Uz rast cijena energenata, povećanu neizvjesnost i usporavanje gospodarstava glavnih trgovinskih partnera, očekuje se da će se gospodarski rast u Europi i središnjoj Aziji* usporiti s 2,6 % u 2025. na 2,2 % u 2026., navodi se u najnovijem izvješću Svjetske banke Gospodarski izvještaj za Europu i središnju Aziju: Kako koristiti umjetnu inteligenciju: radna mjesta, poduzeća i produktivnost, (engl. Making AI Work: Jobs, Firms, and Productivity).
Usporavanje je prisutno u cijeloj regiji i odražava slabosti u većini zemalja. Isključi li se Rusija, koja čini oko 40 % gospodarske aktivnosti regije, očekuje se usporavanje rasta s 3,7 % u 2025. na 3 % u 2026. Poremećaji na svjetskim tržištima sirovina ipak su imali manji učinak nego što se prvotno očekivalo.
„Gospodarstva u razvoju u regiji i dalje pokazuju otpornost zahvaljujući smanjenoj energetskoj intenzivnosti, snažnijim mjerama politike i robusnoj domaćoj potražnji”, izjavila je Antonella Bassani, potpredsjednica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „Kako bi povećale produktivnost i ublažile posljedice smanjenja radno sposobnog stanovništva, države mogu iskoristiti potencijal umjetne inteligencije jačanjem temeljnih obrazovnih i upravljačkih vještina te istodobnom pripremom tržišta rada i sustava socijalne zaštite za ovu transformativnu promjenu.”
Povoljna kretanja na tržištu rada, rast realnih plaća, doznake iz inozemstva, turistički dolasci i javna ulaganja poduprli su gospodarski rast. Privremene državne mjere pomoći djelomično su ublažile posljedice viših cijena energije na kućanstva i poduzeća, ali su u nekim zemljama povećale fiskalne pritiske.
Središnja Azija i dalje je najbrže rastuća podregija te se procjenjuje da će u 2026. ostvariti rast od 5,8 %, Pritom se u Kirgiskoj Republici očekuje rast od 9,6 % a u Uzbekistanu od 7,9 %. Na zapadnom Balkanu rast bi se trebao ubrzati s 2,6 % u 2025. na 3,1 % u 2026., dok se među zemljama srednje Europe izdvaja Poljska, sa stabilnom stopom rasta od 3,6 %. Istodobno se očekuje usporavanje rasta u Ukrajini na 1,2 % zbog pojačanih oštećenja ključne infrastrukture i poremećaja u izvozu.
Više cijene energenata i dalje drže inflaciju na povišenoj razini, dok spor gospodarski rast u Europskoj uniji i sve snažnija konkurencija iz drugih zemalja stvaraju pritisak na izvoz i industrijsku proizvodnju, osobito u regionalnim lancima opskrbe automobilske industrije. Glavni rizici koji bi mogli dodatno pogoršati gospodarske izglede u regiji uključuju nove trgovinske poremećaje, nastavak rata u Ukrajini, daljnji rast troškova energije, prijevoza i gnojiva, pooštravanje uvjeta financiranja na svjetskim tržištima, slabiji rast glavnih trgovinskih partnera te ekstremne vremenske prilike.
U posebnom dijelu izvješća posvećenom umjetnoj inteligenciji navodi se da njezin razvoj u regiji napreduje brže od sposobnosti gospodarstava i društava da je prihvate i primijene. Otprilike svaki peti radnik – uglavnom mlađi i visokoobrazovani – radi na radnom mjestu na koje bi umjetna inteligencija mogla znatno utjecati. Unatoč tome, umjetnu inteligenciju trenutačno primjenjuje manje od deset posto poduzeća, i to uglavnom za osnovne zadatke.
Regija ima brojne preduvjete za primjenu umjetne inteligencije, uključujući gotovo potpunu pokrivenost mobilnim mrežama, povoljne troškove energije i snažan tehnički kadar. Međutim, prema izvješću njezinu širu primjenu koče nedostatak temeljnih obrazovnih i upravljačkih vještina, nedovoljno integrirani i interoperabilni podaci te ograničeni računalni kapaciteti.
„Iako privatni sektor treba biti glavni pokretač primjene, prilagodbe i inovacija, priprema radne snage za umjetnu inteligenciju pruža nositeljima politika stvarnu priliku da odgovore na izazove tržišta rada i potaknu gospodarski rast”, izjavio je Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju. „U idućem desetljeću najveći rizik vjerojatno neće biti prekomjerna, nego nedovoljna primjena i prilagodba umjetne inteligencije u regiji“.
Umjetna inteligencija mogla bi, osim povećanja učinkovitosti postojećih djelatnosti, potaknuti razvoj novih proizvoda, usluga, zanimanja i gospodarskih sektora. Za ostvarenje tog potencijala ključni su dva preduvjeta a to su bolje vještine i znatno veća privatna ulaganja. Vlade bi takva ulaganja mogle potaknuti širenjem cjenovno priuštivijeg pristupa računalnim kapacitetima, čime bi se, uz dovoljnu potražnju, otvorile i mogućnosti za njihov izvoz.