Erste Group zabilježio je rast operativnog rezultata na godišnjoj razini za 10,4 % posto, na 801 milijun eura u prvom tromjesečju 2022. godine. Takav snažan poslovni rezultat odražava veći neto prihod od kamata za 18,8 % uslijed rasta kamatnih stopa na tržištima Češke, Mađarske i Rumunjske, kao i solidan rast volumena kredita, posebice kod hipotekarnih kredita i u korporativnom segmentu.
Neto prihod od naknada i provizija povećao se za 14,0 % što je rezultat otpornosti gospodarstava i tržišta srednje i istočne Europe. Unatoč neizvjesnostima uzrokovanima ratom u Ukrajini, cjelokupni uvjeti rizika i dalje su u prvom tromjesečju bili povoljni, što je dovelo do troškova rizika od 13 baznih bodova i udjela nenaplativih kredita od 2,3 %. Erste Group ostvario je neto dobit od 449 milijuna eura u prvih tri mjeseca 2022. godine (Q1 2021.: 355 milijuna eura).
Stefan Dörfler, član Uprave Erste Groupa zadužen za financije rekao je: „U vremenima obilježenima ozbiljnim geopolitičkim i makroekonomskim izazovima, gospodarstva srednje Europe dosad su se pokazala otpornima. Isto vrijedi i za Ersteov poslovni model, koji je usmjeren na realno gospodarstvo. Ta je otpornost bila temelj naših snažnih poslovnih rezultata ostvarenih u prvom tromjesečju.“
Financijski rezultati od siječnja do ožujka 2022. uspoređuju se s onima od siječnja do ožujka 2021., a stanje bilance na dan 31. ožujka 2022. sa stanjem na dan 31. prosinca 2021.:
Operativni prihodi porasli 11,4%
Neto prihod od kamata porastao je na 1.392,1 milijuna eura (+18,8 %; 1.172,1 milijuna eura) potaknut rastom stopa izvan eurozone – ponajprije u Češkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj – kao i značajnim rastom kredita na svim tržištima. Neto prihod od naknada i provizija povećao se na 615,3 milijuna eura (+14.0 %; 540,0 milijuna eura). Povećanja su zabilježena u svim kategorijama prihoda od naknada i provizija te na svim ključnim tržištima, pri čemu je značajniji rast posebno zabilježen u platnim uslugama i upravljanju imovinom. Neto rezultat trgovanja pao je na 256,6 milijuna eura (9,5 milijuna eura); stavka dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak porasla je na 239,7 milijuna eura (56,9 milijuna eura). Razvoj obje stavke uglavnom se može pripisati efektima valuacije. Operativni prihodi povećali su se na 2.036,2 milijuna eura (+11,4 %; 1.828,6 milijun eura).
Operativni rezultat povećao se za 10,4 %, dok je omjer troškova i prihoda ostao nepromijenjen
Opći administrativni troškovi povećali su se na 1.235,2 milijuna eura (+12,0 %; 1.103,3 milijuna eura). Troškovi osoblja umjereno su porasli na 630,7 milijuna eura (+1,3 %; 622,4 milijuna eura). Broj zaposlenih na kraju prvog tromjesečja iznosio je 44.692 (+0,2 %; 44.596). Znatno povećanje ostalih administrativnih troškova na 468,1 milijuna eura (+35,3 %; 345,8 milijuna eura) uglavnom je posljedica znatnog povećanja plaćanja u sustave osiguranja depozita na 199,2 milijuna eura (107,6 milijuna eura). Većina redovnih doprinosa koji se očekuju za 2022. već je unaprijed obavljena. Znatno povećanje doprinosa za 2022. može se pripisati većim plaćanjima u Austriji i Mađarskoj koji su rezultat osiguranja depozita u slučaju Sberbank Europe AG. Deprecijacija i amortizacija porasle su na 136,4 milijuna eura (+1,0 %; 135,1 milijuna eura). Operativni rezultat znatno je porastao na 801,0 milijuna eura (+10,4 %; 725,3 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda ostao je gotovo nepromijenjen i iznosio je 60,7 % (60,3 %).
