Zaštita i zdravlje na radu u promjenjivom svijetu rada

In Zdravlje
Zaštita i zdravlje na radu u promjenjivom svijetu rada

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su zdravlje i sigurnost na radu važni za zaštitu zdravlja radnika, funkcioniranje društva i kontinuitet ključnih gospodarskih i društvenih aktivnosti. U tom kontekstu Europska komisija ispunila je svoju obvezu ažuriranja pravila o sigurnosti i zdravlju na radu donošenjem strateškog okvira EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027. U dokumentu su utvrđene ključne mjere potrebne za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika u sljedećem razdoblju.

Na socijalnom samitu u Portu 7. svibnja 2021. svi su se partneri u zajedničkoj izjavi ponovno obvezali provoditi stup socijalnih prava i graditi Europu s izraženijom socijalnom komponentom. Obvezali su se „podupirati pošteno i održivo natjecanje na unutarnjem tržištu”, među ostalim putem „zdravih radnih mjesta i okruženja”.

Prethodni strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2014. – 2020. bio je usmjeren na sprečavanje bolesti povezanih s radom, suočavanje s demografskim promjenama i provedbu zakonodavstva. Glavna postignuća uključuju tri uzastopna ažuriranja Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima i smjernica Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i internetskih alata za poslodavce, uključujući o bolesti COVID-19.

Novi okvir temelji se na doprinosu širokog raspona dionika, uključujući izvješće EU-OSHA-e o nacionalnim strategijama za sigurnost i zdravlje na radu, izvješća, preporuke i saslušanja izvjestitelja u Europskom parlamentu, nekoliko zaključaka Vijeća, razmjene sa socijalnim partnerima i neovisnim stručnjacima, javno savjetovanje te mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) i Odbora viših inspektora rada (SLIC).

Strateški okvir sljedećih je godina usmjeren na tri ključna cilja:

Nova strategija usmjerena je na tri međusektorska cilja, a to su upravljanje promjenama koje donose zelena, digitalna i demografska tranzicija, kao i promjenama u tradicionalnom radnom okruženju, poboljšanje prevencije nesreća i bolesti te povećanje pripravnosti za moguće buduće krize.

• Predviđanje promjena u novom svijetu rada i upravljanje njima. Komisija će preispitati Direktivu o radnim mjestima i Direktivu o radu sa zaslonima te predložiti nove zaštitne granične vrijednosti za azbest i olovo kako bi osigurala sigurna i zdrava radna mjesta tijekom digitalne, zelene i demografske tranzicije. Pripremit će inicijativu na razini EU-a povezanu s mentalnim zdravljem na radnom mjestu u okviru koje se razmatraju novonastala pitanja povezana s mentalnim zdravljem radnika i predlažu smjernice za djelovanje.
• Poboljšanje prevencije bolesti i nesreća povezanih s radom. Strateškim okvirom promicat će se pristup „vizije nula” za sprječavanje smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Komisija će ažurirati i pravila EU-a o opasnim kemikalijama kako bi unaprijedila borbu protiv raka, bolesti reproduktivnih organa i bolesti dišnog sustava.
• Povećanje pripravnosti za moguće buduće prijetnje zdravlju. Na temelju iskustava stečenih u aktualnoj pandemiji Komisija će u bliskoj suradnji s dionicima u području javnog zdravlja razviti postupke za izvanredne situacije i smjernice za brzo uvođenje, provedbu i praćenje mjera u mogućim budućim zdravstvenim krizama.

Mjere iz strateškog okvira provodit će se intenzivnim socijalnim dijalogom, oblikovanjem politika koje se još više temelje na dokazima, boljom provedbom i praćenjem postojećeg zakonodavstva EU-a,podizanjem svijesti i mobiliziranjem sredstava za ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu, uključujući sredstva EU-a kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost i fondovi kohezijske politike.

1. SIGURNOST I ZDRAVLJE NA RADU U EU-U
1.1. Važnost zdravlja i sigurnosti na radu
Zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu ključno je za zaštitu zdravlja i sigurnost gotovo 170 milijuna radnika u EU-u .Zaštita ljudi od opasnosti za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu ključan je element za postizanje održivih dostojnih radnih uvjeta za sve radnike. Omogućuje smanjenje zdravstvenih rizika na radu i poboljšanje standarda sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u u svim sektorima. Međutim, izazovi su i dalje prisutni, a pandemija bolesti COVID-19 povećala je rizike koje je potrebno otkloniti.

Zaštita zdravlja i sigurnosti radnika, sadržana u Ugovorima i Povelji o temeljnim pravima , jedan je od ključnih elemenata gospodarstva EU-a u interesu građana. Pravo na zdravo i sigurno radno mjesto obuhvaćeno je desetim načelom europskog stupa socijalnih prava i ključno je za postizanje ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda . Isto je tako sastavni dio europske zdravstvene unije, čija je izgradnja u tijeku.

U novom okviru za sigurnost i zdravlje na radu za razdoblje 2021.–2027., najavljenom u akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava , utvrđuju se ključni prioriteti i mjere potrebni za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika u sljedećim godinama u kontekstu postpandemijskog svijeta obilježenog zelenom i digitalnom tranzicijom, gospodarskim i demografskim izazovima te promjenom poimanja tradicionalnog radnog okruženja.

Zdravi i sigurni radni uvjeti preduvjet su za zdravu i produktivnu radnu snagu. Nikoga ne bi smjele pogađati bolesti ili nesreće povezane s poslom. To je i važan aspekt održivosti i konkurentnosti gospodarstva EU-a.

U posljednja tri desetljeća ostvaren je znatan napredak u području sigurnosti i zdravlja na radu: broj nesreća na radu sa smrtnim ishodom u EU-u smanjio se za oko 70 % između 1994. i 2018. Iako su čimbenici kao što su deindustrijalizacija i bolja zdravstvena skrb nesumnjivo pridonijeli tom smanjenju, važnu ulogu imao je i sustav EU-a za sigurnost i zdravlje na radu.

Unatoč tom napretku, 2018. i dalje je bilo više od 3 300 nesreća sa smrtnim ishodom i 3,1 milijun nesreća bez smrtnih posljedica u EU-27, a svake godine više od 200 000 radnika umre od bolesti povezanih s radom. To uzrokuje golemu ljudsku patnju. Stoga je održavanje i poboljšanje standarda zaštite radnika trajni izazov i potreba.

Osim zdravlja i dobrobiti, postoje i snažni gospodarski razlozi za visoku razinu zaštite radnika. Troškovi nesreća i bolesti povezanih s radom za gospodarstvo EU-a iznose više od 3,3 % BDP-a godišnje oko 460 milijardi EUR . Iako su posljedice za dobrobit koje stoje iza tih brojki nemjerljive, dobra praksa u području sigurnosti i zdravlja na radu pomaže poduzećima da postanu produktivnija, konkurentnija i održivija. Procjene pokazuju se da je za svaki euro uložen u sigurnost i zdravlje na radu povrat za poslodavca otprilike dvostruko veći . Čvrsta struktura potpore za sigurnost i zdravlje na radu koja ispunjava posebne potrebe malih i srednjih poduzeća (MSP), koji čine okosnicu gospodarstva EU-a, pružit će ključan doprinos održivom gospodarstvu i uspjehu sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u u cjelini. Dobrim sustavom sigurnosti i zdravlja na radu smanjuju se i troškovi zdravstvene skrbi i druga društvena opterećenja, dok su, za razliku od toga, troškovi lošeg sustava sigurnosti i zdravlja na radu visoki za pojedince, poduzeća i društvo.

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su sigurnost i zdravlje na radu važni za zaštitu zdravlja radnika, funkcioniranje našeg društva i kontinuitet ključnih gospodarskih i društvenih aktivnosti. Stoga put prema oporavku i ponovnom pokretanju produktivnosti mora uključivati i obnovljenu obvezu da sigurnost i zdravlje na radu ostanu prioriteti te da se poboljšaju sinergije između politika sigurnosti i zdravlja na radu i politika javnog zdravlja.

