Završio 6. ADRIA HOTEL FORUM

forum

Drugi dan najveće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Europi Adria Hotel Foruma, započeo je poučnim predavanjem na temu Jeste li spremni na GDPR? (Uredbu o zaštiti osobnih podataka u turističkom sektoru).

Marija Zrno (Odvjetnički ured Bardek, Lisac, Mušec, Skoko) i Gregor Famira (CMS Croatia) upozorili su sudionike da 25. svibnja na snagu stupa Uredba o zaštiti osobnih podataka na razini cijele EU. Hotelska industrija, koja inače često koristi podatke o svojim gostima, morat će se dobro pripremiti i uvjeriti se da njihovi suradnici poštuju GDPR regulativu.

Problem nije u prikupljanju podataka već načinu na koji to radite i s kime ih razmjenjujete. Nemojte samo kopirati pravila privatnosti od svojih kolega jer je svaki sporazum specifičan. Kazne za kršenje ove Uredbe su velike, mogu iznositi pet posto vaših godišnjih prihoda – upozorila je Zrno.

Uslijedio je panel na trenutno najaktualniju globalnu temu industrije – Nedostatak kvalificirane radne snage, kojeg je vodio poznati voditelj Mislav Togonal. Na panelu su sudjelovali Haris Neofytidis (Metropol Palace), Lachezar Nikolaev Todorov (Terra Tour Service), Michael Heyward (Glion Institute of Higher Education), Peter Ryrvik (Talent solutions AB) i Gordana Kolenko (BHV consulting) koja je u uvodnom dijelu panela predstavila je benchmark studiju Valamar Riviere koja koristi sofisticiranu tehnologiju za definiranje formule uspjeha svojih zaposlenika.

Neofytidis, čija tvrtka posluje u nekoliko zemalja JI Europe, napravio je usporedbu primanja konobara u hotelu s 5 zvjezdica. U Grčkoj za starije i iskusnije konobare ona iznosi 700 do 800 eura, u Bugarskoj 400 eura, a u Srbiji 250 eura.

– Grčka je vrlo zrela turistička zemlja, milijun ljudi radi u tom sektoru, međutim i tamo je teško pronaći radnu snagu za rad u resortima jer puno ljudi ima vlastiti privatni biznis u turizmu. Srbija je tek ozbiljnije krenula u turizam, u kojem je zaposleno svega 75 tisuća ljudi, dok je Bugarska negdje u sredini – ispričao je Neofytidis.

Kolenko smatra da se protiv egzodusa može boriti samo zdravom ekonomijom. – Uvijek kad se priča o investicijama, priča se o novim ključevima i nekretninama, nikad o ulaganjima u ljude i njihov razvoj – priča Kolenko.

Lachezar Nikolaev Todorov ispričao je da je problem Bugarske s radnom snagom počeo onda kada je zemlja ušla u EU, kao što je slučaj danas s Hrvatskom. Struka je lobirala da praktična nastava uđe u obrazovne programe srednjih škola i fakulteta i danas su praktični treninzi vrlo popularni.

– Bugarska je napravila preokret iz visokoobrazovnog u strukovni sustav obrazovanja u turizmu. Ne trebamo toliko menadžera već ljude sa srednjom školom koji će gostima posluživati doručak – objasnio je Todorov, dodajući da se i Bugarska okrenula uvozu radne snage. Njegova tvrtka lani je zaposlila 150 ljudi iz Ukrajine i Moldavije koji su joj spasili sezonu.

Michael Heyward iz Glion Instituta koji rađa lidere u biznisu, inzistira na praktičnom iskustvu studenata koji moraju proći sve stepenice (pospremanje kreveta, rad u kuhinji itd).

– Praktično iskustvo još uvijek daje najbolje rezultate i ono je krucijalno za razvoj profesionalne karijere. Kad mi se kolege žale na probleme s nedostatkom kvalificiranih ljudi, pitam ih što i koliko su u njih uložili. Kažu mi da se ne isplati ulagati jer oni za par mjeseci mogu otići na drugo radno mjesto. Odgovaram da je onda sigurno najbolje da u svog radnika ne ulože ništa pa da imaju nekvalificiranog radnika kod sebe zauvijek. Ako vam se vrati pola ljudi u koje ste prethodne sezone uložili, napravili ste odličan posao jer iduću sezonu započinjete s puno bolje pozicije – objasnio je Heyward.

