U 2023. godini stopa rasta hrvatskog gospodarstva bi se mogla kretati od 0,5 do jedan posto, pri čemu se zapravo može govoriti o scenariju stagnacije, dok bi inflacija trebala usporiti te se naći u rasponu od sedam do 7,5 posto, prognoze su Erste banke.
Kako je za Hinu rekao direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke Alen Kovač, Hrvatska u razdoblje naglašene ekonomske neizvjesnosti ulazi s relativno dobrom početnom pozicijom, pri čemu je ne samo u potpunosti amortizirala gospodarski pad iz 2020., već je i ulovila pretpandemijski trend rasta.
No, usporavanjem rasta prema kraju ove godine, u 2023. Hrvatska ulazi ili stagnirajući ili u blagoj tehničkoj recesiji, uz očekivani određeni oporavak u drugom djelu godine, ocijenio je Kovač.
Gledano kroz glavne sastavnice BDP-a, doprinos osobne potrošnje pod utjecajem tereta inflacije, narušenog sentimenta, ali i normalizacije nakon covid-19 restrikcija, trebao bi biti praktički neutralan, smatra glavni ekonomist Erste banke.
Nadalje, kada je riječ o investicijskoj aktivnosti, ona bi trebala usporiti pod utjecajem opreznijeg privatnog sektora koji je suočen s recesijskim rizicima i rastućim troškom financiranja, dok će javni sektor, odnosno komponenta investicija iz EU-ovog financiranja, imati pozitivan stabilizacijski karakter.
Naglašena neizvjesnost, rekao je Kovač, povezana je i s izgledima inozemne potražnje. Pritom bi dinamika izvoza trebala bitno usporiti pod teretom usporavanja gospodarskog rasta glavnih trgovinskih partnera, odnosno očekivane stagnacije na razini EU-a.
Izvoz usluga, odnosno dominantno turizam, nakon gotovo pune normalizacije u 2022., imat će bitno neutralniju ulogu u oblikovanju stope rasta, gdje Kovač apostrofira i određene negativne rizike vezane za energetsku krizu i geopolitičke faktore.
“Zaključno, u 2023. godini stopu rasta BDP-a vidimo u intervalu 0,5-1 posto, odnosno možemo zapravo govoriti o scenariju stagnacije, uz i dalje naglašenije negativne rizike”, istaknuo je Kovač.
U prvom djelu 2023. zadržavanje stope inflacije blizu trenutačnih visokih razina
Kada je riječ o inflaciji, u prvom djelu godine očekuje se zadržavanje godišnje stope blizu trenutačnih visokih razina te potom postepenu stabilizaciju u drugom djelu godine.
“Faktori koji su u dominantnoj mjeri oblikovali inflaciju u 2022., kao što su geopolitička situacija, cijene energenata, sirovine i hrane te i dalje naglašeni problem u dobavnim lancima, usprkos još uvijek naglašenim rizicima, trebali bi ipak imati slabiji inflatorni karakter”, ocijenio je Kovač.
Kako je napomenuo, cijene sirovina i energenata, usprkos kolebljivosti, pokazuju određen trend stabilizacije, a pozitivni pomaci su trenutačno vidljivi i u normalizaciji dobavnih lanaca. Povrh izraženog usporavanja ekonomske aktivnosti i zatezanje monetarne politike imat će pozitivan utjecaj i na potražnu stranu inflacije.
“Stoga, nakon prosječnog rasta cijena od blizu 11 posto u 2022., u 2023. očekujemo usporavanje prosječne inflacije u raspon od sedam do sedam i pol posto”, kaže Kovač.
U kontekstu inflacije, monetarna politika ostat će pod povećalom, a s ulaskom Hrvatske u eurozonu, poseban fokus bit će na Europskoj središnjoj banci (ESB), za koju je izgledno i da će na narednim sastancima nastaviti s daljnjim podizanjem kamatnih stopa, no i izgledno je da će dinamika tog podizanja biti opreznija.
Kada je riječ o trošku zaduživanja, naveo je Kovač, nakon značajnog rasta troška zaduženja za RH, trend pada kamatnih stopa je zaustavljen i za poduzeća i za građane.
“I dok u segmentu poduzeća vidimo postepeni trend rasta cijene zaduženja, izgledno je da će trend polako zahvatiti i segment stanovništva. Isto tako, postepeni rast referentnih kamatnih stopa, posebice EURIBOR-a, signalizira i rastući kamatni rizik na postojeći kreditni portfelj”, rekao je Kovač.
Kada govorimo o prioritetima za 2023., istaknuo je Kovač, nakon bitnih integracijskih koraka, u vidu članstva u eurozoni i šengenskom prostoru, Schengen, fokus bi trebao biti na što efikasnijem korištenju potencijala EU-ovih fondova, odnosno njihovog anticikličnog kapaciteta u okruženju usporavanja rasta. (H)