1.2. Sustav EU-a na djelu
Postignuća EU-ova pristupa sigurnosti i zdravlju na radu mogu se objasniti dvama čimbenicima. Prvo, EU i države članice razvili su napredan regulatorni sustav za utvrđivanje preventivnih i zaštitnih mjera za otklanjanje profesionalnih rizika. Drugo, sustav se oslanja na tripartitni pristup kojim su radnici, poslodavci i vlade aktivno uključeni u razvoj i provedbu tih mjera za sigurnost i zdravlje na radu na razini EU-a i na nacionalnoj razini. Nadalje, stalna potpora koja se posebno pruža mikropoduzećima i MSP-ovima pomaže u pravilnoj primjeni pravila o sigurnosti i zdravlju na radu.

Zakonodavni okvir EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu sastoji se od okvirne direktive i 24 posebne direktive koje su s vremenom izrađene. Okvirna direktiva o sigurnosti i zdravlju na radu iz 1989. temelj je zajedničkih načela i minimalnih standarda u EU-u. Usmjerena je na kulturu sprečavanja rizika i njome se utvrđuju obveze poslodavaca u pogledu: procjena rizika;preventivnih mjera;pružanja informacija o sigurnosti i zdravlju na radu radnicima;osposobljavanja; savjetovanja; i ravnomjernog sudjelovanja.Te se obveze primjenjuju u svim sektorima i zanimanjima te na javne i privatne poslodavce. Posebne direktive odnose se na određene rizike, skupine i okruženja.

Zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu razvija se u bliskoj suradnji sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) , tripartitnim tijelom koje se sastoji od predstavnika nacionalnih vlada, sindikata i organizacija poslodavaca. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) pruža smjernice i alate koji zajedno sa sličnim nacionalnim, internetskim alatima:pružaju sektorske informacije koje su prvenstveno usmjerene na mala i srednja poduzeća (MSP-ove) jer ona zapošljavaju većinu radnika u EU-u i često se suočavaju s većim preprekama u osiguravanju zdravlja i sigurnosti na radu;usmjeravaju poslodavce u svim koracima u postupku procjene rizika. Odbor viših inspektora rada (SLIC) daje mišljenja o provedbi zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu te promiče razmjenu znanja o praksi inspekcije rada.

1.3. Nadovezivanje na prethodne strateške okvire i opsežno savjetovanje
Gotovo 20 godina strateški okviri EU-a za sigurnost i zdravlje na radu imali su ključnu ulogu u načinu na koji nacionalna tijela i socijalni partneri odlučuju o ciljevima sigurnosti i zdravlja na radu. Ti ciljevi uključuju veće usklađivanje zajedničkih prioriteta;olakšavanje suradnje;poticanje ulaganja u sigurnost i zdravlje na radu; i promicanje konkretnih mjera na razini radnog mjesta.

Ključni prioriteti strateškog okvira za razdoblje 2014.–2020. , kao što su sprečavanje bolesti povezanih s radom, suočavanje s demografskim promjenama i provedba zakonodavstva, ogledaju se i u svim nacionalnim okvirima. Neka od ključnih postignuća na razini EU-a u okviru prethodnog strateškog okvira obuhvaćaju:tri ažuriranja Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima i prijedlog za četvrto ažuriranje;ažuriranja u cilju osuvremenjivanja četiriju direktiva, među ostalim u područjima graničnih vrijednosti izloženosti i bioloških agensa;velik broj široko upotrebljavanih smjernica i internetskih alata agencije EU-OSHA za poslodavce, koji se među ostalim odnose na COVID-19; i inspekcijske vodiče i alate koje je razvio SLIC.

Taj se strateški okvir temelji na pregledu stanja u odnosu na postignuća u provedbi strateškog okvira EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.–2020. Pregledom stanja utvrđen je niz izazova povezanih s kratkoročnom provedbom strateškog okvira s obzirom na:ograničenja resursa u državama članicama; potrebu za većim naglaskom na profesionalnim bolestima, demografskim promjenama, psihosocijalnim rizicima i mišićno-koštanim poremećajima; i potrebu da se pomogne inspektoratima rada i poduzećima da poboljšaju svoje standarde sigurnosti i zdravlja na radu.

Taj se strateški okvir temelji i na informacijama prikupljenima od širokog raspona dionika, što odražava angažman svih dionika oko njegove provedbe. Temelji su utvrđeni u izvješću agencije EU-OSHA o nacionalnim strategijama za sigurnost i zdravlje na radu, posebnom evaluacijskom izvješću i naprednim alatima za istraživanja. Dodatni ključni doprinos tom okviru proizlazi iz:nekoliko zaključaka Vijeća ; izvješća , preporuka, saslušanja i drugih razmjena mišljenja s Europskim parlamentom; razmjene mišljenja sa socijalnim partnerima i neovisnim stručnjacima; odgovora iz otvorenog javnog savjetovanja; i mišljenja Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu.

Temelji se i na informacijama dobivenima procjenom praktične provedbe Okvirne direktive 89/391/EEZ o sigurnosti i zdravlju radnika na radu i 23 s njome povezane direktive EU-a za razdoblje 2013.–2017.
U radnom dokumentu službi Komisije i sažetom izvješću priloženom ovoj Komunikaciji sažeti su ti rezultati.

2. AŽURIRANA VIZIJA ZA SIGURNOST I ZDRAVLJE NA RADU – TRI KLJUČNA CILJA
Prioriteti prethodnog okvira relevantni su i danas. Međutim, potrebne su daljnje mjere u području sigurnosti i zdravlja na radu u EU-u kako bi se radna mjesta prilagodila sve bržim promjenama u gospodarstvu, demografiji, obrascima rada i društvu u cjelini. Za određeni dio radnika u EU-u koncept radnog mjesta postaje fluidniji, ali i složeniji jer se pojavljuju novi organizacijski oblici, poslovni modeli i industrije. Pandemija bolesti COVID-19 naglasila je te složenosti te je politiku sigurnosti i zdravlja na radu i politiku javnog zdravlja učinila međusobno povezanijima nego ikad prije.

Strateški okvir stoga je usmjeren na tri usko povezana ključna cilja za sljedeće godine:
– predviđanje promjena u novom svijetu rada prouzročenih zelenom, digitalnom i demografskom tranzicijom i upravljanje tim promjenama,
– poboljšanje prevencije nesreća i bolesti na radnom mjestu,
– povećanje pripravnosti za sve potencijalne buduće zdravstvene krize.

Kako bi se ti ciljevi ostvarili, potrebne su mjere na razini EU-a, nacionalnoj i sektorskoj razini te na razini poduzeća.
Provedba tih triju ciljeva temeljit će se na:socijalnom dijalogu; jačoj bazi dokaza; jačanju provedbe; informiranju; i financiranju.

2.1. Predviđanje promjena i upravljanje promjenama
Mijenja se priroda mnogih zadaća, obrazaca rada i radnih mjesta. Potaknuta zelenom i digitalnom tranzicijom, otvorila su se radna mjesta koja prije deset godina nisu postojala. Europski zeleni plan , digitalna strategija EU-a i nova industrijska strategija za Europu zajednički će:pokrenuti velika ulaganja;pridonijeti rastu, inovacijama i otvaranju radnih mjesta; i osigurati fleksibilnost i prilike za radnike, poduzeća i samozaposlene osobe. Proračun EU-a od 1,8 bilijuna EUR za razdoblje 2021.–2027., uključujući instrument NextGenerationEU, poduprijet će te inicijative i pridonijeti održivom oporavku. Istodobno, demografske promjene u vidu sve starije radne snage u Europi zahtijevaju stalno promišljanje i odgovor. Zdravlje i sigurnost na radu u tome imaju ključnu ulogu jer radnici postaju sve stariji te je radno okruženje i zadatke potrebno prilagoditi njihovim specifičnim potrebama i rizike svesti na najmanju mjeru. Zelenom knjigom o starenju stoga je pokrenuta rasprava o uvjetima sudjelovanja starijih radnika na tržištu rada.

