Digitalizacija u trgovini
U utorak je predstavljena studija o digitalizaciji u trgovini, promjeni poslovanja poduzeća, te utjecaju na organizaciju rada i radnih mjesta. Digitalizacija ne zaobilazi nikoga, nego nudi mogućnost svima da sudjeluju ako su u stanju prilagoditi se na novo digitalno okruženje. Ključno je međutim djelovati brzo, jer konkurencija nikada ne spava.
Trgovina je sektor najizloženiji promjenama u načinu ponašanja potrošača, pa digitalne tehnologije primjenjuje kako bi se što bolje prilagodila potrošačima i ponudila unaprijeđene ili nove usluge podržane digitalnim tehnologijama.
Tradicionalno se digitalizaciju povezivalo s gubitkom radnih mjesta, posebice u radno intenzivnim djelatnostima kao što je maloprodaja u kojoj prevladavaju niže kvalificirani radnici.
Stoga i ne čudi izrada studije o procjeni utjecaja digitalizacije na promjenu radnih mjesta u djelatnosti trgovine u Hrvatskoj, što ju je pokrenuo Sindikat trgovine Hrvatske (STH) uz pomoć Zaklade Friedricha Eberta (FES), a predstavili njezini autori prof.dr.sc. Blaženka Knežević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i dr.sc. Hrvoje Butković s Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba.
Kako se, među ostalim, moglo čuti, rezultati istraživanja pokazuju kako trenutno u Hrvatskoj nema bojazni za gubitkom radnih mjesta u maloprodaji, jer radnika nedostaje i gotovo ih svi traže.
Istraživanje je pokazalo i kako su radnicima očiti pozitivni pomaci u poslovanju koji nastaju na temelju korištenja digitalnih tehnologija, a kontinuirana edukacija je ključ uspješne prilagodbe radnika tehnološkim promjenama. Vezano uz promjenu radnih uvjeta napomenuto je kako radnici manje obavljaju rutinskih poslova, a više komuniciraju s kupcima i dobavljačima. No, obavljaju više radnih zadataka koji su postali složeniji, a problematičnim vide gubljenje granice između privatnog i poslovnog života, povećanje intenziteta rada kao i nadzora nad radnim procesima.
Autori studije su na temelju provedenog istraživanja izdvojili i preporuke za socijalne partnere od kojih izdvajamo: usuglasiti minimalan broj radnih sati godišnje koje radnici provode u edukacijama; intenzivniji dijalog o pitanjima normiranja rada i zbrinjavanju eventualnog viška radnika; razmatrati njihov utjecaj digitalnih tehnologija na zdravlje radnika i sigurnost na radu; unaprijediti dijalog s Vladom i obrazovnim institucijama vezano uz ishode učenja osoba koje se školuju za rad u sektoru trgovine.
DIGITALIZACIJA U TRGOVINI – studija
Nastavno na prezentaciju studije održana je i panel diskusija u kojoj su sudjelovali: Bojana Percan, izvršna tajnica STH, Branimir Ilijanić, sindikalni povjerenik STH u Ikei Hrvatska, Andrea Hocenski, sindikalna povjerenica STH u Konzumu, Jozo Džakula, direktor Područja informatike Konzuma, te Ivica Mustać, menadžer prodaje u Ikei Hrvatska. Dotakli su se pitanja digitalizacije na konkretnim primjerima dvaju poduzeća iz perspektive radnika i poslodavaca.
Kako se moglo čuti iz publike, što se nametnulo i kao zaključak, unatoč rastu važnosti elektroničke trgovine, potrošač treba ljudski kontakt i trebat će ga još dugo.
Stoga je predsjednica STH Zlatica Štulić poručila: Digitalizacija je izazov. Preporučamo da socijalni partneri u sektoru trgovine kroz kolektivne ugovore rješavaju i reguliraju pitanja koja donosi digitalizacija. U tome kontekstu, socijalni partneri bi se u sklopu kolektivnih pregovora, pa i šire, trebali ozbiljnije baviti i pitanjem normiranja rada u novonastalim okolnostima. Poslove veće složenosti trebalo bi adekvatno i platiti.
Sindikat trgovine Hrvatske zalaže se za pravednu tranziciju prema digitalnom poslovanju uz proaktivno predlaganje mogućih socijalnih politika i bez ugrožavanja egzistencije radnika. Posebna pozornost usmjerena je na:
- partnersko istraživanje procjene socijalnih utjecaja digitalizacije na rad i zapošljavanje i sudjelovanju u javnim debatama za pravednu tranziciju;
- pravodobno i transparentno informiranje radnika i savjetovanje s radničkim vijećem i sindikatom o novim tehnološkim investicijama i uvođenju digitalnih procesa u poslovanje;
- digitalizaciju koja mijenja rad, uvjete rada i radna mjesta, zbog čega je digitalizacija i važno područje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja na svim razinama;
- uspostavljanje proaktivne socijalne zaštite, sa aktivnim politikama zapošljavanja, na svim razinama, nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj, te
- osiguranje dostupnosti digitalnog osposobljavanja i razvoja digitalnih vještina za sve radnike i nezaposlene osobe. Pravo na jednake prilike za obrazovanje i rad mora biti osigurano svim građanima RH.
(sth.hr)