Blagi rast inflacije pod utjecajem rasta cijena energije
U veljači je zaustavljeno tromjesečno usporavanje godišnje inflacije potrošačkih cijena. Ipak, ostvarena godišnja inflacija bila je tek 0,2 postotna boda viša nego prethodnoga mjeseca te je iznosila i nadalje vrlo niskih 0,5%. Ova blaga promjena godišnje inflacije naviše bila je primarno posljedica promjene kretanja cijena energije koje su se nakon godišnjega pada u siječnju vratile u zonu rasta (1,9%).
Najveći utjecaj na promjenu cijene energije imale su cijene plina koje su porasle za 2,4% (nakon pada od -1% u siječnju) te cijene goriva i maziva koje su znatno ublažile pad (s -4,1% na -0,7%). Naime, cijene energije uključuju cijene električne i toplinske energije, krutih i tekućih goriva, plina te goriva i maziva za prijevozna sredstva.
Pritom najveću težinu imaju najvolatilnije cijene među njima – cijene goriva, maziva i loživog ulja (39% ukupnih cijena energije), koje se formiraju slobodno na tržištu te mijenjaju gotovo tjedno. Ujedno su povezane s kretanjem cijena sirove nafte na svjetskim robnim burzama koje su posljednja tri mjeseca na nižim razinama u međugodišnjoj usporedbi, no s vidljivim usporenjem godišnjega pada u veljači.
Naime, u veljači je prosječna cijena terminskih ugovora sirove nafte tipa Brent na Londonskoj robnoj burzi bila niža za oko 2% u odnosu na veljaču prošle godine, što je značajno manji pad nego u prethodna dva mjeseca kada je iznosio više od 10%. Tijekom prvog dijela ožujka, ponovno se formirao trend godišnjeg rasta (cijene su bile više u prosjeku za nešto više od 2% nego iste dane prošle godine), pa se može očekivati inflatorni utjecaj ovih cijena na inflaciju potrošačkih cijena u ožujku.
Minimalno viša inflacija u veljači u odnosu na siječanj ostvarena pod utjecajem kretanja cijena energije, zabilježena je na području cijele EU. U veljači je godišnji rast Harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u EU iznosio 1,6% te je bio viši nego prethodnoga mjeseca za 0,1 postotni bod. Pritom su razlike među članicama ostale prilično male: od najnižih 0,7% (Irska) do najviših 4,0% (Rumunjska).
U usporedbi s ostalim članicama EU Hrvatska je, prema Harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (0,8%), imala treću najnižu inflaciju u EU. U kontekstu usporavanja globalnoga gospodarskoga rasta te nižeg rasta cijena sirovina (osobito sirove nafte), u ovoj je godini Europska komisija prema svojim prognozama objavljenima u prosincu očekivala nešto nižu inflaciju i na području EU (1,6%) i u Hrvatskoj (1,4%).
No prognoze inflacije i gospodarskoga rasta za europodručje već su u veljači korigirane naniže, stoga se isto može pretpostaviti i za cijelu EU, pa i Hrvatsku. Tako Europska središnja banka (ESB) očekuje inflaciju u europdručju 1,2%, a gospodarski rast 1,1% (sniženo s 1,7%). U tom je kontekstu ESB prolongirala i podizanje svojih ključnih kamatnih stopa najmanje do kraja ove godine.