Napredak u tehnologiji može pružiti nove mogućnosti radnicima u svim fazama njihova života i karijere. Digitalne tehnologije radnicima, uključujući radnike s invaliditetom ili starije radnike, i njihovim poslodavcima mogu pružiti digitalno podržana rješenja radi njihova zdravlja i dobrobiti. Taj tehnološki napredak može ponuditi veće mogućnosti za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i za žene i za muškarce te poduprijeti provedbu mjera povezanih sa sigurnošću i zdravljem na radu s pomoću dostupnih alata, informiranja i učinkovitije inspekcije. Robotizacija, upotreba umjetne inteligencije i veća prisutnost rada na daljinu smanjuju rizik od opasnih zadaća, primjerice zadaća povezanih s vrlo zagađenim područjima kao što su sustavi zbrinjavanja otpadnih voda, odlagališta otpada ili područja fumigacije u poljoprivredi. Međutim, nove tehnologije predstavljaju i niz izazova zbog: povećane nestalnosti u odnosu na to kad i gdje se posao obavlja; i rizika povezanih s novim alatima i strojevima. Na sigurnost i zdravlje radnika mogu utjecati i klimatske promjene, među ostalim uslijed povećane temperature okoline, onečišćenja zraka i ekstremnih vremenskih uvjeta.

Osuvremenjivanje i pojednostavnjenje pravila EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu u kontekstu zelene i digitalne tranzicije
Zakonodavstvom EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu već su obuhvaćeni mnogi rizici koji proizlaze iz promjena u industriji, opremi i radnim mjestima. Posljednjih godina osuvremenjene su četiri direktive o sigurnosti i zdravlju na radu koje obuhvaćaju osobnu zaštitnu opremu, medicinsku skrb na brodovima, biološke agense na radu i izloženost kemijskim sredstvima. Komisija je predložila i reviziju Direktive o strojevima, čime bi se nastojali ukloniti rizici koji proizlaze iz digitalizacije i upotrebe strojeva i koji su relevantni za zdravlje i sigurnost radnika. Predlaže se i prvi pravni okvir o umjetnoj inteligenciji kojim se otklanjaju rizici određenih sustava umjetne inteligencije koji se upotrebljavaju u zapošljavanju, upravljanju radnicima i pristupu samozapošljavanju .Međutim,znatan tehnološki razvoj,posebno u pogledu zaslona i radnih mjesta te razvoja potreba i kapaciteta sve starije radne snage, iziskuje daljnja relevantna zakonodavna ažuriranja. U izvješću Industrija 5.0 iznosi se vizija o tome kako bi europska industrija mogla predvoditi zelenu i digitalnu tranziciju usklađivanjem prava i potreba radnika s tehnološkim napretkom i granicama planeta.

Promjena oblika rada koji, među ostalim, proizlaze iz digitalizacije, uz znatno povećanje broja stanovnika koji rade na daljinu, isto će tako iziskivati nova i dorađena rješenja za sigurnost i zdravlje na radu. Brzo uvođenje bežičnih, mobilnih i drugih naprednih tehnologija, kao i povećana uporaba takvih uređaja za rad, zahtijevaju daljnju analizu izloženosti radnika optičkom zračenju i elektromagnetskim poljima te mogućih štetnih učinaka na zdravlje u slučaju snažnijih uređaja.

Komisija prati opći razvoj novih oblika rada i poslovnih modela, posebno onih povezanih s ekonomijom na zahtjev koja se temelji na internetu. Pokrenula je drugu fazu savjetovanja sa socijalnim partnerima te će krajem 2021., ako socijalni partneri nisu voljni međusobno pregovarati, predložiti inicijativu za poboljšanje radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih platformi . Jedan od ključnih ciljeva ove inicijative jest osigurati primjerene radne uvjete, među ostalim u pogledu zdravlja i sigurnosti, za sve osobe koje rade putem platformi. Time će se posebno razjasniti situacija u pogledu pravne stečevine u području sigurnosti i zdravlja na radu koja se primjenjuje na osobe koje su priznate kao radnici, a ne na osobe koje se smatraju samozaposlenim osobama.

S početkom provedbe nekoliko inicijativa u okviru europskog zelenog plana i EU-ove strategije održivosti u području kemikalija, potrebno je preispitati trenutačne granične vrijednosti određenih opasnih tvari koje se upotrebljavaju u postojećim sektorima i sektorima u nastajanju .To je bitno i za pitanje prijelaza na zeleno gospodarstvo i za prevenciju bolesti povezanih s radom, posebno raka. Kad je riječ o olovu i kobaltu, dvjema opasnim tvarima koje se često upotrebljavaju u tehnologijama obnovljivih izvora energije i u proizvodnji baterija, novi znanstveni podaci ukazuju na to da bi granične vrijednosti trebalo preispitati ili, u slučaju kobalta, utvrditi.

Još jedna takva tvar je azbest. Izloženost azbestu bit će čimbenik rizika za zdravlje u valu obnove čiji je cilj pripremiti zgrade za klimatski neutralnu budućnost u kontekstu europskog zelenog plana. Iako se više ne može proizvoditi ni upotrebljavati u EU-u, postoji naslijeđeni problem za radnike na obnovi zgrada pri čemu je često potrebno uklanjanje azbesta upotrijebljenog prije mnogo godina. Izloženost azbestu godišnje uzrokuje oko 88 000 smrtnih slučajeva u Europi te uzrokuje između 55 i 85 % slučajeva raka pluća koji se razvija na radnom mjestu, a procjenjuje se da će stope smrtnosti od te izloženosti i dalje rasti do kraja 2020-ih i 2030-ih .Na poslodavce se već primjenjuju stroge obveze u pogledu zaštite, planiranja i osposobljavanja.

Međutim, s obzirom na najnovije znanstvene dokaze, potrebno je smanjiti graničnu vrijednost izloženosti azbestu. U tu svrhu Komisija pokreće drugo savjetovanje sa socijalnim partnerima usporedno s ovim strateškim okvirom.
Naglasak na psihosocijalnim rizicima

Već prije pandemije oko 84 milijuna osoba u EU-u imalo je problema s mentalnim zdravljem. Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu, a stres pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. Gotovo 80 % rukovoditelja zabrinuto je zbog stresa povezanog s radom.

Zbog pandemije gotovo 40 % radnika počelo je raditi na puno radno vrijeme na daljinu .Time tradicionalne granice između poslovnog i privatnog života postaju nejasne te zajedno s drugim trendovima rada na daljinu, kao što su stalna povezanost, nedostatak društvene interakcije i povećana upotreba IKT-a, dovode do dodatnih psihosocijalnih i ergonomskih rizika.
Dokazi upućuju na to da je za uklanjanje opasnosti za psihosocijalnu dobrobit potreban proces koji uključuje različite faze i kojim se uvode promjene u radno okruženje. Europska komisija financira projekte kojima se rješavaju ti problemi. Cilj je projekata razviti i provesti intervencije za promicanje dobrog mentalnog zdravlja i sprečavanje mentalnih bolesti na radnom mjestu. Konkretno, očekuje se da će projekti programa Obzor 2020. „Magnet4Europe” i „EMPOWER” uroditi inovativnim rezultatima. Kad je riječ o ključnom osoblju u sektoru zdravstva ili skrbi, cilj projekta „RESPOND” jest otkloniti štetne učinke pandemije bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje.

