Predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić kazala je u razgovoru za Hinu da je plan da u tvrtke, koje je ta koprivnička kompanija upravo kupila od Fortenove, investiraju u tehnologiju i poljoprivrednu infrastrukturu, osobito navodnjavanje, ali za iznošenje konkretnih planova i brojki želi pričekati formalno ispunjenje svih nužnih uvjeta za realizaciju transakcije.
“Naš je plan investirati u tehnologiju i poljoprivrednu infrastrukturu, osobito navodnjavanje, što smatramo ključnim preduvjetima za dugoročnu održivost i konkurentnost na tržištu. To znači modernizaciju i povećanje efikasnosti ratarske i povrtlarske proizvodnje, održavanje najviših europskih standarda u stočarstvu, kvalitetnije odnose s kooperantima, uz širenje mreže kooperanta te korištenje Podravkine snage u izvozu brendova Belja, Baranjke i Vupika”, istaknula je Dalić.
Također je navela kako razumiju i prepoznaju važnost efikasne poljoprivrede za konkurentu i efikasnu prehrambeno-prerađivačku proizvodnju te njihovi planovi stoga uključuju ulaganja u tehnološku modernizaciju i povećanje produktivnosti tih poljoprivrednih kompanija s ciljem dosezanja najviših europskih standarda u svim segmentima njihove proizvodnje.
Podsjetimo, Podravka i Fortenova grupa potpisale su u petak ugovor o kupnji poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe kojeg čine Belje, PIK Vinkovci, Vupik, Energija Gradec, Belje-Agro Vet i Felix, a transakcija je vrijedna 333 milijuna eura. Za dovršetak te transakcije nužno je dobiti odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja te regulatornih agencija na tržištima jugoistočne Europe,
Podravka će tu akviziciju financirati putem kredita kod komercijalnih banaka te očekuju da će partner u transakciji biti i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD).
“Danas je Podravka nezadužena kompanija, koja ostvaruje odlične poslovne rezultate, što znači da imamo stabilnu i snažnu financijsku poziciju i za financiranje same kupnje, ali i za investiranje u kompanije koje preuzimamo”, istaknula je Dalić.
Zaduženje potrebno za financiranje te transakcije, kako je rekla, “neće biti prevelik teret za Podravku i ona će i nakon realizacije ovih kredita ostati u zoni niske zaduženosti”. “To omogućuje uspješnost našeg sadašnjeg poslovanja temeljem koje smo ciklus investiranja u Podravki vrijedan više od 200 milijuna eura, koji završava ove godine, financirali bez zaduživanja”, istaknula je Dalić.
Dalić je kazala i kako ovo preuzimanje znači i dodatni iskorak i širenje suradnje između Grupe Podravka i Fortenova grupe jer podrazumijeva i nastavak poslovnih odnosa koje Belje, Vupik i PIK Vinkovci imaju s ostalim kompanijama iz Fortenova grupe, posebice PIK Vrbovcem, Zvijezdom i Jamnicom.
“Rijetko se događa da jedna korporativna transakcija donosi jednako pozitivne učinke za sve sudionike te transakcije, uključujući i društvenu zajednicu, odnosno hrvatsko gospodarstvo u cjelini”, ocijenila je Dalić. Ona je dobra za Grupu Podravka jer je podiže na jednu novu poslovnu razinu i otvara joj priliku da se pozicionira kao jedna od najvećih proizvodnih kompanija u jugoistočnoj Europi, odala je.
Za Belje, Vupik i PIK Vinkovce otvara se prilika da, poslovanjem unutar uspješne korporativne grupe, još snažnije ostvare svoje potencijale i pokrenu novi razvojni ciklus od kojeg će koristi imati ove kompanije, a osobito njihovi radnici. Dalić vjeruje da je ta transakcija dobra i za Fortenova grupu jer omogućuje, kao što ističe njezin menadžment, fokusiranje na osnovnu djelatnost, uz značajan doprinos procesu njezine konačne financijske stabilizacije.
“S obzirom na površine poljoprivrednog zemljišta kojim upravljaju Belje, Vupik i PIK Vinkovci, uvjerena sam da je rezultat ove transakcije dobar i za hrvatsku poljoprivredu. Ne samo zbog toga što to znači da će velike površine zemlje, kao važnog prirodnog resursa, trajno ostati pod upravljanjem kompanija u hrvatskom vlasništvu, već i zato jer se na ovaj način otvara prostor da se, sada već jasno dokazana uspješnost Grupe Podravka, prenese i na sektor poljoprivrede”, navela je.
