Na području Elektre Zagreb u napredne mreže uložit će se 90 milijuna kuna.
HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) održao je virtualnu radionicu u sklopu „Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža“ s ciljem informiranja javnosti o važnosti i značajkama implementacije projekta na distribucijskom području Elektre Zagreb u koje će se uložiti 90 milijuna kuna.
Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža HEP ODS-a sufinanciran je bespovratnim sredstvima Europske unije, a od 176,83 milijuna kuna, kolika je ukupna vrijednost projekta, čak 149,95 milijuna kuna, odnosno 85 posto, čine bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U sklopu projekta, u napredne mreže na području Elektre Zagreb uložit će se 90 milijuna kuna.
Na radionici u Zagrebu stručno predavanje o značajkama i utjecaju električnih vozila na distribucijsku mrežu održao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva iz Zagreba.
„Ciljevi Projekta obuhvaćaju povećanje učinkovitosti distribucije električne energije, povećanje pouzdanosti napajanja, povećanje broja korisnika s pristupom naprednoj mreži te osiguranje preduvjeta za integraciju distribuiranih izvora. U tijeku su velike promjene u sektoru prometa i tranzicija prema korištenju okolišno prihvatljivih goriva. U Strategiji energetskog razvitka RH predviđa se udio električnih i hibridnih vozila do 2030. od 2,5-4,5 posto te udio od 30-85 posto do 2050. godine. Povećanje potrošnje električne energije radi povećanja udjela električnih vozila u prometu može narušiti, ali i doprinijeti navedenim ciljevima. Posredstvom punionica električna vozila mogu sudjelovati u regulaciji frekvencije, napona, djelatne i jalove snage u mreži te su neizostavan dio naprednih mreža u budućnosti“, istaknuo je Pandžić.
U sklopu Pilot projekta, HEP ODS-a ulaže u tri funkcionalna područja napredne elektrodistribucijske mreže: naprednu mjernu infrastrukturu, razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže te automatizaciju srednjonaponske mreže u pet (Elektroslavonija Osijek, Elektra Zagreb, Elektrodalmacija Split, Elektra Zadar i Elektrojug Dubrovnik) od ukupno 21 distribucijskog područja HEP ODS-a.
Projekt obuhvaća uspostavu napredne mjerne infrastrukture koja će omogućiti praćenje potrošnje električne energije, aktivno upravljanje potrošnjom na razini krajnjih korisnika, precizniji izračun gubitaka i lociranje područja s povećanim gubicima u distribucijskoj mreži. U tu svrhu, u 6.125 transformatorskih stanica ugradit će se sumarna brojila, a kod krajnjih kupaca će se 24.000 postojećih brojila zamijeniti naprednim brojilima. Na području Elektre Zagreb ugradit će se 10.000 naprednih brojila kod krajnjih korisnika i 3041 brojilo u transformatorskim stanicama.
Razvoj i optimizacija konvencionalne mreže obuhvatit će zamjenu postojećih 449 transformatora novim, energetski učinkovitijim, što će doprinijeti smanjenju tehničkih gubitaka. Na području Elektre Zagreb ugradit će se 248 energetski učinkovitih transformatora što je više od 50 posto u odnosu na ukupan broj transformatora koji će se ugraditi u ovom projektu.
Automatizacija srednjonaponske mreže obuhvatit će ugradnju 670 daljinski upravljivih uređaja u dubini mreže što će povećati pouzdanost napajanja smanjenjem trajanja neplaniranih prekida te stvoriti tehničke preduvjete za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu. Na području Elektre Zagreb ugradit će se 143 daljinski upravljive rastavne sklopke i 48 daljinski upravljiva sklopna bloka.
„Provođenje Pilot-projekta uvođenja naprednih mreža doprinijet će pouzdanosti napajanja električnom energijom na području Distribucijskog područja Zagreb. Projektna aktivnost Napredna mjerna infrastruktura primijenit će se u svim jedinicama lokalne samouprave u Zagrebačkoj županiji i obuhvatit će 420.000 korisnika mreže. U sklopu Projekta u Elektri Zagreb zamijenit će se 248 postojećih transformatora energetski učinkovitim transformatorima sa smanjenim gubicima. Od ukupnog broja transformatora koji se mijenjaju u Elektri Zagreb biti će zamijenjeno i 70 posto onih transformatora koji su tijekom potresa (zagrebačkog i petrinjskog) ispali iz pogona te će se na taj način povećati pouzdanosti napajanja električnom energijom krajnjih korisnika mreže“, zaključio je direktor Elektre Zagreb Anton Marušić.