Komisija će:
• Modernizirati zakonodavni okvir zaštite na radu u vezi s digitalizacijom preispitivanjem Direktive o radnim mjestima i Direktive o opremi ekrana za prikazivanje do 2023. godine;
• Predložiti granične vrijednosti zaštite za:
o azbest u Direktivi o azbenu na radu 2022. godine;
o olovo i diizocijanati u Direktivi o kemijskim sredstvima 2022. godine;
o kobalt u Direktivi o karcinogenima i mutagenima u prvom tromjesečju 2024.
• Pokrenuti “EU-OSHA kampanju za zdrava radna mjesta” 2023.-2025. O stvaranju sigurne i zdrave digitalne budućnosti koja pokriva osobito psihosocijalne i ergonomske rizike.
• U suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima pripremiti nezakonodavnu inicijativu na razini EU-a koja se odnosi na mentalno zdravlje na poslu koja procjenjuje novonastala pitanja vezana za mentalno zdravlje radnika i daje smjernice za djelovanje prije kraja 2022. godine.
• Razviti analitičku osnovu, e-alate i smjernice za procjenu rizika povezanih s zelenim i digitalnim poslovima i procesima, uključujući osobito psihosocijalne i ergonomske rizike.
• Zatražiti od stručnog povjerenstva o učinkovitim načinima ulaganja u zdravlje da do kraja 2021. dostavi mišljenje o podršci mentalnom zdravlju zdravstvenih radnika i drugih bitnih radnika.
• Osigurati odgovarajuće praćenje Rezolucije Europskog parlamenta o pravu na prekid veze.

Komisija poziva države članice da:
• Ažuriraju svoje nacionalne pravne okvire, u dogovoru sa socijalnim partnerima, radi rješavanja rizika i mogućnosti vezanih uz BZR vezanih za zelene i digitalne prijelaze. Države članice trebale bi se usredotočiti na uporabu digitalnih alata kako bi inspekcija rada bila učinkovitija sprečavanjem i otkrivanjem kršenja zakona.
• Vode „recenzije kolega“ koje se bave psihosocijalnim i ergonomskim pitanjima zanimanja.
• Ojačaju praćenje i prikupljanje podataka o stanju mentalnih i psihosocijalnih rizika po sektorima.

Komisija poziva socijalne partnere da:
• Poduzmu mjere i ažurirju postojeće sporazume na međuindustrijskoj i sektorskoj razini kako bi se do 2023. riješila nova pitanja BZR-a vezana za digitalno tržište rada, osobito psihosocijalni i ergonomski rizici.
• Pronađu zajednički dogovorena rješenja za rješavanje izazova koje postavlja telerad, digitalizacija i pravo na prekid veze, nadovezujući se na Okvirni sporazum o digitalizaciji Europskih socijalnih partnera.

2.2. Bolja prevencija bolesti i nesreća povezanih s radom
Potrebno je uložiti sve napore kako bi se što više smanjio broj smrtnih slučajeva povezanih s radom, u skladu s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u . U tom smislu tim se strateškim okvirom jača kultura prevencije i u organizacijama i među pojedinačnim radnicima. Sprečavanje smrtnih slučajeva povezanih s radom bit će moguće samo:temeljitim istragama nesreća i smrtnih slučajeva na radnom mjestu;utvrđivanjem i uklanjanjem uzroka tih nesreća i smrtnih slučajeva;informiranjem o rizicima povezanima s nesrećama i ozljedama na radu te profesionalnim bolestima;i jačanjem provedbe postojećih pravila i smjernica. Pouke izvučene iz „zamalo izbjegnutih nesreća” i kritičnih incidenata te razmjena informacija o tim događajima unaprijedit će analize i prevenciju u EU-u. Na primjer, u poljoprivrednom i šumarskom sektoru u EU-u broj nesreća i smrtnih slučajeva i dalje je neprihvatljivo visok. U tom su pogledu ključni pouzdani podaci o broju nesreća i smrtnih slučajeva na poljoprivrednim gospodarstvima, kao i sveobuhvatno informiranje, među ostalim o potencijalnim rizicima za druge članove obitelji i djecu koji žive na poljoprivrednom gospodarstvu.

Uzroci smrtnih slučajeva povezanih s radom
Rak je najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Procjenjuje se da karcinogene tvari svake godine uzrokuju 100 000 smrti od raka povezanih s radnim mjestom. Mjere za borbu protiv raka na radnom mjestu ključne su sastavnice europskog plana za borbu protiv raka kojim se utvrđuje novi pristup EU-a održivoj prevenciji raka, njegovom liječenju i skrbi o oboljelima od raka. Predanost EU-a borbi protiv raka povezanog s radom isto je tako u skladu sa strategijom plana djelovanja za karcinogene tvari za razdoblje 2020.–2024. kojom se države članice i socijalni partneri povezuju radi brze provedbe graničnih vrijednosti i drugih odredaba donesenih na razini EU-a, čime se ograničava izloženost u odnosu na 26 opasnih tvari i time poboljšavaju radni uvjeti za oko 40 milijuna radnika.

Drugi ključni aspekt poboljšanja zaštite radnika jest rješavanje problema profesionalnih bolesti krvožilnog sustava, kao što su bolesti srca ili moždani udar. Iako su bolesti krvožilnog sustava drugi najveći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u, malo se toga zna o njihovim temeljnim uzrocima i njihovoj povezanosti s rizicima povezanima s radom. To otežava uvođenje odgovarajućih preventivnih mjera na radnom mjestu.Daljnja istraživanja i prikupljanje podataka te promicanje zdravlja na radnom mjestu i na razini EU-a i na nacionalnoj razini trebali bi biti prioritet. Tim bi se mjerama trebali obuhvatiti i mišićno-koštani poremećaji koji pogađaju milijune radnika u EU-u.Mišićno-koštani poremećaji povezani s radom u najgorem slučaju mogu dovesti do invaliditeta i obično nisu povezani s jednim uzrokom, već s kombinacijom fizičkih, psihosocijalnih, organizacijskih i individualnih čimbenika.

Opasne tvari
Opasne tvari mogu se pronaći na gotovo svim radnim mjestima, a svakodnevno su im izloženi milijuni radnika u EU-u.
Općenito, postupak rješavanja problema opasnih tvari na temelju znanstvene procjene, savjetovanja s tripartitnim Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu i bliske suradnje svih dionika pokazao se uspješnim, iako je vremenski i resursno zahtjevan. U skladu s tim strateškim okvirom, metodologija za rješavanje problema opasnih tvari i dalje će se ažurirati kako bi se u postupku donošenja odluka prepoznale daljnje mogućnosti povećanja učinkovitosti u utvrđivanju graničnih vrijednosti u području sigurnosti i zdravlja na radu. Usto, Komisija će nastaviti pojednostavnjivati povezanost između sigurnosti i zdravlja na radu i Uredbe REACH kako bi osigurala zaštitu radnika u skladu s pristupom „jedne procjene po tvari” i ažuriranim konceptom bolje regulative.

Zakonodavni postupak koji je u tijeku u pogledu graničnih vrijednosti za akrilonitril, spojeve nikla i benzen u okviru Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima (CMD) doprinijet će povećanju zaštite od karcinogenih i mutagenih tvari za više od milijun radnika. Nadalje, Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu utvrđuje tvari kojima je potrebno dati prvenstvo pri razmatranju u skladu s Direktivom o karcinogenim i mutagenim tvarima i Direktivom o kemijskim sredstvima kako bi se osigurale ažurirane granične vrijednosti opasnih kemikalija.

