HPB u prvom tromjesečju ostvario neto dobit od 66,2 milijuna kuna
Hrvatska poštanska banka (HPB) bi preuzimanje Jadranske banke trebala zaključiti u prvoj polovici ove godine, dok je dokapitalizacija HPB-a u istom statusu kao prije godinu dana, izvijestio je u petak predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić, na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni financijski rezultati za prvi kvartal.
HPB je u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvario neto dobit od 66,2 milijuna kuna, značajno više u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je iznosila 4,9 milijuna kuna. Operativna dobit je na godišnjoj razini bila 9,7 posto manja te je iznosila 69,3 milijuna kuna.
Predsjednik Uprave HPB-a Tomislav Vuić ostvarenu je neto dobit u prvom kvartalu ocijenio dobrim rezultatom, nezabilježenim već duže vrijeme, a vjeruje da će se do kraja godine i operativni rezultat poboljšati.
Podsjetio je da je HPB podnio obvezujuću ponudu za preuzimanje Jadranske banke, a nada se da bi ta transakcija trebala biti završena u prvoj polovici ove godine, prvenstveno zbog želje za što skorijim početkom rada u sjevernoj Dalmaciji.
“U završnoj smo fazi i mislim da smo najvećim dijelom sve dogovorili, dvije sitnije stvari još traju, no mislim da ćemo i to dovršiti vrlo skoro”, rekao je Vuić.
Kada je u pitanju dokapitalizacija HPB-a, kazao je da je ona u istom statusu kao i prije godinu dana.
“Svi kažu da je apsolutno treba biti i nije pitanje hoće li je biti već je pitanje vremena, no još uvijek se ne zna kada”, rekao je Vuić, napomenuvši da je prošlo jako dugo vremena te da to “do kraja ni on ne razumije”.
Naime, HPB je početkom prosinca prošle godine na zahtjev većinskog dioničara odnosno države otkazao glavnu skupštinu na kojoj je trebala biti donijeta odluka o dokapitalizaciji.
Bilo je predloženo da se temeljni kapital HPB-a, koji sada iznosi 1,2 milijarde kuna i podijeljen je na 2,02 milijun redovnih dionica pojedinačnog nominalnog iznosa od 600 kuna, poveća za najviše 600 milijuna kuna izdavanjem milijuna novih redovnih dionica nominalno vrijednih 600 kuna, i to uplatom uloga u novcu. Time bi se kapital povećao na najviše 1,8 milijardi kuna.
Član Uprave Domagoj Karadjole kazao da je kvartalni rezultat dosta dobar s obzirom na uvjete na tržištu, koje karakterizira visoka likvidnost uz i dalje stagnantnu potražnju za kreditima.
“To je naša svakodnevica na koju smo navikli, da kamatne stope konstantno padaju, što je rezultiralo i blagim smanjenjem neto kamatnog prihoda”, rekao je Karadjole.
Naime, neto kamatni prihod manji je za 6,3 posto, dok se neto prihod od provizija i naknada zadržao na istoj razini kao i lani.
Padom neto kamatnih prihoda i ukupni prihodi na godišnjoj razini su u blagom padu, kažu iz banke, no struktura je takva da nekamatni prihodi imaju dobar trend, dok su neto kamate u blagom padu.
Karadjole ističe da je u uvjetima stagnantne potražnje na tržištu HBP rastao u svim segmentima, pri čemu su krediti rasli gotovo četiri posto, uz značajniji rast u segmentu gospodarstva. Napominje da se država razdužuje pa je rezultat tim vrjedniji, jer je ostvaren u segmentima malih, srednjih i velikih poduzeća.
Konkretno, rast kredita trgovačkim društvima je iznosio 16,2 posto, a kredita stanovništvu 1,9 posto, pri čemu je banka zabilježila i brojku od dvije tisuće novih klijenata.
Kada je riječ o depozitima, prisutna je visoka likvidnost, a Karadjole kaže da se takva situacija može očekivati i do kraja godine, što bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja kamatnih stopa, što će nastojati kompenzirati većim rastom kredita te na taj način ostvariti još bolji rezultat.
Karadjole je kazao da je pokrivenost rezervacijama izloženosti prema Agrokoru i grupi povezanih pravnih i ekonomskih osoba u širem smislu na razini od 64 posto, što smatra adekvatnim i u skladu s očekivanjima. (H)