Peter Ryrvik, s obzirom da dolazi iz Švedske, govorio je s malo drukčije pozicije jer puno radnika iz JI Europe dolazi na rad u njegovu zemlju. Njegova tvrtka sofisticiranom tehnologijom uvodi u hotelske kompanije spomenute benchmark studije i formule. Osvrnuo se na problem nedostatka srednjeg menadžmenta, smatrajući da poslodavci ne pomažu dovoljno potencijalnim menadžerima da steknu samosvijest. Ako ne ne razumiju sebe, neće razumjeti ni ostale.

Drugi panel pod nazivom Hotelske kompanije na tržištu kapitala vodio je Andrej Erjavec (InterCapital Securities), a na njemu su sudjelovali Frank Reul (Accor hotels/Orbis), Krešimir Huljev (Sunce koncern), Milena Perković (Arena Hospitality Group) i Marko Čižmek (Valamar Riviera). U uvodnom predstavljanju teme Erjavec je iznio činjenicu da niti jedna zemlja na svijetu nema na tržištu kapitala toliko turističkih kompanija kao što ima Hrvatska. Sveukupno ih je na Zagrebačkoj burzi izlistano 23 i one čine 10 posto ukupnog burzovnog kapitala. Lani se pridružila tvrtka Sunce koncern, a Arena Hospitality Group krenula je u IPO.

Frank Reul smatra da toliki broj turističkih kompanija na burzi znači da je sektor transparentan i da je dobro da više manjih investitora sudjeluje na tržištu kapitala jer se time smanjuje rizik i opasnost od eventualnog kraha jedne velike kompanije, što bi mogao biti udar na gospodarstvo i zaposlenost.

Krešimir Huljev objasnio je da je izlaskom Sunce koncerna na Zagrebačku burzu tvrtka dobila bolje uvjete za pristup kapitalu i refinanciranje dugova te da je time dugoročno povećala konkurentnost i vlastitu vrijednost.

Milena Perković objasnila je da se njezina kompanija odlučila na ulazak u Arenaturist prepoznavši dobru priliku među nekoliko projekata u JI Europi te da su svi dioničari, uključujući Park Plazu, zajednički odlučili da kompanija ostane na Zagrebačkoj burzi. – Na stolu trenutno imamo još 10 potencijalnih projekata u JI Europi no u ovom trenutku ključno je strpljenje. Naši dioničari znaju da ne mogu u kratkom vremenu očekivati visoke dividende, ali očekuju dugoročno povećanje vrijednosti ulaganja. – istaknula je Perković.

Marko Čižmek objasnio je općenito razloge rasta vrijednosti dionica hotelskih kompanija u posljednjih par godina. – Cijela industrija doživjela je rapidan rast investicija i u hotelskom i privatnom smještaju, turizam ima ogroman značaj u BDP-u, imamo napokon likvidnost na tržištu, a i percepcija investitora o Hrvatskoj se u posljednjih pet godina promijenila. Danas svi fondovi znaju investicijske mogućnosti u Hrvatskoj – istaknuo je Čižmek.

O tome trebaju li se hotelske kompanije boriti protiv navale privatnog smještaja ili s njime ‘koketirati’ govorilo se na trećem panelu kojeg je moderirao Branko Bogunović (Hotel & Destination Consulting).

Na panelu su govorili Bernardo Retana (Otium Residences), Pawel Rek (Amadeus), Ivan Milotić (Mystria.com), Jeroen A. Oskam (Hotelschool the Hague), Takuya Aoyama (Hyatt International).