Tvrtke će nastaviti kao samostalna trgovačka društva
Poljoprivredne kompanije bit će integrirane u Grupu Podravka kroz novoosnovano društvo Podravka Agri kroz koje će Podravka upravljati Beljem, Vupikom, PIK-om Vinkovci i s njima povezanim kompanijama na način da će one, uz Prehranu i Farmaceutiku, činiti treći stup poslovanja Grupe Podravka.
Sve poljoprivredne kompanije, rekla je Dalić, nastavit će poslovati kao samostalna trgovačka društva, a Podravka Agri će usklađivati njihovo poslovanje uključujući i poslovne segmente koji se horizontalno protežu kroz sve tri kompanije, kao što su, na primjer, svinjogojstvo ili ratarstvo.
Podravka preuzima solidne kompanije s velikim potencijalom, kazala je Dalić. Značajni dijelovi poslovanja ovih kompanija, kako je navela, novo su područje poslovanja za Grupu Podravka, međutim, ratarstvo i povrtlarstvo su područja gdje postoji značajan prostor za sinergije.
“Naravno da ćemo i snagu koju Grupa Podravka ima i njezino prisustvo u više od 60 zemalja svijeta, staviti u funkciju snažnijeg tržišnog nastupa, posebno u dijelu osnaživanja brendova koje proizvode Belje i Baranjka”, istaknula je.
Na pitanje kolike investicije imaju u planu u akvizirane kompanije i u kojem razdoblju Dalić je odgovorila kako se “za iznošenje konkretnih planova i brojki ipak mora pričekati i formalno ispunjenje svih nužnih uvjeta za realizaciju transakcije”.
Što se tiče suradnje s kooperantima kazala je kako namjeravaju nastaviti razvijati suradnju s kooperantima preuzetih poljoprivrednih kompanija, osobito u stočarstvu. “Vjerujemo da će se s planiranim daljnjim razvojem poslovanja otvoriti prostor za proširenje suradnje i angažiranje dodatnih kooperanata”, istaknula je.
Državno poljoprivredno zemljište mora biti u funkciji rasta proizvodnje
Dalić smo pitali i kako namjeravaju riješiti nejasnoće vezane uz poljoprivredno zemljište kojim upravljaju kompanije koje su preuzeli.
“Te ‘nejasnoće’ vezane za poljoprivredno zemljište ne može riješiti Podravka sama, jer proizlaze iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu i načina njegove primjene. Opcije za rješavanje izazova koje proizlaze iz procesa dodjele državnog zemljišta su sastavni dio šire rasprave koja se o ovoj temi vodi već dulje vrijeme. Vidjet ćemo s kakvim će prijedlozima izaći novi ministar”, istaknula je.
Kazala je kako smatra da polazna osnova u raspravi o načinu rješavanja postojećih problema u raspodjeli poljoprivrednog zemljišta treba biti načelo da državno poljoprivredno zemljište mora podupirati poljoprivrednu proizvodnju i biti u funkciji njezinog rasta.
Na pitanje kako vidi hrvatsku prehrambenu i poljoprivrednu industriju u idućih pet do deset godina mišljenja je kako je uz poticajan zakonodavni okvir koji je usmjeren na proizvodnju te imajući u vidu rastuću snagu i rezultate kompanija koje se u hrvatskoj bave poljoprivredom perspektiva hrvatske poljoprivredne proizvodnje dobra.
“Kada kažem dobra, onda je u to uključena i pretpostavka postupnog i djelotvornog uklanjanja prepreka koje danas ograničavaju efikasnost i produktivnost poljoprivrede. To znači da dobra perspektiva postoji, ali zahtijeva puno rada na strani kompanija na povećanju produktivnosti, a na strani državnih organa puno rada na uređivanju poslovnog okruženja povoljnog za poljoprivredu”, istaknula je.
U tom procesu, kako je kazala, zajednička poljoprivredna politika sigurno donosi koristi kroz priliv novca, ali i velike izazove vezane uz troškove primjene brojnih europskih propisa o načinu organizacije proizvodnje i primjeni zelenih standarda.
Iduće razdoblje, kako je rekla, donosi brojke prilike za hrvatsku poljoprivredu, između ostalog i zato što su globalne nestabilnosti, ratovi, pandemije, klimatske promjene i zagađenja pokazali stvarnu vrijednost kvalitetne i zdrave hrane.
“Naučili smo, ili se nalazimo u procesu učenja, da je nužno skratiti duljinu lanaca opskrbe, imati stabilne izvore poljoprivrednih sirovina te bolji nadzor nad poljoprivrednim proizvodima. Zemlja je vrijedan resurs kojim se zbog njezine prirodne ograničenosti treba upravljati na produktivan i efikasan način koji će osigurati proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane”, istaknula je.
Autor: Tanja Pernička (H)