U srijedu je u hotelu Esplanade u Zagrebu održana konferencija „Nova hrvatska energetska strategija“, koju je organizirala Hanza Media zajedno s glavnim partnerom konferencije, PwC Hrvatskom, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Glavne teme konferencije bile su nužnost što skorije izrade nove strategije energetskog razvoja Hrvatske, gdje je Hrvatska u odnosu na globalne trendove i koji su neiskorišteni potencijali u energetici.
U pozdravom je govoru predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović istaknula važnost energetika za gospodarski razvoj i političku sigurnost. „Nužno je više odlučnosti i spremnosti za provođenje dobro osmišljene energetske politike koja će uvažiti sve aspekte globalnih promjena s kojima smo suočeni te valorizirati naše potencije. Istaknula bih pet ključnih smjernica: hrvatska energetska politika mora energičnije i konzistentnije pratiti zahtjeve europske energetske politike; nova strategija mora uzeti u obzir postojeće i predvidljive probleme i izazove; mora uvažiti promjene u tranziciji od ugljičnog prema nisko-ugljičnom sustavu; dobra politika mora prepoznati promjene i iskoristit ih za razvoj energetike; mora predvidjeti ključne projekte u koje će se investirati. Hidroelektrane su zastarjele, strategija mora riješiti lutanja u integraciji obnovljivih izvora energija, mora prepoznati važnost povezivanja hrvatskog plinskog sustava sa istokom i sjeveroistokom. Za energetsku sigurnost od posebnog je interesa jadransko-jonski plinovod, te svakako i najbolji model LNG terminala. Strategija mora prepoznati kako nam članstvo u EU omogućuje bolje korištenje geostrateškog položaja. Inicijativa „Ti mora“ s jedne strane poštuje činjenicu da je energetska infrastruktura u Europi izgrađena u smjeru istok-zapad, ali i upućuje na potrebu povezivanja u smjeru sjever-jug što je važno za sigurnost opskrbe energentima. Za sve ciljeve moramo riješiti probleme zakočenosti sustava i nemogućnosti donošenja odluka. Borba protiv korupcije i dalje se mora provoditi, a nedostaju jasni kriteriji i procedure, ciljevi i strategije na svim razinama. O ovome ovisi i pravovremeno donošenje i provođenje nove hrvatske energetske strategije i svih relevantnih povezanih projekata.“
Uvodnu prezentaciju održao je Giorgio Biscardini, partner u PwC-u i voditelj usluga u energetskom sektoru, specijaliziran za naftu i plin, za regiju EMEA te istaknuo: „Kada govorimo o energetici globalni trendovi pokazuju smanjenje udjela nafte, povećanje proizvodnje plina, nuklearne i energije iz obnovljivih izvora. Ključni su izazovi svakako globalno zagrijavanje, digitalizacija, unaprjeđenje efikasnosti, uvođenje novih poslovnih modela i izvora diverzifikacije poput LNG terminala. Iskorištavanje obnovljivih izvora energije rasti će brzo, ali njihov udio u ukupnom energetskom miksu ostat ćeograničen. To je svakako izazov i globalno i za Europu. Vodeće države – SAD, Rusija i Kina – imaju jasnu energetsku politiku. Europa je za sada više fokusirana na pitanja regulacije, nego na cjelovitu energetsku strategiju. Što se tiče vodećih kompanija u Europi, Shell, Total, ENI, fokusirane su na obnovljive izvore, digitalizaciju poslovanja, kao i pametne mreže za distribuciju i prijenos. Za Hrvatsku je dodatni izazov kako osigurati cjenovnu konkurentnost uz istovremenu brigu o zaštiti okoliša. Također Hrvatska mora odlučiti treba li nacionalnu naftnu kompaniju i koji je smjer liberalizacije i privatizacije, primjerice treba li komercijalizirati HEP i kako?“
Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović istaknuo je: „Ova konferencija dolazi u pravo vrijeme jer Vlada i resorno ministarstvo kreću u promjenu, zaokret u dosadašnjoj energetskoj politici. Sigurnost opskrbe, cjenovna pristupačnost i konkurentnost, ali i dobra perspektiva za izazove novog doba i sustav usklađen s europskom politikom koji će smanjiti opterećenja okoliša – to su novi izazovi. Velike su i značajne promjene u Europi i svjetskoj politici u pogledu energetike. Hrvatska bez obzira na promjenjivost politike u svijetu treba biti fokusirana na ciljeve koje će se definirati niskougljičnom i energetskom strategijom. Moramo koristiti prednosti i krenuti putem razvoja. Obnovljivi izvori energije, vjetar, energija sunca do sada su bili prilično zanemareni, što je neobično za poziciju Hrvatske kao mediteranske zemlje. LNG terminal je svakako važan projekt. Vlada je prihvatila izgradnju plutajućeg terminala i plan je realizirati ovaj projekt tijekom 2019. godine. Na taj će se način riješiti opskrba plinom i pozicioniranje Hrvatske na europskom tržištu. Jadransko-jonski plinovod riješiti će problem sigurnost opskrbe i dogovorena je realizacija ovog projekta. Dodatno, tu je i projekt uređenja i korištenja rijeke Save od Slovenije do Siska, koji između ostalog ima i veliki energetski aspekt.“
Dejan Ljuština, član Uprave i partner za usluge poslovnog savjetovanja u PwC Hrvatska i Slovenija te voditelj usluga sektoru energetike u regiji jugoistočne Europe istaknuo je: „Nova strategija mora uzeti u obzir novi kontekst i promjene koje se događaju oko nas. Tehnološki napredak je ogroman, investicije u tehnologije su velike. Energetika je sektor pun prilika, konsolidacije su se dogodile u trgovini, telekom industriji te je sada na redu energetika. Mi imamo naše nacionalne perjanice i oni mogu biti konsolidatori tržišta u jugoistočnoj Europi. Trebamo projekte koji će biti održivi u trenutnim cjenovnim okvirima, trebamo iskoristiti svoje prirodne resurse poput hidro, solarnih i termalnih potencijala koje imamo. U novoj strategiji trebamo definirati ciljeve poput niske cijene energenata za kućanstva i industriju, sigurnost opskrbe, kvalitetu usluge/proizvoda. Energetika može biti prostor za rast našeg BDP-a, može svakako pomoći i nadomjestiti ukoliko primjerice prihodi turizma budu manji. Cilj strategije treba biti i da imamo efikasniju državnu imovinu u energetskom sektoru. Fokus treba staviti i na nove usluge, kao što je npr. pametna energija, gdje zaostajemo. Jako bitna stvar u strategiji je postizanje konsenzusa oko nove strategije te tu svi moraju biti jedinstveni. Strategija mora biti fleksibilna jer se tržišne okolnosti mogu promijeniti za tri, četiri godine. LNG je krenuo kao veliki zidani terminal, a sada idemo na plutajući jer tržište nije toliko veliko. Morali smo ga prilagoditi tržištu i tako moramo razmišljati i u budućnosti“.
Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a: „Radimo na vlastitoj strategiji koja je usklađena sa smjerom u kojem ide EU, koja će pomoći i resornom ministarstvu i Vladi da što prije zaživi nacionalna strategija. Spremni smo prilagoditi se strategiji, imamo projekte koji će se uklopiti, poput revitalizacije i modernizacije postojećih hidroelektrana u koje smo do sada uložili 3,5 milijarde kuna, gdje planiramo povećanje kapaciteta za 150 megavata. Što se tiče proizvodnje električne energije, uvijek težimo smanjenju uvoza. Cijena energije je porasla na današnjih 80 EUR-a po MW/h. Imamo projekte koji mogu povećati proizvodnju električne energije i doprinijeti stabilnosti, ali moramo i dalje uvoziti električnu energiju.“
Zoltan Aldott, predsjednik Uprave INA-e, istaknuo je kako su za INU jednako važni i nafta i plin i sukladno tome INA ulaže i planira svoje investicije. „Potražnja za naftnim derivatima sporije pada, nego za plinom. Plin je puno fleksibilniji što se tiče marketinga, međutim proizvodnja nafte je rasla 15 posto. Što se tiče istraživanja i eksploatacije novih izvora ugljikovodika proces ide polako i potrebno je puno vremena do realizacije, ali to ne usporava naše investicije. Što se tiče rafinerija,, puno smo investirali i mislimo da imamo još prostora te do 2030. želimo ostvariti još jedan investicijski ciklus. Totalna proizvodnja derivata je oko 3 milijuna ČEGA i želimo ga povećati na barem 5 milijuna.“
Ante Čikotić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike RH istaknuo je: „Izrada nove strategije je proces koji mora uključivati sve bitne sudionike energetskog sektora. Strategija treba imati ekonomske i pravne temelje što do sada nije bio slučaj. Stav je da svi moraju biti uključeni u izradu projektnog zadatka i u smjernicama mora biti postignut konsenzus. Nadamo se da će biti donesen do kraja ove godine.“
Slavko Krajcar, redoviti profesor Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu istaknuo je: „Postojećom strategijom krenuli smo u pravom smjeru, ali još uvijek nismo ostvarili rast potrošnje, prije svega zbog recesije. Okrenuli smo se prema tržištu električne energije, prema obnovljivim izvorima energije te je pogođen smjer kojim treba ići. Svakako bi trebalo uzeti u obzir i iskustva drugih zemalja, primjerice skandinavskih te vidjeti što je i kako primjenjivo.“
Jasminko Umićević, direktor Oil&Gas Consulting, smatra da je zadatak politike da bude inkluzivna i utvrdi pravce, a sve dalje u provedbi strategije treba biti stvar struke. Na pitanje treba li INA biti strateška kompanija, Jasminko Umićević je istaknuo da posljednja Odluka Vlade o otkupu dionica INA-e svakako pokazuje koliko je INA važna u strateškom smislu te dodao: „Ina je jedina kompanija koja proizvodi naftu u Hrvatskoj. Inina vrijednost danas je znatno manja nego kad ju je Mol preuzeo. Od 2011. otpustila je 25% radnika, njih 5700. Za Hrvatsku je to krucijalno, jer ona ne smije biti samo platforma za proizvodnju svojih proizvoda.“
Karl Kraus, izvršni direktor RWE Hrvatska d.o.o, smatra da su nužni politički okvir i smjernice, ali kompanije imaju pravo kreirati svoje strategije koje će se uklopiti u nacionalnu strategiju. Iznimno je važno imati i znati što je nacionalni interes i politika, a kompanije u energetskom sektoru svojim vlastitim strategijama slijede zacrtane okvire. Naglasio je kako je RWE mijenjao svoj model poslovanja sukladno promjenama na tržištu, koje se brzo i često mijenja.
Pavao Vujnovac, direktor Prvog plinarskog društva smatra da nova energetska strategija treba svakako biti sklop više aktivnosti unutar državnih struktura. „Energetika kao struka je i predmet geopolitike, mi smo članica EU i imamo određene obveze. Dio smo ujedno i regije srednje i istočne Europe koja je dosta ovisna o istočnim energetskim izvorima. Mi ne možemo biti neovisni te naša strategija mora biti dio regionalne slike. Moramo znati pozicije država u regiji i njihove strategije, kako bi naša strategija ostvarila koristi od trgovine sa zemljama u regiji. Geopolitika ima veliki utjecaj na politiku. Naš je cilj profitirati, a sigurno želimo da nas država gleda kao partnera. Želimo ići uz bok državi, koja nam treba pokazati dugoročni put kako bismo s našim ulaganjima donijeli koristi državi“, zaključio je Pavao Vujnovac.