Zbog krijumčarenja duhana Hrvatska gubi 120 mln eura poreznih prihoda godišnje

In Porezi / zakoni
duhan

Zbog krijumčarenja duhana u regiji godišnje se izgubi više od 306,7 milijuna eura poreznih prihoda, a samo u Hrvatskoj godišnje izgubljeni porezni prihodi dosežu 120 milijuna eura, pokazali su u četvrtak predstavljeni rezultati projekta “Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti – BalkanSmugg”.

Projekt je proveo Ekonomski institut Zagreb (EIZ), a financirala ga je fondacija PMI IMPACT.

U sklopu projekta u 2018. je provedena i anketa o stavovima i navikama pušača kod kupnje cigareta na sivom tržištu i mišljenju građana o ilegalnoj trgovini cigaretama i drugim duhanskim proizvodima u zemljama balkanske krijumčarske rute: Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Kosovu.

U svakoj zemlji anketirano je 3.000 odraslih građana, što čini ukupno 21.000 ispitanika u regiji.

Predstavljajući rezultate voditeljica projekta Jelena Budak je navela kako se u Hrvatskoj 7,6 posto pušača snabdijeva na sivom tržištu, što je ispod regionalnog prosjeka od 11 posto pušača koji duhanske proizvode kupuju na sivom tržištu.

Anketa je pokazala i da je u Hrvatskoj 88 tisuća pušača koji duhanske proizvode kupuju na sivom tržištu. Rezani duhan sa sivog tržišta zamjenski je proizvod za cigarete koje se legalno prodaju, posebno u Hrvatskoj gdje rezani duhan čini 89 posto sivog tržišta.

U Hrvatskoj se, kako je istaknuto, dostupnost cigareta na sivom tržištu smanjila, no dostupnost rezanog duhana u posljednje se vrijeme povećala, što se onda manifestira relativno visokim udjelom rezanog duhana u ukupnom ilegalnom tržištu duhanskih proizvoda.

Rezultati ankete su pokazali da iako je više od polovine građana svjesno da je kupovina na sivom tržištu ilegalna, veće kazne potaknule bi tek 5 posto pušača da prestanu kupovati na sivom tržištu. Istovremeno, više od polovine građana smatra da prodaja duhanskih proizvoda na sivom tržištu nije dovoljno kažnjavana.

Kao glavni razlog ilegalne kupovine duhanskih proizvoda osam od deset pušača koji kupuju na sivom tržištu naveli su povoljniju cijenu.

Anketa je pokazala i da su cijene duhanskih proizvoda u svih sedam zemalja u regiji znatno niže od prosjeka EU-a, ali se i značajno razlikuju među njima samima, što je dodatan poticaj za krijumčarenje.

Slovenija se tako kao najskuplje tržište duhanskih proizvoda nalazi na 68 posto prosjeka EU-a. Tako u Sloveniji cijena deset kutija jednog brenda cigareta iznosi 40 eura, u Hrvatskoj 36 eura, a u Srbiji te Bosni i Hercegovini 26 eura. Stoga je, kako je rečeno, praksa prekogranične kupnje cigareta najraširenija upravo u Sloveniji i Hrvatskoj.

Razlog za tako velike razlike u cijenama cigareta, kako je rečeno, treba tražiti prije svega u razlikama u visini trošarina na cigarete i drugih poreza među zemljama. Istovremeno, razlika u cijeni legalnih cigareta i ilegalnih duhanskih proizvoda unutar jednog tržišta je još veća – cigarete napravljene iz ilegalno kupljenog rezanog duhana deset su puta jeftinije od iste količine tvornički proizvedenih cigareta koje se regularno prodaju u Hrvatskoj.

Primjerice, kilogram duhana na tržnici (siva zona) može se kupiti za 120 kuna od čega se može smotati 1.000 cigareta. To je ekvivalent otprilike 60 kutija cigareta, čija bi cijena bila oko 1.600 kuna. Ta razlika u cijeni je glavni motiv za krijumčarenje cigareta i bujanje sivog tržišta.

Budak je kazala i kako je moguće očekivati da će porast cijena cigareta još dio potrošača gurnuti na sivo tržište.

Anketa je pokazala da se u svim zemljama zapadnog Balkana dohodak ostvaren od krijumčarenja duhana procjenjuje na više od 200 milijuna eura godišnje, a u Hrvatskoj na 32 milijuna eura godišnje.

Procjena ukupnih negativnih učinaka sivog tržišta duhana na hrvatsku ekonomiju napravljena primjenom input-output analize, pokazala je znatne gubitke za gospodarstvo, državni proračun i industriju.

Procjenjuje se da krijumčarenje duhana svake godine uzrokuje gubitak 1,3 milijarde kuna godišnje bruto dodane vrijednosti i više od 7.500 radnih mjesta. Istovremeno, jedna tisuća pušača koji kupuju duhanske proizvode na sivom tržištu smanjuje bruto dodanu vrijednost za više od 1 milijun eura i uzrokuje gubitak otprilike 50 radnih mjesta na godišnjoj razini.

Komentirajući rezultate istraživanja glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić kazao je da je nužno smanjiti ponudu i potražnju za sivim tržištem te kako dizanje trošarina nije smanjilo broj pušača već je ljude motiviralo da uđu u sivu zonu. Majetić smatra da treba ozbiljno razmisliti o politici poreza i trošarina na duhanske proizvode. (H)

You may also read!

Horvat_Altmaier

Ministar Horvat primio njemačkog ministra gospodarstva: „Vrijeme je da vratimo povjerenje njemačkih investitora“

U službenom posjetu Republici Hrvatskoj boravi savezni ministar gospodarstva i energetike Savezne Republike Njemačke Peter Altmaier, u pratnji širokog

Read More...
bura

Zdravstveni turizam će u nacionalnoj turističkoj strategiji biti visoko pozicioniran

Zdravstveni turizam će u novoj nacionalnoj turističkoj strategiji biti visoko pozicioniran, među prva tri razvojna proizvoda, jer osim zdravstvu

Read More...
Burilović, Altmaier i Horvat

Burilović: Njemačka je motor Europe i ključni gospodarski partner Hrvatskoj

„Njemačka je četvrto najveće gospodarstvo u svijetu i naš ključni vanjskotrgovinski partner. Stoga ne iznenađuje da pomno pratimo svaki

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.