Hrvatska gospodarska komora (HGK) i Malteška komora za trgovinu, poduzetništvo i industriju u ponedjeljak su u sklopu Hrvatsko-malteškog gospodarskog foruma potpisale sporazum o suradnji, pri čemu je istaknut velik potencijal za suradnju, posebice u turizmu.
Sporazum su potpisali predsjednici komora Luka Burilović i Frank Farrugia, a nazočile su i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te malteška predsjednica Marie-Louise Coleior Preca, koja boravi u službenom posjetu Hrvatskoj.
Na forumu su održani i poslovni susreti gotovo 80 predstavnika hrvatskih i malteških tvrtki i institucija iz područja građevinske industrije, turizma, industrije namještaja, prometa, energetike, zaštite okoliša te poslovnog savjetovanja.
Grabar-Kitarović je kazala kako su Hrvatska i Malta u okviru EU-a prepoznale zajedničke teme i inicijative usmjerene k moru i pomorstvu.
“U sklopu integrirane pomorske politike zauzimamo se za gospodarski rast, podizanje konkurentnosti europskog pomorskog gospodarstva, a posebice za zapošljavanje i razvoj na održiv i okolišno prihvatljiv način”, poručila je Grabar-Kitarović.
Turistički je sektor, kazala je hrvatska predsjednica, važan za društvo, razvoj i zapošljavanje u objema državama, a pritom valja imati na umu da se europski turizam susreće sa sve većim izazovima, od političkih, u smislu terorizma i migracija, zatim gospodarskih, pa do okolišnih.
Podsjetila je da je hrvatski ministar turizma Gari Cappelli inicirao osnivanje jedinstvenog europskog fonda i Radne skupine za turizam unutar institucija Europske unije. Njome bi se omogućilo lakše korištenje europskih sredstava za financiranje investicija i održivog razvoja u turizmu, smanjenje utjecaja klimatskih promjena, obrazovanje i druga područja važna za razvoj europskog turizma, a među prvima ju je podržao malteški ministar turizma Mizzi.
Ta inicijativa, uvjerena je Grabar-Kitarović, potaknula bi turističku i investicijsku suradnju i aktivniji razvitak hrvatsko-malteških gospodarskih odnosa.
Smatra da bi Malta mogla Hrvatskoj postati zanimljiv partner za izlazak na tržišta trećih država, posebice zemalja Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka, dok s druge strane, Hrvatska može ponuditi luke Rijeku i Ploče za malteški izvoz u države Srednje i Jugoistočne Europe.
“Držim da bi korištenjem ovih prednosti naša robna razmjena mogla ojačati na korist obiju strana”, ustvrdila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica Malte Coleior Preca poručila je da postoji veliki potencijal za gospodarsku suradnju Hrvatske i Malte, a kako zajedničkim naporima treba diverzificirati trgovinu te povećati obujam međusobne razmjene. Kada je u pitanju Malta, navela je područja poput farmaceutike, preciznog inženjerstva, strojarstva, mehaničkih uređaja, kao i plastičnih proizvoda, razvoja softvera te igračaka.
Kazala je da su u Zagreb doputovali i predstavnici nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika Air Malta, a s ciljem istraživanja mogućnosti suradnje s Croatia Airlinesom, koja bi, uvjerena je Coleior Preca, poslužila kao katalizator za razvoj turizma i veći priljev gostiju u obje zemlje.
Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da gospodarska suradnja dviju zemalja već neko vrijeme nije na zadovoljavajućoj razini. Stoga, istaknuo je, nakon pada trgovinske razmjene, kako tijekom krize 2008. godine, tako posebice i u 2016. godini, raduje porast od 112 posto u prvih jedanaest mjeseci prošle godine.
“Dodatni prostor za rast i suradnju vidimo u mnogim gospodarskim djelatnostima. Od građevinske industrije, brodogradnje, turizma, prometa, infrastrukture, energetike, IT-a, kojeg posebno naglašavam, ali i u strateškim partnerstvima te zajedničkim nastupima na trećim tržištima”, poručio je Burilović.
Predsjednik malteške komore Farrugia poručio je kako dijeli zajedničku ambiciju za nastavak izgradnje suradnje između Hrvatske i Malte, pri čemu potpisivanje sporazuma između komora predstavlja novo poglavlje.
Uslijed ekonomske ekspanzije i pune zaposlenosti, poručio je Farrugia, malteško gospodarstvo nudi prilike za zapošljavanje hrvatskih državljana. Pritom, naveo je sektore poput onog financijskih usluga, zdravstvene njege, informacijskih tehnologija, zatim građevinskog i nekretninskog sektora, te naravno, turizma.
Uslijed razvoja gospodarstva, kazao je, Malti izazov predstavlja nedostatak kvalificiranog radnog osoblja, a ove godine postoji potreba za zapošljavanjem gotovo 12,5 tisuća radnika.
Trgovinska razmjena između Hrvatske i Malte u prvih jedanaest mjeseci 2017. godine iznosila je 67,6 milijuna eura, od čega na hrvatski izvoz otpada 63 milijuna eura. Pritom, Hrvatska najviše izvozi naftna ulja, jahte, kukuruz i obrađeno drvo, a najviše uvozi strojeve za premještanje i kopanje, jahte i ostala plovila, lijekove te instrumente i alate za mjerenje. (H)