Unatoč brojnim izazovima obrtništvo nastavlja biti rastuća snaga gospodarstva, ocijenili su u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK), izvijestivši da se unazad godinu dana bilježi rast broja obrta za 11.114 ili za gotovo deset posto.
U Hrvatskoj su u ovom trenutku aktivna 123.485 obrta, koji zapošljavaju gotovo 228.000 ljudi – uz standardne sezonske fluktuacije, a to je šest posto više u ovoj godini, kazali su iz HOK-a. Izdvojili su još jedan važan pozitivan trend – kontinuirani stabilni rast upisa djece u strukovna zanimanja. Ove godine njih 4.556, a u posljednjih pet gotovo 22.000, naveli su.
To je, kažu u HOK-u, rezultat velikih napora i brojnih aktivnosti njihovog komorskog sustava i suradnji sa strukovnim školama i obrtnicima. No, pritom ističu kako su sva obrtnička zanimanja deficitarna, a problem radne snage opterećuje svakoga tko se ne oslanja isključivo na vlastite snage.
“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, istaknuli su iz HOK-a navodeći kako su stoga podržali uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i njegovu modernizaciju, uz naglasak na praksi koja je preduvjet kvalitetnog strukovnog obrazovanja.
“U godinama koje su pred nama, ključan će biti nastavak zajedničkog rada na obrazovnom sustavu, nastavak inzistiranja na poreznom rasterećenju na svim razinama te pojačanim kontrolama obavljanja neregistriranih djelatnosti, uz cijeli niz specifičnih zahtjeva za unapređenje pojedinačnih djelatnosti”, poručili su iz HOK-a.
Također naglašavaju kako je za obrtnike najvažnije da su uključeni u kreiranje svih zakona i propisa te zajednički s donosiocima odluka imaju priliku pronaći najbolja rješenja. Jer, kako ističu, sami najbolje poznaju probleme s kojima se suočavaju, kao i načine kako ih riješiti. Tako su primjerice prošloga tjedna odmah po objavi mjera aktivne politike zapošljavanja u 2025. godini uputili reakciju Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike vezano uz objavljene uvjete i načine korištenja sredstava. Kažu kako u pripremu i donošenje mjera HOK nije bio uključen, a one stavljaju u nepovoljniji položaj nove obrtnike paušaliste te obrtnici uopće nisu prihvatljivi korisnici potpora za usavršavanje.
Podsjetili su i kako su samo posljednjeg tjedna studenog uputili gotovo 100 različitih zahtjeva na 15 institucija, a svi za cilj imaju olakšavanje poslovanja za gospodarstvo u cjelini, računovođe i rasterećenje struke.
Neki od zahtjeva su rad u obrtu na nepuno radno vrijeme priznati u radni staž te omogućiti rad obrta uz mirovinu, rasterećenje izdavanja radnih dozvola, uvođenje vaučera za povremene poslove, ograničenje rada radnika, a ne trgovaca na 16 nedjelja, bolju razmjenu podataka među državnim institucijama, smanjenje svih propisanih kazni, oslobođenje plaćanja poreza na dohodak mladim obrtnicima, ukidanje obveze poslodavca o provedbi ovrhe, neoporezivi dodatak za sportske aktivnosti radnika i smanjenje bolovanja na teret poslodavaca na 14 dana itd.
Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil je kazao kako su pred njima i izuzetno važne izmjene i dopune Zakona u obrtu, kako je HOK dio radne skupine, kako je cilj svih uključenih maksimalno rasteretiti i poticati obrtnike te očekuje da će se isto preliti i u same propise.
“Putem ovog Zakona pokušat ćemo riješiti i ograničenja rada nedjeljom za naše najosjetljivije male obrte, ali i unaprijediti uvjete poslovanja i prava za sve hrvatske obrtnice i obrtnike”, istaknuo je napominjući kako je to prilika da sami sudjeluju u kreiranju temeljnog propisa kojim se uređuje život i rad obrtnika te očekuje da će HOK biti najvažniji sugovornik.
(Hina)