su velike, neki od azilanata se prvi put susreću s pojmovima kao što su isplata plaća ili tekući račun. Osnovno znanje hrvatskog jezika vrlo je važno za početak rada i predstavlja prvu i najveću barijeru koja se i dalje teško nadilazi. Prije implementacije mjere potreban je niz predradnji od kojih neke predstavljaju i financijski trošak poslodavcima, a sve uzimaju dosta vremena i potrebno je raditi na administrativnom pojednostavljenju ovih radnji kao i na tome da se financijski trošak rasporedi ravnomjerno na sve dionike procesa.“ – istaknuo je Pavo Ćorluka te dodao: „Poslodavac je odgovoran za cjelokupnu provedbu projekta osposobljavanja. Snosi 100% troška za organizacijsku i administrativnu kontrolu, nadzor, praćenje i izvještavanje. Također snosi i trošak poreza i prireza mentore za osposobljavanje. Preuzima teret i odgovornost za obrazovnu ustanovu kroz izdavanje zadužnice. Iako su troškovi liječničkog pregleda priznati, trošak sanitarne iskaznice npr. i dalje nije.“

„Neophodna je i kontinuirana promocija mjere među azilantima – stjecanje radnog mjesta preduvjet je dobre integracije za osobe kojima je odobrena međunarodna zaštita. Također važna je i promocija mjere među poslodavcima kako bi se razriješile postojeće predrasude. Moje iskustvo je pozitivno – smatram da većina migranata želi raditi, a mi poslodavci i cijelo društvo – mediji, civilne udruge i ostali dionici procesa moramo se potruditi da im osiguramo uvjete za to.“ – zaključio je Ćorluka.

You may also read!

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

U HGK dodijeljene nagrade Top of the Funds

Imovina investicijskih fondova narasla za 57 posto Hrvoje Krstulović i Josip Zaher „Investicijski fondovi i društva važna

Read More...
Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana

Kako povećati sigurnost hrane tijekom uskrsnih blagdana?

Savjeti za sigurnu blagdansku kupovinu Kupovina hrane je prvi korak u osiguranju sigurnih namirnica za vašu obitelj. Pravilan način kupovine

Read More...
lova

Učinkovitija provedba reformi

Nacionalni program reformi 2019. predstavlja kontinuitet prethodnih takvih programa fokusirajući se na tri identična cilja sadržana i u prošlogodišnjem

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.