Oskamova kompanija napravila je istraživanje poslovanja Airbnab-a koje je pokazalo da je broj noćenja turista preko te platforme na nekim europskim tržištima porastao za više od 100 posto, međutim dodao je da je lani taj rast usporio. U Zagrebu je lani preko Airbnb-a zabilježeno 258 tisuća noćenja, što je rast od 73 posto u odnosu na 2016. Airbnb je u Zagrebu napravio promet od 13 milijuna eura, što je malo i znači, misli Oskam, da je velik dio tog tržišta završio u sivoj zoni.

Bernardo Retana rekao je da njegova tvrtka u Španjolskoj usko surađuje s vlasnicima privatnog smještaja. Nudi im usluge upravljanja kapacitetima, marketinga i operacija. – Radimo vrlo sličan posao kao što radi hotelski menadžment, samo u manjem volumenu. Biznis s privatnim smještajem mora biti zakonski reguliran, ali i profesionaliziran. Airbnb samo je jedan od 60 sličnih kanala prodaje i ako su ljudi pametni s njima će surađivati – zaključio je Retana.

Pawel Rek kaže da Airbnb-ov biznis sve više liči tipičnim OTA agencijama (online travel agencies) te da ta platforma sve više širi usluge. Najavio je da idući tjedan izlazi najnovija verzija platforme Airbnb, za koju se govori da će biti najveća promjena za kompaniju u zadnjih 10 godina.

Ivan Milotić, suvlasnik portala koji gostima iznajmljuje isključivo vile, pozvao je hotelijere na suradnju s klasterom kvalitetnih vila, na način da vilama nude hotelske usluge.

Takuya Aoyama ni platforme ni privatni smještaj ne smatra realnom prijetnjom jer po njemu, oni, za razliku od hotela, nemaju ništa konkretno u svom vlasništvu. No zato su konkurencija u marketingu koji prodaje doživljaj i hotelskim loyalty programima. Na Floridi, kaže, Hyatt surađuje s vlasnicima privatnog smještaja luksuzne kategorije.

Posljednji panel pod nazivom Novi proizvodi i njihovo uspješno širenje okupio je vrlo zanimljive primjere novih koncepata proizvoda, a moderirao ga je Tarik Bilalbegović.

Evgenia Jenkins iz tvrtke Netizen predstavila je koncept iz Rusije, tzv. hoštel, hibrid hotela i hostela, u kojem objekti imaju osnovnu hotelsku infrastrukturu (recepciju, bar, lobi), ali su sobe prilagođene svim vrstama putnika. Osim dva hotela u Rusiji, uskoro otvara objekt od 250 soba u Budimpešti.

Wolfgang Gold (easyHotel) objasnio je koncept svog super-budget brenda koji gostima nudi vrlo male sobe, samo s krevetom i kupaonom, a sve se druge usluge plaćaju. Da taj koncept funkcionira pokazuju planovi easyHotela za širenje na Daleki istok, u Afriku, Iran, Nepal.

Jason Wischhoff (Dream Hotel Group) rekao je da njegova kompanija traži objekte na javnim prostorima koje investitori inače smatraju ‘mrtvim kapitalom’. Kao primjer naveo je nedavno otvaranje hotela u Birminghamu, koji je nekoć bio crkva, a potom diskoteka.

Ovogodišnji Adria Hotel Forum završio je prezentacijom najboljih menadžment škola za turističku industriju u Švicarskoj.

Pročitajte još vijesti!

Designer Outleta Croatia

Svečano otvoren Designer Outlet Croatia

U četvrtak, 21. lipnja, svečanim presijecanjem ružičaste vrpce, proslavljeno je nestrpljivo iščekivano otvorenje novog premium outleta u Hrvatskoj, Designer

Read More...
dow

Na Wall Streetu Dow Jones pao, S&P 500 porastao

Na Wall Streetu je u srijedu u opreznom trgovanju Dow Jones indeks oslabio četvrti dan zaredom, dok je S&P

Read More...
lova

Zagrebačka plaća za ožujak 7.302 kune

Prosječna neto plaća u Zagrebu za ožujak iznosila je 7.302 kune i bila je nominalno 4,9 posto veća nego

Read More...

Komentiraj:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Skoči do alatne trake