Prvenstvo će se dati ažuriranju i proširenju zaštite radnika izloženih reproduktivno toksičnim tvarima, u skladu sa zahtjevima Europskog parlamenta. Reproduktivno toksične tvari mogu imati dvije skupine različitih posljedica:posljedice po spolnu funkciju i plodnost; i posljedice po razvoj fetusa ili djeteta. To su ozbiljni rizici za zdravlje i mogu dovesti do spontanog pobačaja, mrtvorođenja ili slabijeg kognitivnog razvoja začete djece. Prema procjeni najgoreg scenarija, reproduktivno toksične tvari mogu svake godine uzrokovati do 1 274 nova slučaja tegoba s reproduktivnim zdravljem, što dovodi do gospodarskih troškova od 381 milijun eura godišnje. Među reproduktivno toksičnim tvarima, bolestima najviše pridonosi olovo. Stoga će budući prijedlog strožih obvezujućih graničnih vrijednosti za olovo biti važan korak naprijed u rješavanju problema reproduktivno toksičnih tvari. Međutim, bit će ključno izraditi i poseban popis ključnih reproduktivno toksičnih tvari koje treba hitno razmotriti. Usporedno s time, Radna skupina za kemikalije pri Savjetodavnom odboru za sigurnost i zdravlje na radu nastavit će raspravljati o potrebi za uvrštavanjem reproduktivno toksičnih tvari i opasnih lijekova u Direktivu o karcinogenim i mutagenim tvarima, kao i o metodologiji za utvrđivanje graničnih vrijednosti.

Europski parlament i dionici naglasili su i potrebu za zaštitom zdravstvenog osoblja koje je izloženo opasnim lijekovima, kao i drugim rizicima. Europska komisija i agencija EU-OSHA pokrenule su opsežne studije i dijaloge sa stručnjacima i dionicima o tome kako se suočiti s tim rizicima u okviru učinkovite zdravstvene skrbi. To je ukazalo na veliku potrebu za daljnjim osposobljavanjem, uputama i smjernicama, kao i na izazove donošenja obvezujućeg zakonodavstva za rješavanje tog pitanja.

Promicanje zdravlja na radu
Zdrava radna snaga temelj je snažnog i otpornog gospodarstva i društva. Poticanjem odabira zdravog načina života na radnom mjestu može se znatno smanjiti učestalost izostajanja s posla, oboljenja i nezaraznih bolesti (poput raka, pretilosti, bolesti srca i krvožilnog sustava i dijabetesa). Primjerice, u okviru europskog plana za borbu protiv raka pokrenut će se mjere za poboljšanje zdravstvene pismenosti povezane s rizicima od raka i odrednicama zdravlja kako bi se ljudima, uključujući radnike, pružile informacije i sredstva koji su im potrebni za donošenje zdravijih odluka.

Radna mjesta za sve
Priznavanje različitosti, uključujući rodne razlike i nejednakosti, te borba protiv diskriminacije među radnom snagom ključni su u stvaranju pretpostavki za sigurnost i zdravlje žena i muškaraca, među ostalim i pri procjeni rizika na radnom mjestu. Primjerice, pandemija je naglasila rizike od loše prilagođenih sredstava za rad i opreme (npr. žene u zdravstvenom sektoru moraju nositi osobnu zaštitnu opremu izrađenu za muškarce) i potrebu za pružanjem točnih, pravodobnih i lako razumljivih informacija kako bi se osiguralo da svi radnici, uključujući one u najnepovoljnijem položaju, mogu u potpunosti shvatiti pravila na radnom mjestu i ostvariti svoja prava. Poticat će se mjere za izbjegavanje rodne pristranosti pri procjeni i određivanju prioriteta rizika za djelovanje tako što će se osigurati:zastupljenost spolova u savjetovanjima s radnicima;osposobljavanje prilagođeno osobnoj situaciji zaposlenika; i prepoznavanje rizika u zanimanjima koja su se dugo zanemarivala ili smatrala „lakšim poslovima” (npr. njegovatelji ili čistači).

U skladu sa strategijom Komisije za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2021.–2030., Komisija će predstaviti paket za poboljšanje rezultata koje na tržištu rada ostvaruju osobe s invaliditetom. Taj će paket uključivati smjernice i potporu za uzajamno učenje o: osiguravanju zdravlja i sigurnosti na radu te o programima profesionalne rehabilitacije osoba koje pate od kroničnih bolesti ili su stradale u nesrećama.

Nasilje, uznemiravanje ili diskriminacija na radnom mjestu, bez obzira na to temelji li se na spolu, dobi, invaliditetu, vjeri ili uvjerenju, rasnom ili etničkom podrijetlu ili spolnoj orijentaciji, može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika te se stoga negativno odraziti na pogođene osobe, njihove obitelji, suradnike, organizacije i društvo u cjelini. To može dovesti i do izrabljivanja radne snage. Komisija će procijeniti kako ojačati učinkovitost Direktive o sankcijama za poslodavce (2009/52/EZ), među ostalim u pogledu inspekcija rada usmjerenih na posebno ranjive skupine radnika. Komisija je predložila odluku Vijeća kojom se države članice ovlašćuju da u interesu EU-a ratificiraju Konvenciju protiv nasilja i uznemiravanja iz 2019. (br. 190) Međunarodne organizacije rada. Konvencija uključuje i posebna pravila o rodno uvjetovanom nasilju i uznemiravanju na radu, koja će se ojačati predstojećim zakonodavnim prijedlogom o sprečavanju i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kako je najavljeno u Strategiji za rodnu ravnopravnost 2020.–2025.

Komisija će:
• Promicati pristup „Vision Zero“ smrtnim slučajevima povezanim s radom:
o poboljšanjem prikupljanja podataka o nesrećama na radu i profesionalnim bolestima te analizmaa temeljnih uzroka za svaku smrt ili ozljedu na radu;
o uspostavljanjem namjenske tročlane radne skupine Vision Zero ACSH i razvojem ciljanih informacijskih akcija i alata za povećanje svijesti;
o jačanjem provedbe podržavanjem SLIC-a u povećanju svijesti o smanjenju smrtnih slučajeva povezanih s radom na razini poduzeća, razmjenom dobre prakse i podržavanjem povećane obuke za inspekcije rada.
• Ažurirati pravila EU -a o opasnim tvarima za borbu protiv raka, reproduktivnih i respiratornih bolesti:
o pokretanjem savjetovanja sa socijalnim partnerima o smanjenim graničnim vrijednostima za zavarivačke pare, policikličke aromatske ugljikovodike, izopren i 1,4-dioksan 2023. pod CMD62;
o utvrđivanjem prioritetnog popisa reprotoksikanata na koji će se potrebno obratiti pozornost kroz relevantne direktive do kraja 2021. godine.
• Osigurati ažurirane smjernice, uključujući obuku, protokole, nadzor i praćenje, za zaštitu radnika od izloženosti opasnim lijekovima do 2022. godine.
• Napraviti pregled zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite u suradnji s EU-OSHA do prvog tromjesečja 2024. godine.
• Podržati podizanje svijesti o mišićno -koštanim poremećajima, raku i mentalnom zdravlju, kao i uznemiravanju na radnom mjestu i rodnoj pristranosti.
• U suradnji s EU-OSHA-om pružati informacije specifične za sektor.
• Predložiti zakonodavnu inicijativu o sprječavanju i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji prije kraja 2021. godine.

Komisija poziva države članice da:
• Rade na ispunjavanju pristupa „nulte vizije“ za smrtne slučajeve povezane s radom u EU-u.
• Riješe profesionalne rizike povezane s bolestima cirkulacije.
• Promiču Europski kodeks protiv raka među radnicima radi poboljšanja njihove zdravstvene pismenosti i smanjenja rizika od raka.
• Procijene i riješavaju rizike s posebnim naglaskom na skupine koje su najviše pogođene pandemijom, poput osoba s invaliditetom.
• Aktivno podržavaju reintegraciju, nediskriminaciju i prilagodbu radnih uvjeta radnika koji su oboljeli od raka ili su preživjeli rak.
• Promiču rodna razmatranja u dizajnu, provedbi i izvještavanju.
• Aktivno rješavaju opasnosti u zdravstvenom sektoru uspostavljanjem i provedbom sigurnih radnih postupaka i pružanjem odgovarajuće obuke.
• Pružaju poboljšane smjernice i obuku za procjenu rizika i preventivne mjere, posebno za mikro, mala i srednja poduzeća.
• Omoguće obuku poljoprivrednika putem savjetodavnih službi za poljoprivredu kako bi povećali njihovu vještinu i svijest o zdravstvenim i sigurnosnim pravilima na farmama, uključujući sigurnu uporabu kemijskih tvari, posebice sredstava za zaštitu bilja.

