Privredna banka Zagreb (PBZ), članica Grupe Intesa Sanpaolo, u suradnji sa SRM-om, danas je predstavila sveobuhvatno izvješće o strateškoj ulozi Plavog gospodarstva Hrvatske u globalnom konkurentskom okruženju. Nakon predstavljanja uslijedila je panel rasprava na visokoj razini koja je okupila vodeće predstavnike pomorskog i logističkog sektora.
Događanje je otvorio Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, koji je istaknuo važnost Plavog gospodarstva kao dugoročnog pokretača rasta i strateškog stupa održivog razvoja Hrvatske.
Uvodno institucionalno izlaganje održao je Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, koji je govorio o državnim prioritetima u pomorskom prometu, lučkoj infrastrukturi i povezivanju.
Stratešku prezentaciju izvješća pod nazivom “Hrvatsko plavo gospodarstvo – Luke i pomorski promet kao ključni pokretači rasta” održao je Massimo Deandreis, glavni direktor SRM-a – Centra za ekonomska istraživanja (Grupa Intesa Sanpaolo). Izlaganje je pružilo uvid u hrvatski pomorski ekosustav, globalne logističke trendove, konkurentnost luka i ulogu Hrvatske u razvoju međunarodnih opskrbnih lanaca.
Događanje se nastavilo predstavljanjem vrijednosne ponude PBZ-a za pomorski i logistički sektor, koje je održao Paolo Musso, savjetnik predsjednika Uprave PBZ-a i kandidat za člana Uprave nadležan za poslovno područje za velika, srednja i mala poduzeća, koji je istaknuo ulogu Banke kao dugoročnog financijskog partnera u podršci razvoju infrastrukture, digitalnoj transformaciji i zelenoj tranziciji unutar hrvatskog Plavog gospodarstva.
Hrvatska je prirodna strateška ulazna točka između Mediterana te srednje i istočne Europe
Zahvaljujući svom položaju na Jadranu, Hrvatska nudi izravan i potencijalno učinkovitiji pristup tržištima EU-a i Balkana. Time postaje sve važnija ulazna točka u europskim logističkim lancima koji su u kontinuiranom razvoju.
Plavo gospodarstvo igra ključnu ulogu za državu
Hrvatska je prva u Europi prema udjelu Plavog gospodarstva u bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva, s udjelom većim od 7% (4,1 milijarde eura) ukupno. Sektor zapošljava više od 150.000 ljudi.
Hrvatska pomorska mreža sve se više usmjerava na komercijalnu trgovinu i međunarodne logističke lance
Luke obrađuju sve opsežnije tokove robe i postepeno se integriraju s globalnim tržištima, uz vanjskotrgovinsku razmjenu vrijednu više od 66 milijardi eura (otprilike četvrtina istočnojadranske regije) i ključne partnere poput Kine i SAD-a, čime se jača komercijalna uloga zemlje.
Pomorski promet bilježi stabilan rast i postupno kvalitativno unaprjeđenje
Pomorska trgovina raste stabilnim tempom (oko 3% godišnje), a jedinična vrijednost robe se povećava, što ukazuje na pomak prema prometu s većom dodanom vrijednošću i sve veću integraciju u međunarodne opskrbne lance.
Digitalizacija i održivost ključni su pokretači jačanja konkurentnosti pomorskog sustava
Uvođenje pametnih luka, IoT-a i digitalnih tehnologija, uz ulaganja u zelenu tranziciju, ima za cilj unaprijediti učinkovitost, sljedivost i logističku integraciju, dovodeći Hrvatsku u korak s najnaprednijim europskim standardima.
Hrvatske luke, s Rijekom na čelu, predstavljaju rastuće čvorište unutar jadranskog sustava
Ulaganja poput Rijeka Gatewaya (novi kontejnerski terminal) i integracija u TEN-T koridore jačaju ulogu Hrvatske kao logističkog čvorišta za kontejnerski promet i intermodalne veze prema europskom zaleđu (s ulaganjima u željeznički promet od oko 2,5 milijardi eura).
Hrvatska se pozicionira kao nova platforma na Mediteranu za promet prema srednjoj i istočnoj Europi
U kontekstu globalne reorganizacije ruta, zemlja može privući nove tokove i razviti ulogu koja nadopunjuje glavna čvorišta, koristeći svoju geografsku poziciju i rastuću infrastrukturu.
PBZ podržava razvoj Plavog gospodarstva kroz prilagođena financijska rješenja, savjetodavne usluge i međunarodnu stručnost. Oslanjanjem na snagu Grupe Intesa Sanpaolo i analitičke sposobnosti SRM-a, PBZ funkcionira kao dugoročan financijski partner za luke, brodarske tvrtke i logističke operatere, podupirući rast, razvoj infrastrukture, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju. Plavo gospodarstvo smatra se ključnom sastavnicom dugoročnog razvoja Hrvatske, osobito s obzirom na važnost turizma i pomorskih aktivnosti za nacionalno gospodarstvo.
Nakon predstavljanja izvješća uslijedila je moderirana panel rasprava pod nazivom “Navigacija budućnošću Jadrana”, koja je obradila globalno preusmjeravanje trgovinskih tokova, investicijske prioritete u lučkoj i logističkoj infrastrukturi te otpornost opskrbnog lanca kao ključne čimbenike jačanja dugoročne konkurentnosti jadranske regije. U raspravi su sudjelovali Robert Blažinović, predsjednik Uprave, Jadrolinija; Anton Barbir, član Uprave, ENNA Grupa; Marko Mišković, član Uprave, Luka Rijeka i Marin Škufca, izvršni direktor, Liburnija pomorska agencija.
PBZ zahvaljuje svim govornicima i sudionicima na njihovim vrijednim doprinosima i raduje se nastavku suradnje na razvoju konkretnih rješenja koja podupiru Plavo gospodarstvo Hrvatske i održivu budućnost zemlje.