Domaća građevinska industrija priprema se za veliki investicijski val u cestogradnju i obnovu željezničke infrastrukture koji je kroz najave natječaja u Hrvatskoj procijenjen na 11,2 milijardi eura, uz velike najave i u Sloveniji i drugim zemljama regije, no sve veći izazov domaćim kompanijama za izgradnju dovoljne velike operative i kvalitetnih referenci za konkuriranje u velikim projektima čini nepoštena konkurencija iz trećih zemalja. Prvenstveno se to odnosi na kompanije iz Turske i Kine koje koriste nedostatke domaće regulative, inspekcijskog nadzora i procesa javne nabave pa umjetno niskim cijenama dobivaju poslove na kojima grade svoju operativu i EU reference, ugrožavajući razvoj punog potencijala domaćeg sektora, poručili su predstavnici HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva i Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Domaći građevinski sektor u proteklom razdoblju raste brže od EU prosjeka. Porast realizacije po radnom mjestu u osam godina povećan je 28 posto, od kraja 2019. do kraja prve polovine ove godine ukupna primanja zaposlenih u sektoru porasla su čak 55,3 posto ili gotovo 3,5 puta više od EU prosjeka, a zaposlenost je porasla 24,5 posto na preko 118.000 ukupno zaposlenih u sektoru. Istovremeno, zaduženost je višestruko smanjena (omjer neto duga i EBITDA je pao na 2,6x u 2023. s 8,1x u 2019.). To sve govori da je sektor rastući i stabilan, no, s obzirom na izostanak velikih infrastrukturnih projekata u zemlji u posljednjih 15-tak godina kao i na značajno smanjenje sektora nakon financijske krize, građevinska operativa i dalje nije na razini koju smo imali sredinom 2000-tih, a reference za velike projekte koje moraju imati kompanije i inženjeri su pred istekom.
U HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva ističu da imaju znanja i potencijala za iskorak u velikim infrastrukturnim projektima što bi značajno osnažilo domaći sektor, i tehnološki i kadrovski i financijski, kao i dodatno pojačalo doprinos građevinskog sektora ukupnom gospodarstvu Hrvatske. No upozoravaju da uz jaku EU konkurenciju s kojom se nose na tržištu, sve veći izazov predstavlja nepoštena konkurencija iz trećih zemalja, najviše iz Turske i Kine, koja umjetno niskim cijenama cilja velike projekte, ali se javljaju i na natječaje sve nižih pragova vrijednosti, što posebno zabrinjava domaće kompanije.
Protiv nepoštene konkurencije iz tih zemalja bore se diljem EU i to prvenstveno prilagođavajući regulativu i praksu oko javne nabave, isključujući ponuđače koji ne mogu dokazati poštivanje lokalnih propisa, posebice onih iz radnog prava, ali reference i ostale elemente ponude koje jamče standard kvalitete, a za koje je nužna prisutnost na tržištu. Veliki preokret u smjeru zaštite fer tržišne utakmice omogućila je i recentna presuda Suda EU u predmetu C-652/22 | Kolin Inşaat Turizam Sanayi ve Ticaret koja nalaže da se gospodarski subjekti iz trećih zemalja koje nisu sklopile međunarodni sporazum u području javne nabave s EU ne mogu pozivati na jednako postupanje u projektima javne nabave u EU članicama.
Tu presudu u HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva smatraju važnom i nužnom za uključiti u procese velikih najavljenih natječaja za cestogradnju, poput izgradnje dionica A1 Križišće – Žuta lokva i A1 Zaton Doli – Dubrovnik te dionica na željezničkoj mreži u Hrvatskoj, konkretno na nizinskoj pruzi Zagreb – Rijeka. Također, smatraju da je potrebno i redefiniranje mehanizma EU od subvencioniranih tvrtki iz trećih zemalja koji je na razini EU postavljen na nabave vrijednosti 250 milijuna eura, dok bi za tzv. male članice ta granica trebala biti spuštena na 50 milijuna eura za što se zalažu Hrvatska i Slovenija.