Komisija poziva socijalne partnere da:
• Razviju smjernice za zdravstveni sektor usmjerene, između ostalog, na zaštitu radnika od izloženosti opasnim lijekovima, otvarajući put razvoju mrežnog alata za interaktivnu procjenu rizika (OiRA) posebno za zdravstveni sektor u suradnji s EU-OSHA.

2.3.Povećanje pripravnosti – brz odgovor na prijetnje
U vremenima krize kao što je pandemija bolesti COVID-19, sigurnost i zdravlje na radu imaju ključnu ulogu u pomaganju radnicima, poduzećima i vladama da zaštite živote i upravljaju rizicima za dobrobit, kontinuitet poslovanja i održivost. Stoga je iz pandemije bolesti COVID-19 ključno izvući pouke i povećati pripravnost za moguće buduće zdravstvene krize, ali i nastavak rada nakon pandemije. Poboljšanjem pravodobnosti i učinkovitosti odgovora na takve krize trebalo bi dati veći prioritet mjerama povećane higijene, nefarmaceutskih intervencija i potpore mentalnom zdravlju, a trebalo bi dodatno razviti sinergije između sigurnosti i zdravlja na radu i javnog zdravstva. Sadašnji okvir stoga pridonosi zdravstvenim politikama i pomaže u povećanju pripravnosti za budućnost, usporedno s Komunikacijom o prvim poukama izvučenima iz pandemije bolesti COVID-19 .

Pandemija bolesti COVID-19 ukazala je na važnost opće okvirne obveze poslodavaca za provedbu mjera procjene i sprečavanja rizika radi otklanjanja zdravstvenih rizika za radnike u slučaju zdravstvene krize. Više nego ikad prije istaknula je potrebu da radnici imaju koristi od radnog okruženja koje smanjuje rizik od prijenosa zaraznih bolesti. Od izbijanja pandemije agencija EU-OSHA izradila je niz dokumenata sa smjernicama i alatima u dogovoru s nacionalnim tijelima i socijalnim partnerima, čime je poslodavcima, osobito MSP-ovima, omogućeno da se upoznaju sa zahtjevima sigurnosti i zdravlja na radu u različitim fazama pandemije. Te će se smjernice prilagoditi postupnom stjecanju znanstvenih spoznaja o rizicima i odgovarajućim javnozdravstvenim mjerama. Osim toga, Komisija će razviti hitne postupke i smjernice EU-a u području sigurnosti i zdravlja na radu kako bi se omogućilo brzo uvođenje mjera u slučaju zdravstvenih kriza. To bi, među ostalim, uključivalo odredbe o ažuriranim procjenama rizika, mehanizme kojima države članice pravodobno obavješćuju Komisiju o pojavi prijetnji zdravlju u različitim sektorima i na različitim radnim mjestima te s time povezane nacionalne planove za sigurnost i zdravlje na radu.

Istodobno, virus SARS-CoV-2 klasificiran je u skladu s Direktivom o biološkim agensima po hitnom postupku. Tom se odlukom pridonosi zaštiti radnika u objektima u kojima dolazi do izravnog doticaja s virusom, kao što su centri za proizvodnju i distribuciju cjepiva. Komisija će sada pratiti njezinu provedbu i izraditi smjernice za inspektore rada kako bi se osigurala ispravna primjena mjera.

Pandemija je ukazala i na to da u nekim slučajevima mobilni i prekogranični radnici, uključujući sezonske radnike iz EU-a i iz trećih zemalja, mogu biti izloženiji nezdravim ili nesigurnim životnim i radnim uvjetima kao što su loši ili prenapučeni smještajni kapaciteti ili nedostatak informacija o njihovim pravima. Komisija je u kontekstu izbijanja bolesti COVID-19 izradila smjernice o sezonskim radnicima i radnicima u prometnom sektoru u EU-u. U tim se smjernicama države članice i poduzeća pozivaju da ispunjavaju svoje obveze zaštite prijeko potrebnih i ranjivih radnika, među ostalim i ispunjavanjem svojih obveza u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Uz potporu Europske komisije, i Europsko nadzorno tijelo za rad (ELA) u lipnju 2021. pokrenulo je informativnu kampanju pod nazivom „prava za sve sezone”, kojom se skreće pozornost na potrebu za promicanjem pravednih i sigurnih radnih uvjeta sezonskih radnika zaposlenih u državama članicama EU-a. Osim toga, agencija EU-OSHA u suradnji sa SLIC-om među inspektorima rada specijaliziranima za sigurnost i zdravlje na radu u svim državama članicama provodi anketu o stajalištima o visokorizičnim zanimanjima, uključujući sezonski rad.

Priznavanje bolesti COVID-19 kao profesionalne bolesti ili nesreće na radu već je zaživjelo u 25 država članica. Francuska je, primjerice, u rujnu 2020. uvela vladinu uredbu kojom se omogućuje automatsko priznavanje za zdravstvene i slične radnike i stručnjake u slučajevima teške infekcije dišnog sustava. Osim toga, Francuska za takve slučajeve predviđa naknadu. U Danskoj se, nakon procjene nadležnih tijela, slučajevi bolesti COVID-19 mogu priznati i kao profesionalna bolest i kao nesreća na radu u svim zanimanjima te je za njih moguće dobiti naknadu.

Iako je EU-ov pristup sigurnosti i zdravlju na radu usmjeren na prevenciju, važno je podupirati i radnike zaražene bolešću COVID-19 i obitelji koje su izgubile svoje članove zbog izloženosti virusu SARS-CoV-2 na radu. U tom smislu većina država članica izvijestila je da COVID-19 priznaje kao profesionalnu bolest. Iako je pitanje profesionalnih bolesti usko povezano sa socijalnom sigurnošću, koja je u nacionalnoj nadležnosti, Preporukom Komisije o profesionalnim bolestima u državama članicama u cilju poticanja konvergencije promiče se priznavanje profesionalnih bolesti navedenih u toj Preporuci.

Komisija će:
• Odmah pokrenuti dubinsku procjenu učinaka pandemije i učinkovitosti EU i nacionalnih okvira zaštite na radu za razvoj hitnih postupaka i smjernica za brzo raspoređivanje, provedbu i praćenje mjera u potencijalnim budućim zdravstvenim krizama, u bliskoj suradnji s akteri javnog zdravstva.
• Ažurirati Preporuke Komisije o profesionalnim bolestima za uključivanje COVID-19 do 2022. godine.
• Razviti smjernice za inspektore rada o procjeni kvalitete procjena rizika i mjerama za upravljanje rizicima prema Direktivi o biološkim sredstvima do 2022. godine.
Komisija poziva države članice da:
• Izrade planove pripravnosti za buduće krize u nacionalnim strategijama zaštite na radu, uključujući provedbu smjernica i alata EU.
• Izrade mehanizme koordinacije između tijela javnog zdravstva i zaštite na radu do 2023. godine.
• Povećaju nadzor i učinkovite inspekcije obveza zaštite na radu prema sezonskim radnicima u visokorizičnim zanimanjima.
• Ojačaju suradnju i razmjenu informacija između inspekcija rada i drugih relevantnih nacionalnih tijela radi poboljšanja zdravstvenih i sigurnosnih standarda u svim sektorima zapošljavanja.

