Države su se nekad osvajale ratovima, a danas se to čini protekcionizmom
„Protekcionizam je u porastu. Prošle godine je globalno provedeno 467 protekcionistički mjera, od toga se 90 odnosi na SAD. Rastuće trgovinske tenzije utječu na povjerenje, ali i na investicijsko okruženje. Takvi trendovi izazov su i za europske i za hrvatske poduzetnike. Posebno se to odnosi na mjere za uvoz čelika i aluminija SAD-a koje su oni opisali kao sigurnosne, no radi se o zaštitnim mjerama koje su odmah izazvale protumjere drugih zemalja. Danas ćemo nastojati dati odgovore na pitanje kako se nositi s tim izazovima“, istaknula je glavna tajnica ICC-a Hrvatska Sunčanica Skupnjak Kapić na poslovnom forumu „Jačanje globalnog protekcionizma – Koji su učinci na hrvatsko gospodarstvo?“ održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
„ICC predvodi globalni dijalog o međunarodnoj trgovini potičući svjetski biznis i lidere G20 zemalja da zauzmu oštar stav o globalnom protekcionizmu te da daju podršku multilateralnom trgovinskom sustavu. Ovaj skup trebao bi potaknuti vas, hrvatske gospodarstvenike da se borite za svoje interese jer su nam vaši stavovi od neprocjenjive vrijednosti“, poručila je Skupnjak Kapić.
Irena Alajbeg, načelnica Sektora za trgovinsku i investicijsku politiku u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, ukratko je predstavila zajedničku trgovinsku politiku EU naglasivši kako je riječ o najstarijoj politici Unije. Na panelu pod nazivom Očekivani učinci na hrvatsko gospodarstvo i izvoznike sudjelovali su Marko Jurčić, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore, Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, Ljubo Jurčić, pročelnik Katedre za međunarodnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te Mislav Kraljević, izvršni direktor za korporativni razvoj i strategiju u tvrtki Altpro.
Jurčić je istaknuo da kao zemlja nismo definirali što su naše strateške industrije i koje interese želimo zaštiti, dok s druge strane poštujemo pravila koja nitko drugi ne poštuje. „Ne samo da nam sustav javne nabave ne pogoduje našim tvrtkama već one često ne mogu ni dobiti referencu jer ih strane tvrtke tu prijeđu. Tako zaustavljamo razvoj kompetentnosti vlastitih kompanija i rušimo im konkurentnost na međunarodnim tržištima“, rekao je Jurčić, dodavši kako je uloga HGK da promjeni percepciju hrvatskih tvrtki prema van. „Moramo omogućiti našim tvrtkama da snažnije iskorače na tržište EU. Danas tek oko 10 posto našeg izvoza otpada na ‘high tech’ proizvode. Zato jasno moramo postaviti svoje interese i onda ih štiti. Sve se svodi na političke odluke i mi se trebamo jasno postaviti prema nekim vrijednostima. HGK mora educirati i komunicirati sa svim sektorima koji osjećaju učinke protekcionizma. Moramo im objasniti problematiku, razložiti rješenja i ići s njima prema institucijama“, zaključio je Jurčić.
Darinko Bago je poručio kako je protekcionizma uvijek bilo i uvijek će ga biti. „Europa se deklarira kao otvoreno i liberalno tržište, ali zapravo ima iznimno visoke protekcionističke mjere i subvencije. Ovo što se danas događa s Trumpom nama malim izvoznicima ne predstavlja veliki problem jer su štete koje nam mogu nanijeti relativno male. Mali proizvođači su i fleksibilniji pa se možemo prilagoditi mjerama, kompenzirati gubitke ili jednostavno napustiti tržište. Problem je nevidljivi, državni protekcionizam s kojim ne znate na čemu ste“, pojasnio je Bago. „Hrvatska je dosta otvorena i naši izvoznici teško probijaju te nevidljive barijere. Ne odgovara nam protekcionizam jer mi danas nemamo industrije koje su zaštićene i moramo se baviti s tim da educiramo gospodarstvenike da znaju gdje mogu očekivati protekcionističke mjere i kako ih mogu zaobići. Tu vidim i veliku ulogu HGK“, izjavio je.
Ljubo Jurčić rezimirao je svjetsku povijest protekcionizma zaključivši kako su se države nekad osvajale ratovima, a danas se to čini trgovinom i protekcionizmom. „Protekcionizam poseban utjecaj ima na manje zemlje gdje rast cijena diže cijenu proizvoda što posljedično smanjuje potrošnje i usporava gospodarstvo“, naglasio je, uz napomenu kako se na globalnoj sceni zapravo radi o političkim igrama koje bi se na kraju mogle obiti o glavu samim Amerikancima jer Europa i Kina nastoje zaokružiti svoje ekonomije i mogu apsorbirati takve mjere.
Mislav Kraljević podijelio je iskustva iz prakse. „Morate imati dobar proizvod. Mi izvozimo na 47 tržišta, poštujemo pravila EU i mogu reći da slobodna trgovina u tom smislu riječi ne postoji. Protekcionizam je prisutan na svim tržištima. Tri su osnovna parametra da bi tvrtka našeg tipa bila uspješna: morate imati element dodane vrijednosti, druga je stvar da je reprodukcijski ciklus dugoročan, a treće je da morate prepoznati lobistički utjecaje i znati se nositi s njima. Taj put je jako težak. Morate pronaći nišu, ali iza svega stoji kvalitetan rad“, zaključio je Kraljević.
Otvaranje ključnih tržišta, globalni sustav pravedne i otvorene trgovine, osiguranje primjene pravila i održivi razvoj, sve su to ciljevi zajedničke trgovinske politike za koje zalaže i ICC. Hrvatskim izvoznicima odgovaraju otvorene granice i ukidanje trgovinskih barijera, a za te interese morat će se institucionalno boriti na državnoj i međunarodnoj razini. Veliku pomoć u tom procesu može im pružiti znanje i infrastruktura HGK i ICC-a pa su stoga više puta tijekom foruma pozvani da im se s povjerenjem obrate.