Hrvatska treba ulaganja u inovacije i industriju 4.0, uz poticanje produktivnih djelatnosti koje ostvaruju višu dodanu vrijednost, istaknuto je u petak na prvom HUP Industry Day-u: “Koje su prilike za industriju u novoj financijskoj perspektivi 2021.- 2027. – putokaz kroz EU fondove”.
Predsjednik HUP-a Mihael Furjan je istaknuo kako treba što pametnije iskoristiti sredstva EU fondova iz višegodišnjeg financijskog okvira 2021. -2027., kako bi gospodarstvo bilo konkurentnije. To je najlakše postići pametnim i dobrim investicijama u nove tehnologije, kazao je i ustvrdio da će to donijeti veću produktivnost, nove investicije, veću zaposlenost i održivije gospodarstvo.
Hrvatska treba jaku i pametnu industriju, ali ona mora biti 4.0 i mora se pronaći način kako pomoći malim i srednjim tvrtkama da postanu veći, a onima koji su već poznati i uspješni u izvozu da postanu još uspješniji, istaknuo je.
Rekao je i kako se nada da će deset godina bar 25 posto zaposlenih dolaziti iz pametne industrije.
Industrija 4.0, obično se promatra kao nastavak prethodne tri industrijske revolucije, a odnosi se na brzu digitalnu transformaciju procesa unutar prerađivačko-proizvodnih i ostalih povezanih industrija.
Direktorica granskih udruga u HUP-u Marija Šutina je istaknula kako bi industrija, jačanje njezine konkurentnosti, rast produktivnosti trebali biti zajednički društveni cilj.
Osim podrške investicijama, kako je kazala, poslodavci važnim smatraju uspostavu predvidivog i stabilnog poslovnog okruženja. Drže kako i dalje treba nastaviti uklanjati administrativne prepreke te intenzivirati i ubrzati digitalizaciju javnih servisa.
Pametna industrija temeljena na visokim tehnologijama osigurat će bolje plaće, veću zaposlenost i dugoročnu održivost gospodarstva, istaknuto je na skupu.
Na panel raspravi “Kakav industrijski skok trebamo?” predsjednik HUP-Udruge elektroindustrije Zoran Gligorić je istaknuo kako su poduzetnici jedna od najotpornijih vrsta koje postoje.
Velik nam je problem, kako je kazao, trenutno uskladiti tržište rada sa sustavom obrazovanja, jer naš obrazovni sustav ne sluša poslodavce i ne predviđa kadrove ni potrebe budućih zanimanja koja se brzo razvijaju.
Kvalificiranu radnu snagu je vrlo teško pronaći, a većina učenika ne obavlja adekvatnu praksu za vrijeme svog školovanja, rekao je Gligorić.
Povećati produktivnost, smanjiti namete
Predsjednik HUP- Udruge metalne industrije Sergio Galošić je kazao kako nije tajna da je hrvatsko gospodarstvo dva do tri puta neproduktivnije od prosjeka EU i zato se mora mijenjati paradigma poslovanja te ulagati fokusirano u optimizaciju procesa.
“S ovakvim opterećenjima na rad ne možemo konkurirati ostatku EU”, kazao je.
Što se tiče digitalizacije, rekao je da je njena korist višedimenzionalna u kontekstu proizvodnje i automatizacije, a povrat investicija je velik i brz.
Član Izvršnog odbora HUP-a Kristian Krpan smatra da je potrebno puno više ulaganja iz EU fondova usmjeriti u velike firme koje trenutno najviše zaostaju za europskim konkurentima.
“Otprilike smo četiri puta manje produktivni od primjerice Njemačke”, kazao je te dodao kako je nužno povećati produktivnost i dodanu vrijednost.
Jelena Festini Ugrina iz Fortenova grupe je istaknula kako kompletan iznos planiran za industriju 4.0 u ovom programskom razdoblju iznosi oko 1,4 milijarde eura kroz četiri godine, što nije dovoljno za ostvarenje zacrtanih ciljeva i s ograničenjima za velike firme.
Još je uvijek mnogo nepoznanica, financijske alokacije nisu u potpunosti objavljene, a problem je i u tome hoće li se provesti projekti koji na kraju sredstva dobiju, kazala je.
Upozorila je i kako kod EU sredstava postoji tzv. de-commitment tj. novac se ukoliko nije potrošen na vrijeme, vraća u Bruxelles.
“Ako znamo kako teku određeni procesi u našoj zemlji i koliko nam je trebalo za krenuti s obnovom od potresa, možemo se opravdano zabrinuti“, istaknula je. (H)