3. PROVEDBA AŽURIRANOG STRATEŠKOG OKVIRA
Taj strateški okvir temeljit će se na: ojačanoj bazi dokaza;snažnom socijalnom dijalogu;mobiliziranim financijskim sredstvima;poboljšanoj provedbi; i informiranju.

Države članice morat će rješavati zelena i digitalna pitanja u nacionalnim strategijama za sigurnost i zdravlje na radu te poboljšati prevenciju i pripravnost kako bi se osiguralo da ažurirane mjere i pristupi dopru do radnog mjesta.
Na razini poduzeća to će se pretočiti u mjere poslodavaca u području planiranja i predviđanja. Kako bi im se pružila potpora u toj tranziciji u cilju osiguravanja visoke razine zaštite radnika i održivih rješenja, ali i očuvanja konkurentnosti, potrebne su ciljane i ažurirane smjernice, kao i alati za informiranje i digitalni alati, posebno oni namijenjeni MSP-ovima.
Socijalni dijalog

Socijalni partneri u posebno su dobrom položaju za iznalaženje rješenja prilagođenih okolnostima određene aktivnosti ili sektora. Sektorski socijalni dijalog na području EU-a snažno pridonosi učinkovitoj provedbi zakonodavstva EU-a iz područja sigurnosti i zdravlja na radu. Komisija će surađivati sa socijalnim partnerima kako bi na sektorskoj razini utvrdila relevantna područja i mjere za provedbu tog strateškog okvira.

Baza dokaza
Istraživanje i prikupljanje podataka i na razini EU-a i na nacionalnoj razini preduvjeti su za sprečavanje profesionalnih bolesti i nesreća. U zakonodavstvo i politiku u području sigurnosti i zdravlja na radu ugrađuju se znanstveni savjeti i najnovija tehnološka dostignuća. Time se Komisiji omogućuje da nastavi donositi politike utemeljene na dokazima kako je utvrđeno u Komunikaciji o boljoj regulativi iz 2021.

Temelj za postizanje ciljeva provedbe promjena, prevencije i pripravnosti u području sigurnosti i zdravlja na radu bit će ankete, prikupljanje podataka i istorazinske ocjene usmjereni na određene teme u postojećem okviru, i na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Mjere moraju sadržavati komponentu rodne svijesti i biti prilagođene okolnostima svih radnika, uključujući:potrebe mladih radnika koji ulaze u svijet rada; potrebe osoba s invaliditetom; i potrebe sve starije radne snage koja mora držati korak s brzim razvojem moderne tehnologije i u kojoj raste raširenost kroničnih bolesti i invaliditeta.
Primjena i praćenje strateškog okvira

Uspjeh ovog strateškog okvira uvelike ovisi o njegovoj provedbi na nacionalnoj i lokalnoj razini. Kako bi se to postiglo, države članice pozivaju se: da ažuriraju svoje postojeće strategije za sigurnost i zdravlje na radu; da uzmu u obzir ažurirani pristup zaštiti radnika na lokalnoj razini; i da zaustave silazni trend broja inspekcija rada u nekim državama članicama jačanjem terenskih inspekcija.

Na sastanku na vrhu o procjeni stanja sigurnosti i zdravlja na radu 2023., na kojem će se okupiti institucije EU-a, države članice, socijalni partneri, agencija EU-OSHA i drugi relevantni dionici, bit će govora o prvim stečenim iskustvima i preporučit će se moguće potrebno preusmjeravanje ove strategije. Na sastanku na vrhu pozornost će se usmjeriti na napredak postignut u vezi s pristupom „vizija nula” u pogledu smrtnih slučajeva povezanih s radom, kao i na pripravnost za moguće buduće prijetnje zdravlju i sigurnosti radnika.

U akcijskom planu za europski stup socijalnih prava Komisija je predložila novi pokazatelj nesreća na radu sa smrtnim ishodom u revidiranom pregledu socijalnih pokazatelja. Taj će novi pokazatelj biti ključan element praćenja EU-ove „vizije nula”.

Tim strateškim okvirom pridonijet će se i poboljšanju primjene i provedbe postojećeg prava EU-a, npr. u aktivnostima inspektora rada, uz potporu relevantnih dionika (npr. ACSH, EU-OSHA i SLIC). Pružanjem smjernica inspektorima rada i njihovim osposobljavanjem na razini EU-a i na nacionalnoj razini radi promicanja suradnje i inovativnih metoda inspekcije pomaže se u poboljšanju dosljedne provedbe u svim državama članicama. Nadalje, Komisija će surađivati s agencijom EU-OSHA na razvoju pomoćnih alata i smjernica za poslodavce, posebno mikropoduzeća i malih poduzeća, kako bi se uskladili sa zakonodavstvom o sigurnosti i zdravlju na radu.

Informiranje i izgradnja kapaciteta
Dva su preduvjeta za ostvarivanje pristupa „vizija nula” u odnosu na smrtne slučajeve povezane s radom: informiranje o rizicima povezanima s nesrećama i ozljedama na radu te profesionalnim bolestima; jačanje kapaciteta poslodavaca kako bi se osposobljavanjem i obrazovanjem zajamčila sigurnost na radu; i svi akteri prihvatili svoju odgovornost za pridržavanje pravila i smjernica. Agencija EU-OSHA bit će trajno usmjerena na informiranje, osobito pri provedbi pregleda digitalizacije u području sigurnosti i zdravlja na radu te Kampanje za zdrava radna mjesta 2023.–2025.: sigurnost i zdravlje na radu i digitalizacija. To će doprinijeti produbljivanju znanja i jačoj svijesti o rizicima tog razvoja događaja.

Financiranje
Sredstva EU-a, osobito iz mehanizma za oporavak i otpornost i fondova kohezijske politike, mogu se upotrijebiti za mobilizaciju ulaganja u djelovanje u području sigurnosti i zdravlja na radu. Modernizaciju EU-a poduprijet će se s više od 50 % sredstava iz novog dugoročnog proračuna EU-a i instrumenta NextGenerationEU, posebno ulaganjem u istraživanje i inovacije, zelenu i digitalnu tranziciju, pripravnost, oporavak i otpornost. Sredstva iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) na raspolaganju su za potporu mjerama za promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i socijalne uključenosti, pri čemu je za potonje namijenjeno 25 %. Države članice mogu se koristiti sredstvima iz fonda ESF+ za ulaganja u: inovativne i produktivnije načine rada;osposobljavanje; kampanje informiranja i jačanja svijesti o zdravim načinima života; dobrobit na radnom mjestu; i podršku inspektorima rada. Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) može osigurati sredstva za prilagođenija radna okruženja, digitalna rješenja i opremu. EFRR i Kohezijski fond mogu pridonijeti povezivanju ruralnih i udaljenih područja. U okviru EU-ova novog zdravstvenog programa „EU za zdravlje 2021.–2027.” osigurat će se i znatna potpora za borbu protiv raka. Osim toga, programom „EU za zdravlje 2021.–2027.” doprinijet će se:prevenciji bolesti i promicanju zdravlja sve starijeg stanovništva; i pojačanom nadzoru prijetnji zdravlju. EU će podupirati države članice i zdravstvenim istraživanjima u okviru misije za borbu protiv raka koja je dio Obzora Europa i objedinjuje inovativne pristupe istraživanju i javnom zdravlju s naglaskom na prevenciji raka, kao i infrastrukturom potrebnom za digitalne zdravstvene alate u okviru Instrumenta za povezivanje Europe. Nekoliko tema povezanih sa sigurnošću i zdravljem na radu predloženo je u prvim programima rada Obzora Europa u okviru klastera Zdravlje. Nadalje, rezultati aktualnih istraživanja o sigurnosti i zdravlju na radu koja se financiraju u okviru programa Obzor 2020. pružit će vrijedan doprinos, primjerice iz područja mentalnog zdravlja na radu. Dostupan je i novi instrument za tehničku potporu kako bi se državama članicama pomoglo u osmišljavanju i provedbi reformi u području sigurnosti i zdravlja na radu.

