Rezultati poslovanja poduzetnika u 2022. godini, promatrani na razini županija, pokazuju da gospodarsku sliku Hrvatske i dalje karakterizira velika razlika u razvijenosti pojedinih regija odnosno županija, pri čemu dominantan utjecan na ukupne rezultate imaju i nadalje zagrebački poduzetnici, pokazuju u petak objavljeni podaci Fine.
Hrvatski poduzetnici koji su obveznici poreza na dobit, njih 150.846 bez financijskih institucija, u 2022. godini ostvarili su konsolidiranu financijsku neto dobit od 46,9 milijardi kuna, što je za 1,7 milijardi ili 3,7 posto više nego godinu ranije.
Dominantan utjecaj na ukupne rezultate poslovanja i u 2022. imali su poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, koji su lani ostvarili konsolidiranu neto dobit od 18,2 milijarde kuna, no koja je u odnosu na godinu ranije bila manja za 4,1 milijardu kuna ili 18,2 posto, pokazuju u petak objavljeni podaci Fine. Taj dominantni utjecaj je i očekivan s obzirom na to da najveći broj poduzetnika ima sjedište na području Zagreba, koji ima i status županije.
Zagreb je tako prvi po svim kriterijima, osim po ekonomičnosti poslovanja, pa ima 50.012 poduzetnika, što je udio od 33,2 posto na razini cijele Hrvatske, u njemu je zaposleno 379 tisuća radnika, uz udio od 38 posto, ukupni prihodi dosežu 535,7 milijardi kuna, što je 48,7 posto ukupnih prihoda svih hrvatskih poduzetnika, dok je vrijednost izvoza poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu lani dosegnula 111,8 milijardi kuna, uz udio od 42,5 posto.
Naposljetku, neto dobit od 18,2 milijarde kuna čini udio od 38,8 posto dobiti svih poduzetnika na razini Hrvatske. Toj neto dobiti najviše su doprinijeli rezultati Ine, OMS – Upravljanja, Plive, Hrvatskog Telekoma i drugih, naveli su iz Fine.
Neto dobit poduzetnika Istarske županije skočila za 1,9 milijardi kuna
Prema kriteriju neto dobiti slijede poduzetnici Istarske, Zagrebačke, Primorsko-goranske, Osječko-baranjske i Zadarske županije.
Za razliku od poduzetnika Grada Zagreba, čija je neto dobit u odnosu na 2021. bila manja za 4,1 milijardu kuna, neto dobit poduzetnika Istarske županije skočila je za 1,9 milijardi kuna ili za 101,5 posto, na 3,7 milijardi kuna. Na takav rezultat najviše su utjecali rezultati turističkih kompanija – Valamar Riviere koja je lani imala dobit od 560,7 milijuna kuna, Plave lagune sa 470,7 milijuna kuna te Maistre s 284,2 milijuna kuna dobiti.
Rast dobiti u odnosu na 2021. imali su i poduzetnici Zadarske županije, za 1,1 milijardu kuna ili 111,7 posto, na 2,06 milijarde kuna, poduzetnici Primorsko-goranske županije, za 873,1 milijuna kuna ili 39,8 posto, na 3,06 milijardi kuna, te Osječko-baranjske, za 571 milijun kuna ili 31,1 posto, na 2,4 milijarde kuna. Neto dobit poduzetnika Zagrebačke županije lani se, pak, smanjila za 428 milijuna kuna ili 10,7 posto, na 3,57 milijardi kuna.
Rezultatima Zadarske županije najviše su doprinijeli rezultati Tankerske plovidbe, koja je u 2022. ostvarila 791,5 milijuna kuna dobiti te tvrtke Tankerska Next Generation, koja je imala dobit od 318,1 milijun kuna, u odnosu na 87 milijuna kuna gubitka godinu ranije.
Trgovački lanac Plodine s 246,9 milijuna kuna dobiti dao je najveći doprinos konsolidiranoj neto dobiti poduzetnika Primorsko-goranske županije, a slijedi Jadran galenski laboratorij (JGL) sa 118 milijuna kuna.
U Osječko-baranjskoj županiji najveću dobit imala je tvrtka DS Smith Belišće Croatia, koja se bavi proizvodnjom papira i kartonske ambalaže, 245,7 milijuna kuna.
Sjedište trgovačkog lanca Lidl Hrvatska je u Velikoj Gorici, a dobit te tvrtke od 391,8 milijuna kuna najviše je doprinijela konsolidiranoj neto dobiti poduzetnika Zagrebačke županije, dok je na drugom mjestu dobit tvrtke Hospira Zagreb sa sjedištem u Prigorju Brdovečkom, koja je dio Pfizer grupe, 253,5 milijuna kuna.
Pad neto dobiti poduzetnika u Splitsko-dalmatinskoj županiji za 52,2 posto
S druge strane, najveći pad dobiti nakon Grada Zagreba lani je zabilježila druga po veličini hrvatska županija, Splitsko-dalmatinska, u kojoj je lani sjedište imalo 16.636 poduzetnika, i to za 52,2 posto, na 1,03 milijarde kuna.
Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije bili su treći prema kriteriju neto dobiti u 2021. godini, dok su u 2022. zauzeli 13. mjesto, na što je najviše utjecao rezultat društva Brodosplit s 1,4 milijarde kuna gubitka, u odnosu na dobit u 2021. od 49 milijuna kuna, te Brodosplit – Plovidbe s 1,2 milijarde kuna gubitka, u odnosu na dobit u 2021. od 46,1 tisuću kuna, izvijestili su iz Fine.
Prema pokazatelju ekonomičnosti poslovanja prvi su poduzetnici Ličko-senjske županije, drugi su poduzetnici Dubrovačko-neretvanske, a treći su poduzetnici sa sjedištem u Zadarskoj županiji, stoji u analizi Fine. (H)