Zemlje Europe i središnje Azije i dalje poboljšavaju svoje zdravstvo i obrazovanje, ali se suočavaju s preprekama zbog Covida-19

In Financije i gospodarstvo
the world bank

Zahvaljujući stalnim ulaganjima u zdravstvo i obrazovanje djece i adolescenata, mladi iz zemalja Europe i središnje Azije imaju mogućnosti koje su im potrebne da bi se razvili u produktivne odrasle osobe, navodi se u najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala (eng. Human Capital Index – HCI), kojim Svjetska banka mjeri razine ljudskog kapitala u svijetu prije pandemije.

Međutim, zbog pandemije Covida-19 ugrožen je njihov dosadašnji napredak u vremenima kad države nastoje osigurati daljnje pružanje zdravstvenih i obrazovnih usluga unatoč ograničenjima usmjerenima na zaštitu javnog zdravlja, kao što je zatvaranje škola.

Od 48 zemalja Europe i središnje Azije obuhvaćenih Indeksom ljudskog kapitala za 2020., njih 33 nalaze se među trećinom najuspješnijih zemalja svijeta, dok su gotovo sve u gornjoj polovini. Ti rezultati uglavnom odgovaraju relativno visokom dohotku zemalja u ovoj regiji, pri čemu bogatije zemlje mogu više ulagati u osnovne obrazovne i zdravstvene usluge od siromašnijih. Međutim, u državama ove regije postoje i znatne razlike. Kad je riječ o gospodarstvima u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije, dijete rođeno u Poljskoj može očekivati 75-postotnu produktivnost potpuno obrazovane odrasle osobe optimalnog zdravlja. S druge strane, dijete rođeno u Tadžikistanu može očekivati tek 50-postotnu produktivnost.

„Države Europe i središnje Azije dobro su učinile što su kao prioritetna stavile ulaganja u zdravstvo i obrazovanje jer su to ključni pokretači rasta i razvoja. Međutim, brojni izazovi koji su se pojavili kao posljedica Covida-19 zahtijevaju od kreatora javih politika primjenu snažnijih mjera, uključujući veću upotrebu tehnologije u cilju poboljšanja pružanja usluga i unaprjeđenja programa socijalne pomoći koja bi stanovnicima osigurala kvalitetno obrazovanje i zdravstvenu zaštitu”, izjavila je Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.

Ovogodišnje izvješće uključuje analizu razvoja ljudskog kapitala u 103 zemlje kroz proteklo desetljeće, u razdoblju od 2010. do 2020. Albanija, Azerbajdžan i Rusija su među deset zemalja u svijetu s najvećim napretkom u područjima zdravstva i obrazovanja.

Svjetska banka državama pomaže u izradi dugoročnih rješenja za izgradnju otpornijih i uključiviijh gospodarstava za razdoblje nakon pandemije. Jedan od primjera je Ukrajina, gdje Svjetska banka pruža podršku jačanju pripravnosti ukrajinskog zdravstva da odgovori na Covid-19 , što uključuje modernizaciju odjela za hitnu medicinu i jedinica za liječenje moždanog udara u 40 bolnica te osposobljavanje nekoliko tisuća ukrajinskih liječnika. U Turskoj, Svjetska banka podupire razvoj televizijskog i digitalnog sadržaja za mješovito (eng. blended) podučavanje i učenje i nakon otvaranja škola.

Regionalna postignuća u zdravstvu
Općenito su, u globalnim razmjerima, zdravstveni ishodi u regiji Europe i središnje Azije relativno dobri. U proteklih deset godina stope smrtnosti djece znatno su se smanjile, pri čemu su Azerbajdžan, Kazahstan i Turska zabilježili najveći pad smrtnosti među djecom. Slično tome, znatno su se smanjile i stope neuhranjenosti i zaostatka u razvoju djece, osobito u Albaniji, Azerbajdžanu, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj.

Znatno su smanjene i stope smrtnosti odraslih, pri čemu najviše u Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini. Međutim, stope smrtnosti odraslih i dalje su visoke u nekoliko zemalja.

Regionalni ishodi u obrazovanju
Ishodi osnovnog obrazovanja u regiji Europe i središnje Azije različiti su, iako je ova regija uspješna u usporedbi s ostatkom svijeta. U proteklom desetljeću povećale su se očekivane godine školovanja, pri čemu su Azerbajdžan, Albanija, Crna Gora, Poljska i Rusija ostvarili najveći napredak, uglavnom zbog većeg broja upisa u srednjoškolske i predškolske ustanove. Međutim, očekivane godine školovanja smanjile su se u nizu zemalja, uključujući Bugarsku, Moldaviju, Rumunjsku i Ukrajinu.

U ovoj regiji se kvaliteta obrazovanja u proteklom desetljeću u prosjeku nije poboljšala. Bugarska i Ukrajina neke su od zemalja u kojima se kvaliteta obrazovanja smanjila. Kvaliteta obrazovanja povećala se, među ostalim, u Albaniji, Moldaviji i Crnoj Gori.

U Izvješću o Indeksu ljudskog kapitala poziva se i na bolje mjerenje podataka u svijetu kako bi kreatori politika u različitim zemljama potporu mogli usmjeriti na one kojima je najpotrebnija.

Indeksom ljudskog kapitala Svjetska banka mjeri razvoj djeteta, od rođenja do 18. godine, prema ključnim pokazateljima kao što su stopa preživljavanja djece (od rođenja do pete godine); očekivane godine osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja prilagođene s obzirom na kvalitetu; neuhranjenost i zaostatak u razvoju djece; i stope preživljavanja odraslih. Indeks ljudskog kapitala HCI za 2020., koji se temelji na podacima do ožujka ove godine, ključno je referentno mjerilo stanja prije pandemije koje se može koristiti za izradu zdravstvenih i obrazovnih politika te planiranje ulaganja u oporavak nakon pandemije.

You may also read!

tesla

Uskoro kreće međunarodni kamp za mlade: „Tesline inovacije – svjetske inspiracije”

Cilj projekta “Tesla i mi – TIM” međunarodni kamp za mlade s tehničkom i poduzetničkom idejom pod sloganom „Tesline

Read More...
porec

Jadran je ozbiljno ugrožen, ali inovacije bi mogle pomoći u njegovoj zaštiti

Na Međunarodnom inovacijskom samitu koji se u sklopu projekta Innovamare održava online od 28. do 30. listopada svjetski priznati

Read More...
Prodavaonica dm-a

dm nagradio djelatnike za rad u izvanrednim okolnostima

U znak zahvalnosti za iznimno velik trud i angažman u zahtjevnim i nepredvidivim uvjetima koji su posljedica epidemije koronavirusa,

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | Đina usluge d.o.o.