4. PROMICANJE UČINKOVITIH STANDARDA SIGURNOSTI I ZDRAVLJA NA RADU U SVIJETU
U globaliziranom svijetu prijetnje zdravlju i sigurnosti ne poznaju granice. Zemlje diljem svijeta imaju koristi od razmjene najboljih praksi i uzajamnog učenja iz iskustava. Ključno je ojačati suradnju s partnerskim zemljama EU-a, regionalnim i međunarodnim organizacijama te drugim međunarodnim forumima kako bi se na globalnoj razini podigli standardi sigurnosti i zdravlja na radu.

Komisija će surađivati s Međunarodnom organizacijom rada (MOR) u provedbi i praćenju Deklaracije iz 2019. povodom njezine 100-te obljetnice o budućnosti rada. Taj će angažman uključivati potporu integraciji prava na sigurne i zdrave uvjete rada u MOR-ov okvir temeljnih načela i prava pri radu. Osobito će važna biti suradnja s MOR-om i SZO-om u pogledu podataka i znanja. Ta će suradnja, zajedno s državama članicama, uključivati potporu za osmišljanje novog pokazatelja smrtnosti od bolesti koje se pripisuju čimbenicima profesionalnog rizika kao dio ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda.

Komisija će poticati sigurnost i zdravlje na radu u globalnim lancima opskrbe i poduzećima koja posluju u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. To će posebno uključivati nastavak sudjelovanja u okvirnim inicijativama kao što su Fond vizije nula (Vision Zero Fund) koji su 2015. pokrenule države članice skupine G7, Sporazum o sigurnijim radnim mjestima skupine G20 te mreža stručnjaka za sigurnost i zdravlje na radu.

Ključno je: osigurati da se standardi sigurnosti i zdravlja na radu propisno uzimaju u obzir kao dio obveza u pogledu radnih i socijalnih standarda; i promicati šire pitanje dostojanstvenog rada u budućim trgovinskim sporazumima EU-a. Te bi obveze trebalo poduprijeti učinkovitom provedbom trgovinskih sporazuma EU-a, slijedeći nedavni primjer Sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana.

Komisija će nastaviti razvijati bilateralnu suradnju s partnerskim zemljama radi promicanja boljih radnih uvjeta, čime će se otklanjati nejednakost i unapređivati ljudski razvoj u svijetu. Osim toga, bilateralna suradnja s SAD-om nastavit će se u okviru preispitanog i ažuriranog zajedničkog programa za sigurnost i zdravlje na radu te će se pokrenuti nova suradnja, posebno s Kanadom.

Zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati podupirat će se u njihovim nastojanjima da usklade svoje pravne okvire i politike o sigurnosti i zdravlju na radu s pravnom stečevinom EU-a. Za zapadni Balkan to uključuje potporu putem:procesa u okviru programa gospodarskih reformi; sastanaka pododbora;pregovora o Poglavlju 19, prema potrebi; i financijske pomoći koja se pruža aktivnostima agencije EU-OSHA i kao potpora agencijama za sigurnost i zdravlje na radu.

Bilateralna suradnja u području sigurnosti i zdravlja na radu razvijat će se s istočnim i južnim susjedstvom EU-a, kao i promicanjem regionalne suradnje, među ostalim putem Istočnog partnerstva i Unije za Mediteran.

5. ZAKLJUČAK
Cilj je ovog strateškog okvira mobilizirati institucije EU-a, države članice, socijalne partnere i druge relevantne dionike oko zajedničkih prioriteta u pogledu zaštite zdravlja i sigurnosti radnika. Primjenjuje se na sve relevantne strane koje se bave zdravljem i sigurnošću na radu (nacionalne uprave uključujući inspektorate rada, poslodavce, radnike i druge relevantne aktere u području sigurnosti i zdravlja na radu) te stvara okvir za djelovanje, suradnju i razmjenu.

Komisija će surađivati s državama članicama i socijalnim partnerima kako bi:se posvetila promjenama u novom svijetu rada; doprinijela sprečavanju nesreća i bolesti na radnom mjestu u skladu s pristupom „vizija nula”; i povećala pripravnost na moguće buduće zdravstvene krize.

Komisija poziva države članice da ažuriraju i izrade svoje nacionalne strategije za sigurnost i zdravlje na radu u skladu s ovim strateškim okvirom – u suradnji sa socijalnim partnerima – kako bi se osigurala primjena novih mjera na terenu. Sastanak na vrhu o sigurnosti i zdravlju na radu 2023. omogućit će pregled napretka povezanog s tim ambicioznim okvirom, kao i procjenu prilagodbe s obzirom na okolnosti koje se brzo mijenjaju.

6. KOMENTAR
Pred Hrvatskom je značajna zadaća izrade,donošenja i provedbe novog Nacionalnog plana zaštite na radu.Sagledavajući sadržaj i smjer dokumenta Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu 2021.-2027. „Zaštita i zdravlje na radu u promjenjivom svijetu rada“,razvidno je da su postavljeni programski ciljevi i konkretne aktivnosti javne ustanove, Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, u nepune četiri godine u razdoblju djelovanja od 2015.-2018. godine u potpunosti odgovarale na sve izazove u području zaštite na radu i potrebe očuvanja radne sposobnosti radnika.Na žalost taj kontinuitet i pozitivan trend; proaktivno,inovativno i kreativno djelovanje prekinuto je nikad argumentiranom administrativnom odlukom.U uspostavi i razvoju kulture sigurnosti na radu ključna je uloga države, njen pozitivan i proaktivan odnos, postojanje odgovarajućeg institucionalnog okvira pri čemu je važna uloga nacionalnih instituta za sigurnost i zdravlje na radu, a koji koncept je umjesto daljnjeg razvoja i jačanja Hrvatska napustila 2018.godine. Učinkovite i profesionalne institucije s najkvalitetnijim stručnim kadrovima i strateškim ciljevima grade se i razvijaju desetljećima, a ne osnivaju ili ukidaju svake tri ili četiri godine.

Zaštita na radu je jedno od važnih područja te je osobito važan proces političkog odlučivanja koji uključuje otvorenost vlasti, kvalitetnu pripremu, sagledavanje šire slike i povezanosti sa drugim područjima, procjenu učinaka, intenzivnu suradnju sa socijalnim partnerima i stručnom javnošću u oblikovanju , a zatim, i provedbi usuglašene i utvrđene javne politike.Krajnje je vrijeme da se i u fokusu rada Hrvatskog sabora nađu teme iz područja zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu.
Važno je učiti iz počinjenih grešaka, a isto tako i one greške koje su iz bilo kojeg razloga učinjene što prije priznati i ispraviti,u ovom slučaju dokazujući da su život,zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa, na kojima će hrvatsko društvo uporno i dugoročno djelovati.

Zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte proizvodnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo. Prijeko je potrebno vizijom, programskim određenjem i organizacijskim ustrojem potrebno je zaštitu na radu odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva. Samo takvim proaktivnim pristupom uz vodeću ulogu države moguće je svakog dana potvrđivati da je zaštita na radu područje od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.

Vitomir Begović

You may also read!

wallstreet

Svjetske burze porasle, Fed najavio usporavanje tempa povećanja kamata

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, što se ponajviše zahvaljuje porukama iz američke središnje banke da

Read More...
pravo na isključenje

Ipak u zakon pravo na isključenje

Jednosmjesečno e-savjetovanje sa javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu završilo je 11. kolovoza

Read More...
The Banker proglasio Erste banku najboljom bankom u Hrvatskoj

The Banker proglasio Erste banku najboljom bankom u Hrvatskoj

Na svečanoj dodjeli nagrada, koja se 1. prosinca 2022. održala u Londonu, ugledni međunarodni časopis iz grupe Financial Timesa

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design