Na press konferenciji, Gita Gopinath, glavna ekonomistica i voditeljica odjela istraživanja pri MMF-u iznijela je reviziju ekonomskih prognoza MMF-a iz siječnja te najavila očekivani pad globalnog gospodarstva u 2020. u iznosu od 3,0 %, što predstavlja osjetniji pad ekonomskih aktivnosti na globalnoj razini nego tijekom financijske krize 2008-09.
Za Hrvatsku se predviđa pad BDP-a u 2020. u iznosu od -9,0 %. Inflacija bi u Hrvatskoj u 2020. trebala biti na razini od 1,3 %, tekući račun platne bilance (kao % BDP-a) -4,0 %, a stopa nezaposlenosti 11,5 %. Ipak, očekuje se da će recesija, iako duboka, biti kratkog daha te da će gospodarstvo nastaviti s rastom već iduće godine – po stopi od 4,9 %. U izvještaju se naglašava kako ova kriza više pogađa određene djelatnosti, kao što su, putovanja, ugostiteljstvo, industrija zabave i turizam. Osim toga, pooštreni financijski uvjeti i ograničen fiskalni prostor u gospodarstvima u razvoju povećavaju utjecaj COVID-19 pandemije na gospodarstvo.
„Uz trenutnu situaciju i negativna očekivanja u nadolazećim mjesecima te značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo, očekivan je značajan pad i ukupnog gospodarstva. Međutim, uz napore poslodavaca i Vlade za očuvanje radnih mjesta, ali i dodatni fokus na djelatnosti koje mogu poslovati unatoč globalnoj krizi, nadamo se da će se pritisak na smanjenje gospodarske aktivnosti ipak uspjeti donekle ublažiti te da će neizbježan pad ipak biti nešto manjeg intenziteta.“ – izjavila je Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca.
Iz MMF-a poručuju kako ekonomske politike moraju djelovati u smjeru smanjivanja učinka pada ekonomske aktivnosti na stanovništvo, poduzeća i financijski sustav, ali i u smjeru smanjivanja trajnih učinaka neizbježnog ekonomskog usporavanja te osiguravanja brzog ekonomskog oporavka nakon što prođe glavna opasnost od panedemije.
Iva Tomić nadalje navodi: „U izvještaju se navodi i kako bi se za ublažavanje šoka za najizloženija kućanstva i poduzeća države trebale oslanjati na privremene i ciljane mjere i politike, uključujući izravne novčane transfere, subvencioniranje plaća, porezne olakšice te produljenje roka ili odgoda otplate duga. To su upravo zahtjevi, odnosno, nužne mjere koje je Hrvatska udruga poslodavaca poslala Vladi RH još početkom ožujka: