Erste Group Bank AG – Snažan operativni rezultat u 2022. odražava nastavak potražnje za kreditima

In Bankarstvo
Erste

Preliminarni rezultati Erste Group Bank AG pokazuju da je u 2022. banka zabilježila rast operativnog rezultata od 16,3%, na 4 milijarde eura. Neto prihod od kamata porastao je za 19,6% na 5,95 milijardi eura zahvaljujući snažnom rastu volumena kredita te porastu kamatnih stopa na svim ključnim tržištima Erste Groupa.

Neto prihod od naknada i provizija porastao je za 6,5% na 2,45 milijarde eura, potaknut značajnim rastom platnih usluga i upravljanja imovinom. Omjer troškova i prihoda poboljšao se na 53,4% budući da je rast operativnih prihoda nadmašio rast operativnih troškova. Neto dobit bankarske grupacije iznosila je 2,16 milijarde eura u 2022. (1,92 milijarde eura u 2021.). Erste Group ujedno je potvrdio financijske izglede za 2023. koji uključuju nastavak rasta kredita od oko 5% te rast neto prihoda od kamata od oko 10%. Na svojoj godišnjoj skupštini u svibnju, banka će dioničarima predložiti isplatu dividende za 2022. u iznosu od 1,90 eura po dionici.

“Gospodarstva u srednjoj i istočnoj Europi pokazala su se otpornijima nego što se očekivalo tijekom protekle godine: zabilježila su solidan rast BDP-a unatoč izazovima koje je donio užasan rat u Ukrajini. Kao i veći dio svijeta, regija srednje i istočne Europe suočava se s naglim padom gospodarskog rasta ove godine. No ne očekujemo da će regija skliznuti u recesiju te smo uvjereni da će se njen trend rasta nastaviti. To uvjerenje odražava se i u snažnim financijskim izgledima koje smo upravo potvrdili, a koji uključuju ciljan solidan rast kredita. Nastavit ćemo pružati podršku građanima i gospodarstvima naše regije u izgradnji financijskog bogatstva, kako kroz naše prakse kreditiranja, tako i kroz našu predanost inovacijama usmjerenima na kupce,” objašnjava Willi Cernko, glavni izvršni direktor Erste Groupa.

“Zahvaljujući veoma solidnom rastu kredita na svim našim tržištima i u svim segmentima, te povoljnom kamatnom okruženju, neto prihod od kamata bio je ključni pokretač snažnih operativnih rezultata koje smo ostvarili u 2022. Osim što smo imali koristi od pozitivnog zamaha prihoda, također smo uspjeli obuzdati naše operativne troškove, usprkos prošlogodišnjim značajnim inflacijskim pritiscima,” rekao je Stefan Dörfler, glavni financijski direktor Erste Groupa.

Snažan rast kredita potaknuo povećanje neto prihoda od kamata za 20%
Neto prihod od kamata porastao je na 5.950,6 milijuna eura (+19,6%; 4.975,7 milijuna eura) potaknut povećanjem kamata i snažnim rastom kredita na svih sedam ključnih tržišta. Neto prihod od naknada i provizija porastao je na 2.452,4 milijuna eura (+6,5%; 2.303,7 milijuna eura). Povećanja su zabilježena u gotovo svim kategorijama prihoda od naknada i provizija i na svim ključnim tržištima, pri čemu je značajan rast vidljiv posebice u platnim uslugama i upravljanju imovinom. Neto rezultat trgovanja smanjio se na -778,6 milijuna eura (58,6 milijuna eura); stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka porasla je na 731,3 milijuna eura (173,2 milijuna eura). Razvoj ove dvije stavke uglavnom se može pripisati učincima vrednovanja koji proizlaze iz kretanja kamatnih stopa. Operativni prihodi porasli su na 8.570,6 milijuna eura (+10,7%; 7.742,0 milijuna eura).

