Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu snažno su poboljšana u siječnju, poduprta uzletom optimizma u proizvodnom sektoru, pokazuje u utorak objavljeno izvješće Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj poskočio je u siječnju za tri boda u odnosu na prošlogodišnji prosinac, dosegnuvši 118,5 bodova, najvišu razinu otkada je Komisija počela pratiti taj pokazatelj.
Pritom je indeks koji mjeri očekivanja u industriji gotovo udvostručen, na 15,9 bodova, s 8,4 boda koliko je iznosio u prošlom mjesecu.
Poboljšana su i očekivanja potrošača u Hrvatskoj, iskazana u rastu indeksa za 1,4 boda, na minus 12,4 boda.
Blago je porastao i indeks koji mjeri raspoloženje u građevinskom sektoru, za 0,3 boda, na 5,4 boda.
Očekivanja u maloprodaji i uslužnom sektoru pogoršana su u odnosu na prosinac, iskazana u padu odgovarajućih indeksa za 1,1 odnosno 0,9 bodova. Tako je indeks maloprodajnog sektora pao na 12,1 bod a onaj uslužnog sektora na 23,7 bodova.
Blago pogoršanje u EU
Ekonomska klima na razini EU-a blago je pogoršana na početku godine u odnosu na najvišu razinu u 17 godina, uz pad ESI-ja za 0,4 boda, na 114,7 bodova.
Pritom su pogoršana očekivanja u svim segmentima gospodarstva uz izuzetak potrošača, čiji je indeks porastao za jedan bod, na 0,4 boda.
Najviše je pogoršano raspoloženje u maloprodaji, iskazano u padu indeksa za 2,1 bod.
Indeks uslužnog sektora oslabio je za 0,6 bodova a onaj građevinskog sektora za 0,4 boda.
Očekivanja u industriji ostala su gotovo nepromijenjena u odnosu na posljednji prošlogodšnji mjesec, pokazuje istraživanje EK.
Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u sastavu eurozone, očekivanja u poljskom gospodarstvu naglo su poboljšana, uz skok ESI-ja za pet bodova. Britanski ESI pao je pak za 0,7 bodova.
Slabije raspoloženje i u eurozoni
Očekivanja u eurozoni također su kliznula s najviše razine u 17 godina, zabilježene u prosincu, uz pad ESI-ja za 0,6 bodova, na 114,7 bodova.
Pogoršanje je pritom zabilježeno u uslužnom i maloprodajnom sektoru, čiji su indeksi pali za 1,3 odnosno jedan bod.
U industriji raspoloženje se zadržalo na razini prošlog mjeseca a poboljšana su očekivanja u građevinskom sektoru i među potrošačima, čiji su indeksi porasli za 1,5 odnosno 0,8 bodova.
Među vodećim je gospodarstvima najviše poboljšana ekonomska klime u Španjolskoj, iskazana u rastu ESI-ja za 0,9 bodova. Skroman rast zabilježio je i njemački indeks, za 0,6 bodova.
U Francuskoj i Italiji ekonomska je klima zamjetno pogoršana, te su indeksi pali za 2,4 odnosno 1,7 bodova.
U odvojenom je izvješću EK danas objavila da je poslovna klima u eurozoni u siječnju neznatno pogoršana u odnosu na prosinac, zakočena lošijim procjenama menadžera o zalihama gotovih proizvoda i posebno o proizvodnji u proteklom razdoblju.
Ocjene ukupnih i izvoznih knjiga narudžbi bolje su nego u prosincu dok su očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju gotovo nepromijenjena.
Time je indeks očekivanja u poslovnom sektoru (BCI) u siječnju blago kliznuo u odnosu na prosinac, za 0,06 bodova, na 1,54 boda. (H)