Neto dobit raste 26 % na godišnjoj razini, budući da su troškovi rizika i dalje niski
Zbog neto alokacija, rezultat umanjenja vrijednosti koji proizlazi iz financijskih instrumenata („troškovi rizika“) iznosio je -59,1 milijuna eura ili 13 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima (-35,7 milijuna eura ili 8 baznih bodova). Neto alokacije za rezerviranja za kredite kao i za preuzete obveze i jamstva zabilježene su u Austriji, Slovačkoj, Češkoj i Rumunjskoj, ali su općenito ostale na vrlo niskoj razini. Pozitivan doprinos ostvaren je iz prihoda od povrata već otpisanih kredita u svim segmentima, kao i od isplata, posebno u Hrvatskoj. Udio nenaplativih kredita temeljen na bruto kreditima klijentima poboljšao se i pao na povijesno nisku razinu od 2,3 % (2,4 %) od inicijalne javne ponude (IPO). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama (bez kolaterala) povećala na 91,9% (90,9%).
Ostali operativni rezultati iznosili su -132,7 milijuna eura (-126,7 milijuna eura). Troškovi za godišnje doprinose u sanacijske fondove za cijelu 2022. godinu uključeni u ovu stavku porasli su – najsnažnije u Austriji i Češkoj – na 123,1 milijun eura (100,3 milijuna eura). Bankarski nameti povećali su se na 40,2 milijuna eura (33,2 milijuna eura). Trenutačno se bankarski nameti plaćaju na dva temeljna tržišta: u Mađarskoj, bankarski su nameti za cijelu financijsku godinu iznosili 18,0 milijuna eura (14,7 milijuna eura), dok je porez na transakcije za prvo tromjesečje iznosio 14,1 milijuna eura (11,6 milijuna eura). U Austriji su bankarski nameti iznosili 8,1 milijuna eura (7,0 milijuna eura). Porez na dohodak smanjio se na 115,6 milijuna eura (124,3 milijuna eura). Manjinski interesi smanjili su se na 45,7 milijuna eura (85,7 milijuna eura) zbog znatno nižih doprinosa dohotka štednih banaka, a ponajviše zbog povećanja doprinosa u sustavu osiguranja depozita. Neto rezultat koji se može pripisati vlasnicima matičnog društva povećao se na 448,8 milijuna eura (355,1 milijun eura) na temelju snažnog poslovnog rezultata i niskih troškova rizika.
Volumen kredita veći za 2,8%
Ukupni vlasnički kapital koji ne uključuje AT1 instrumente porastao je na 21,8 milijarde eura (21,3 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i u skladu s CRR-om, redovni osnovni kapital (CET1, konačni CRR) smanjio se je na 18,6 milijardi eura (18,8 milijarda eura), dok je ukupni regulatorni kapital (konačni CRR) pao na 24,3 milijardi eura (24,8 milijardi eura). Iako obje brojke ne uključuju dobit tekuće godine ostvarene tijekom prvog tromjesečja poslovne godine, troškovi rizika već su oduzeti. Ukupni rizik – rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik (konačni CRR) – povećala se na 135,5 milijardi eura (129,6 milijarde eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, konačni) iznosi 13,7 % (14,5 %), a stopa ukupnog kapitala iznosi 17,9 % (19,1 %).
Ukupna imovina povećana je na 325,6 milijarde eura (+5,9 %; 307,4 milijarde eura). Što se tiče aktive, novac i novčana sredstva porasli su na 46,2 milijardi eura (45,5 milijardi eura), dok su se krediti i potraživanja od banaka – ponajprije u Češkoj – smanjili na 30,8 milijardi eura (21,0 milijardi eura). Krediti i potraživanja od klijenata porasli su na 185,3 milijarde eura (+2,8 %; 180,3 milijardi eura), ponajviše u Austriji i Češkoj. Na strani pasive, depoziti banaka porasli su na 34,8 milijardi eura (31,9 milijardi eura). Depoziti klijenata porasli su na svim ključnim tržištima – ponajviše u Austriji i Češkoj – na 222,4 milijardi eura (+5,6 %; 210,5 milijarda eura). Omjer kredita i depozita znatno je pao na 83,3% (85,6%).