Operativni rezultat porastao na gotovo 4 milijarde eura
Opći administrativni troškovi porasli su na 4.574,9 milijuna eura (+6,2%; 4.306,5 milijuna eura). Troškovi zaposlenih porasli su na 2.668,0 milijuna eura (+3,5%; 2.578,1 milijuna eura), a ostali administrativni troškovi na 1.356,2 milijuna eura (+14,9%; 1.180,3 milijuna eura). Uplate u programe osiguranja depozita uključene u ostale administrativne troškove povećale su se te su iznosile 142,9 milijuna eura (122,4 milijuna eura). Deprecijacija i amortizacija porasle su na 550,7 milijuna eura (+0,5%; 548,0 milijuna eura). Općenito, operativni rezultat značajno se poboljšao, povećavši se na 3.995,8 milijuna eura (+16,3%; 3.435,5 milijuna eura), kao i omjer troškova i prihoda koji je porastao na 53,4% (55,6%).

Udio nenaplativih kredita na povijesno najnižoj razini od 2,0%
Zbog neto izdvajanja, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata (“troškovi rizika”) iznosio je -299,5 milijuna eura ili 15 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima (-158,8 milijuna eura ili 9 baznih bodova). Neto izdvajanja za rezervacije za kreditne gubitke zabilježena su na svim ključnim tržištima osim Hrvatske; rezerviranja su uglavnom rezultat ažuriranih parametara kreditnog rizika na temelju najnovijih makroscenarija (informacije koje se odnose na budućnost), kao i preklapanja faza portfelja za cikličke i energetski intenzivne industrije. Na kraju prosinca, rezervacije za rizike poslovanja izazvane krizom iznosile su 928 milijuna eura. Omjer nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima pao je na povijesno najnižu razinu od 2,0% (2,4%). Omjer pokrivenosti nenaplativih kredita (bez kolaterala) povećao se na 94,6% (90,9%).

Viši neto rezultat odražava snažan operativni rezultat, niske troškove rizika
Ostali operativni rezultat iznosio je -398,5 milijuna eura (-310,5 milijuna eura). Ovo pogoršanje posljedica je povećanih poreza u bankarskom sektoru te viših godišnjih doprinosa sanacijskim fondovima. Bankarski porezi – koji se trenutno plaćaju na dva ključna tržišta – porasli su na 187,1 milijun eura (73,5 milijuna eura). Od toga je u Mađarskoj naplaćeno 124,1 milijun eura. Bankarski porezi uključivali su redovni bankarski porez u iznosu od 15,1 milijuna eura (15,0 milijuna eura), porez na transakcije u iznosu od 59,1 milijuna eura (47,9 milijuna eura) i novo uvedeni porez na neočekivanu dobit od 49,9 milijuna eura na temelju neto prihoda ostvarenih u prethodnoj godini. U Austriji je bankarski porez iznosio 63,0 milijuna eura (10,5 milijuna eura). Polovica ovog povećanja posljedica je jednokratnog učinka u 2022. Godišnji doprinosi sanacijskim fondovima porasli su – najviše u Austriji i Češkoj – na 139,1 milijun eura (108,6 milijuna eura).
Porezi na dohodak porasli su na 556,1 milijun eura (525,2 milijuna eura). Manjinski interesi dodatno su se poboljšali dosegnuvši rekordnu razinu od 501,6 milijuna eura (484,8 milijuna eura) zahvaljujući znatno većem doprinosu štedionica prihodima grupe. Neto rezultat koji se može pripisati vlasnicima matičnog društva porastao je na 2.164,7 milijuna eura (1.923,4 milijuna eura) zahvaljujući snažnom operativnom rezultatu i niskim troškovima rizika.

Volumen kredita klijentima porastao za 12%
Ukupni vlasnički kapital koji ne uključuje instrumente dodatnog osnovnog kapitala porastao je na 23,1 milijardu eura (21,3 milijarde eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu s CRR-om, redovni osnovni kapital (CET1, konačni) porastao je na 20,4 milijarde eura (18,8 milijardi eura), kao i ukupna vlastita sredstva (konačna) koja su porasla na 26,2 milijarde eura (24,8 milijardi eura). Ukupni rizik – imovina ponderirana rizikom uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (CRR, konačni) – porastao je na 143,9 milijardi eura (129,6 milijardi eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, konačni) iznosila je 14,2% (14,5%), a stopa ukupnog kapitala pala je na 18,2% (19,1%).

