Mi idemo prema zatvaranju bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj. Već do ljeta ćemo ugasiti 70 posto proizvodnje ako se hitno ne uvaže tri mjere koje smo predložili za spas bioplinskog sektora prije dva mjeseca – upozorio je Marijan Cenger, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina.
Do ljeta ćemo ugasiti 70 posto proizvodnje ako se hitno ne uvaže tri mjere koje smo za spas bioplinskog sektora predložili prije dva mjeseca. Te mjere nastavak su dosadašnjih razgovora koji se bezuspješno vode već godinu i pol dana s resornim ministarstvom – kazao je Marijan Cenger, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina na tiskovnoj konferenciji na kojoj su bioplinari upozorili na alarmantno stanje u njihovom sektoru.
Cenger je, govoreći o predloženim mjerama, podsjetio da je Hrvatska udruga proizvođača bioplina 9. veljače ove godine održala Skupštinu na kojoj su usvojena tri zaključka presudna za spas i opstojnost bioplinskog sektora u Hrvatskoj.
Prvo, zaključeno je kako je bioplinska postrojenja potrebno izuzeti iz Uredbe o Zakonu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena električne energije. Ta bi mjera omogućila da 26 MW bioplinskih postrojenja nastavi proizvodnju.
Kao drugo, zaključeno je da je u novu Uredbu o poticanju električne energije iz obnovljivih izvora, u članak 48, potrebno implementirati prethodno usuglašenu formulu koja bioplinskim postrojenjima u okviru HROTE-a omogućuje financijski bonus neophodan za pozitivno poslovanje bioplinskih elektrana. To bi spriječilo gašenje 21 MW bioplinksih postrojenja.
Treći zaključak je da je potrebno donijeti Uredbu kojom bi se postrojenjima, koja su bila prisiljena raskinuti svoje ugovore, omogućilo ponovno potpisivanje ugovora s HROTE-om uz otkupnu cijenu električne energije koja će se računati prema novoj metodologiji. Navedena mjera omogućila bi da 26 MW bioplinskih postrojenja nastavi s proizvodnjom i pozitivno posluje do kraja važenja ugovora s HROTE-om.
Emil Guščić, zamjenik predsjednika HUPB-a kazao je kako su do sada u više navrata isticali kako je gorući problem s kojim se suočavaju još od kraja 2021. enormni porast cijena svih ulaznih troškova. Taj je problem eskalirao u jesen 2022. čime je poslovanje bioplinskih elektrana dovedeno do toga da je postalo neisplativo s obzirom na to da se svaki mjesec generiraju gubici u desecima tisuća eura zbog čega su neka postrojenja ugašena, a neka su značajno smanjila proizvodnju.
Naime, bioplinarima su s jedne strane postavljena ograničenja cijene po kojoj mogu prodavati energiju, a s druge im je u posljednje dvije godine bitno porasla cijena sirovina, pa su im ukupni ulazni troškovi porasli od 130 – 170 posto.
-Mi nismo trgovci strujom, mi smo proizvođači struje – istaknuo je Guščić. Komentirajući slučajeve bioplinara koji su izašli iz HROTE-a, kazao je kako su tim potezom sačuvali budžet HROTE-a jer nisu uzeli poticaje.
-Tražili smo povratak u HROTE, ali su rekli da se ne možemo vratiti jer to „ne dozvoljava zakon“. Ne znam kome bi bio cilj da se postrojenja zatvore. Država nas je poticala da krenemo u ovaj posao, među ostalim, i zbog zelene tranzicije. Uložili smo preko 2 milijarde kuna, a država je uložila još toliko subvencija. Zato je nelogično da se još ne nalazi rješenje i da toliko dugo traju razgovori – kazao je Guščić. Dodao je kako je potrebno godinu dana i to uz milijunsko ulaganje, da se jedno postrojenje ponovno pokrene.
Ante Topalović, tajnik HUPB-a kazao je kako je do sada oko 110 tisuća kućanstava koristilo energiju iz bioplinskih postrojenja, te je upozorio da je sada, zbog velikog smanjenja proizvodnje, može koristi samo 55.000 kućanstava.
-Apsurdno je da se usred energetske krize odričemo energetske neovisnosti – istaknuo je Topalović.