U Hrvatskoj je u zadnjih par godina primjetan rast ženskog poduzetništva, koje u ukupnom broju malih i srednjih tvrtki čini oko 25 posto, no potencijal je puno veći i očekuje se daljnji rast pogotovo s obzirom da ga sve više podržavaju i financijske institucije samostalno i u suradnji s EBRD-om, istaknuto je u četvrtak na konferenciji o ženskom poduzetništvu.
Ta je konferencija u organizaciji Hrvatske poštanske banke (HPB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) okupila više od stog poduzetnica iz različitih segmenta, koje je na početku pozdravio predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić poručivši da su takve konferencije potrebne za bolje povezivanje i financiranje poduzetničkih projekata.
Izvršna direktorica HPB-ovog Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima Antonija Zorić istaknula je da je HPB prepoznao potencijal ženskog poduzetništva te da kreiraju razne programe za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, poput projekata koji stvaraju dodanu vrijednost, otvaraju radna mjesta i potiču izvrsnost i poduzetničku odvažnost.
“HPB podupire i žene i muškarce u poduzetništvu, a s EBRD-om ima i suradnju odnosno ugovoren financijski paket od prošle godine u sklopu kojeg financiramo i poduzetnice te imamo i posebnu kreditnu liniju za njih. Linije su povoljne s kamatnom stopom koje variraju i ovise o poslovanju, a one koje nemaju instrumente osiguranja savjetujemo da se obrate agenciji HAMAG BICRO-u i tako si osiguraju jeftine izvore financiranja”, poručila je Zorić.
Dodala je da je teško napraviti statistiku i strukturu kredita koji su za žene a koji ne, jer su i vlasništvo i upravljanje u tvrtkama često mješovita, ali se primjećuje da je tu sve više žena u zadnjih dvije godine pa su tako sve više i nositeljice kredita.
Direktorica EBRD-a za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Slovačku Vedrana Kašić Jelušić naglasila je da EBRD za poduzetnice u Hrvatskoj već nekoliko godina ima aktivan program, koji uključuje i financiranje i savjetovanje, koje je često i presudno za pokretanje projekata, jer se često događa da su u manjim tvrtkama koje nemaju dovoljno kapaciteta za ojačati poslovanje.
“Najnovija istraživanja ženskog poduzetništva u Hrvatskoj pokazuju da posao obično pokreću u dobi između 35 i 44 godine, da od 100 nezaposlenih osoba 15 žena pokreće posao i samo 5 muškaraca. Više od 80 posto tvrtki koje su u našem programu i vode ih žene su povećale prihode, oko 60 posto ih je povećalo zaposlenost, produktivnost i izvoz”, naglasila je Kašić Jelušić, iznoseći i podatke da se u EBRD-ov program do sada uključilo više od 250 poduzetnica, od kojih je 120 u ženskom vlasništvu, a 21 poduzetnicu mentoriraju.
Program EBRD-a za žensko poduzetništvo prisutan je u 17 zemalja gdje je u to uključeno oko 35 tisuća malih i srednjih tvrtki, čiji broj i dalje raste, a ukupna vrijednost tog programa je oko 400 milijuna eura. Više od 70 posto tih tvrtki je povećalo svoje prihode, rekla je Kašić Jelušić.
Ne iznoseći podatke o sredstvima koje za to izdvajaju u Hrvatskoj, naglasila je da je potencijal još iznimno velik, ali treba osigurati jaču infrastrukturu.
“U odnosu na zemlje EU-a, u Hrvatskoj je to još slabo, još dominiraju muškarci te na jedan poduzetnički pothvat žena dolazi 2,2 posto više muških projekata, dok je u EU taj prosjek niži, na 1,8 posto”, navela je Kašić Jelušić, ističući kako je poticanje žena za biznis iznimno važno za svako društvo.
Poručila je i da žensko poduzetništvo nije samo pitanje pravičnosti i jednakosti nego i ekonomsko, jer je dokazano da poticanje i jačanje ženskog poduzetništva pridonosi i jačanju uspjeha ukupnog gospodarstva. No, u Hrvatskoj još uvijek nema dovoljno suradnje privatnog sektora po tom pitanju sa sveučilišnim i istraživačkim institucijama i na tome bi trebalo više raditi, istaknula je.
O poduzetništvu u umjetnosti govorila je Martina Tomčić, koja je naglasila da za svoj posao vokalne edukacije i škole nikada nije koristila neke kreditne linije, jer je to bankama često nešto neizvjesno i ne očekuju neku veliku profitabilnost. Stoga je, ističe, važno da se osobe koje pokreću takve poslove okrenu svojoj izvrsnosti i kreiranju i štićenja vlastitog brenda koji onda može polučiti grananje poslovanja u više segmenata i umrežavanje s drugima.
“Umjetnici i sami sebe teško doživljavaju kao poduzetnike, iako mnogi od njih to baš jesu, neki i niz godina. Bilo bi jako važno da se u društvu osvijesti da se umjetničko privređivanje razlikuje od čisto ekonomskog i po tome što donosi edukaciju djeci, mladima i odraslima”, poručila je Tomčić.
Primjer iz prakse u radu s brodogradnjom iznijela je direktorica tvrtke Mardesigne Ranka Vukasović Botica, koja je naglasila da bi i u segmentu brodogradnje trebalo više žene ‘gurati’ u prvi plan jer i tu imaju puno za reći te bi bilo dobro da se u Hrvatskoj i to konačno shvati. (H)