Ukupna imovina porasla je na 323,9 milijardi eura (+5,4%; 307,4 milijarde eura). Što se tiče aktive, novac i novčana sredstva smanjena su, prvenstveno u Austriji, na 35,7 milijardi eura (45,5 milijardi eura) zbog otplate sredstava u sklopu programa TLTRO III. Krediti i potraživanja od banaka smanjili su se na 18,4 milijarde eura (21,0 milijardu eura). Krediti i potraživanja od klijenata (neto) porasli su na 202,1 milijardu eura (+12,1%; 180,3 milijarde eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka smanjeni su na 28,8 milijardi eura (31,9 milijardi eura). Depoziti klijenata porasli su na svim ključnim tržištima – najviše u Austriji i Češkoj – na 224,0 milijarde eura (+6,4%; 210,5 milijardi eura). Omjer kredita i depozita porastao je na 90,2% (85,6%).

Izgledi za 2023.
U ovom trenutku (sredina veljače 2023.) ekonomisti očekuju da će ključna tržišta Erste Groupa izbjeći recesiju u 2023. i, zapravo, ostvariti rast realnog BDP-a između 0 i 3% ove godine. Očekuje se da će se inflatorni pritisci ublažiti tijekom 2023., nakon dvoznamenkastih razina u 2022. uslijed iznimno visokih cijena energije. Nastavak snažnog tržišta rada trebao bi poduprijeti gospodarske rezultate na svim tržištima Erste Groupa. Očekuje se da će se bilance tekućeg računa, koje su tijekom 2022. bile pod znatnim negativnim utjecajem zbog iznimno visokih cijena energije, ponovno poboljšati 2023. zahvaljujući preokretu u cijenama energije. Isto tako, fiskalne bilance bi se trebale ponovno konsolidirati nakon značajnih proračunskih deficita u 2022. Predviđa se da će javni dug prema BDP-u na tržištima Erste Groupa biti uglavnom stabilan, te će stoga ostati značajno ispod prosjeka eurozone.

U tom kontekstu, Erste Group očekuje srednji jednoznamenkasti rast neto kredita. Na temelju prethodno opisanih robusnih makro perspektiva, Erste Group očekuje da bi troškovi rizika trebali ostati na niskoj razini u 2023. Iako je precizno predviđanje teško na trenutačnim niskim razinama troškova rizika, Erste Group vjeruje da će u 2023. troškovi rizika biti ispod 35 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima.

Erste Group namjerava ostvariti povrat na materijalni kapital (ROTE) u rasponu od 13% do 15%. Očekuje se da će stopa redovnog osnovnog kapitala ostati snažna. U skladu s tim, Erste Group će na godišnjoj skupštini u 2023. predložiti isplatu dividende za fiskalnu godinu 2022. u iznosu od 1,90 eura po dionici. Uz to, u 2023. Erste Group namjerava izvršiti otkup vlastitih dionica u iznosu do 300 milijuna eura, nakon odobrenja regulatora.

You may also read!

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Potpisan novi Kolektivni ugovor za graditeljstvo: povećane plaće u svim grupama složenosti

Pregovarački timovi na čelu s gospodinom Mirkom Habijancem, predsjednikom HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva (HUP-UPG), i gospođom Jasenkom Vukšić,

Read More...
Rimac Nevere

Prvi hrvatski kupac preuzeo isporuku Rimac Nevere

Cijenjeni neurokirurg dr. Branko Škovrlj koji živi u New Jerseyju postao je ponosni vlasnik hiperautomobila s hrvatskim potpisom. Rimac Nevera

Read More...
Aleksandra Grigić

Hrvatski duhani, dio BAT grupacije u novu proizvodnu sezonu idu s povećanjem proizvodnje duhana, interes proizvođača je velik

Nešto više od mjesec dana do kraja ugovaranja nove proizvodne sezone, Hrvatski duhani, dio BAT grupe, imaju ugovoreno 16

Read More...

Leave a reply:

Your email address will not be published.

Mobile Sliding Menu

Opći uvjeti korištenja

Suvremena.hr © Copyright | h1 design