”Veliki infrastrukturni projekti imaju veliki pozitivan doprinos na ukupno gospodarstvo, jer se na njihovoj realizaciji aktivira cijeli niz domaćih dobavljača, proizvođača opreme, inženjera, omogućuje se investiranje u domaću građevinsku operativu i stvaraju se vrijedne reference za domaće kompanije. Ako to prepustimo nepoštenoj konkurenciji koja sa sobom donosi operativu i svoje ljude, smanjujemo pozitivan utjecaj tih velikih investicija na domaće gospodarstvo, ali i onemogućujemo razvoj domaćim kompanijama koje bez većih referenci i operative ostaju osuđene na manje lokalne projekte bez izvoznog potencijala”, izjavio je Veljko Nižetić iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva.
Iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva ističu da značajne razlike u ponudama koje na javnim natječajima ističu kompanije iz Turske i Kine mogu nastati jedino na zaobilaženju domaće regulative i standarda, najvećim dijelom na nepridržavanju kolektivnih ugovora ili pak značajnim subvencijama iz matičnih zemalja. Kao primjer su naveli umjetno niske ponude kineskih kompanija na natječaju u cestogradnji na dionici Staro Petrovo Selo – Požega te dionice Vučevica kod Splita. Iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) upozoravaju da imaju jako loša iskustva sa nekim kompanijama iz trećih zemalja angažiranih na projektima u RH, primjerice turskim Cengizom i njezinim podizvođačima, po pitanju praćenja primjene granskog kolektivnog ugovora u području plaća. Naime, navedene tvrtke ne samo da odbijaju dati podatke o bruto plaćama u postupcima provjera koje provodi SGH nego zabranjuju radnicima sindikalno učlanjivanje i organiziranje. S druge strane, za neke druge tvrtke iz trećih zemalja koje su im dostavljale podatke, ne mogu potvrditi vjerodostojnost dostavljenih podataka jer ih nisu mogli provjeriti sa radnicima.
”Iako postoji zakonodavni okvir koji omogućuje inspekciji rada i poreznoj upravi nadzor obračuna i isplata ugovorenih plaća kolektivnim ugovorom sa proširenom primjenom na cijeli građevinski sektor, to na žalost ne funkcionira u praksi. Istovremeno imamo saznanja da se na gradilištima kompanija iz trećih zemalja, ali i nekih nepoštenih domaćih kompanija, isplaćuju značajno niža primanja od onih minimalno ugovorenih prema složenosti posla, ili se dio bruto plaća kompenzira neoporezivim primanjima, što je pogubno za buduće mirovine tih radnika. Tome moramo stati na kraj, osigurati efikasnije načine provjere poštivanja kolektivnih ugovora radnika u građevinarstvu na gradilištima i zahtijevati da dokaz o poštivanju kolektivnog ugovora bude obavezan element javne nabave”, izjavila je Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
”Mi ne tražimo zaštitu ni subvencije, kao što je to slučaj s kompanijama koje dolaze iz trećih zemalja kao što su Kina i Turska, a sve su prisutnije na našem tržištu. Tražimo isključivo fer tržišno natjecanje i osiguravanje da se svi koji rade u Hrvatskoj i sudjeluju u javnim nabavama drže zakona i standarda. Nepoštena konkurencija u ovoj fazi razvoja sektora ima pogubne posljedice po cijeli sektor koje će biti dugoročne. S obzirom na brojne manjkavosti u regulativi, ali i u praksi koje koristi nepoštena konkurencija, važno je uskladiti Zakon o javnoj nabavi i standardizirati praksu javnih naručitelja na svim razinama, što uostalom sve ili su napravile ili rade druge EU članice koje imaju problema s nepoštenom konkurencijom. Primjer sa presudom protiv turske kompanije koji je postao dio EU regulative je savršen primjer koji se mora implementirati u domaću praksu”, izjavio je Darko Jambreković iz Izvršnog odbora HUP-Udruge poslodavaca u graditeljstvu.
”Građevinska industrija je važna sastavnica svakog gospodarstva koja može stvarati visoku dodanu vrijednost čitavom gospodarstvu, što ovisi o kompleksnosti i veličini projekata na kojima je angažirana. Veliki građevinski sustavi ovise o velikim infrastrukturnim projektima, a veliki investicijski ciklus u infrastrukturu koji kreće u Hrvatskoj i regiji najbolja je prilika da se domaći građevinski sektor dodatno ojača i postane sposoban za jači izvozni iskorak. Multiplikator BDV tipa II kao omjer ukupnog BDV kod građevinara, dobavljača i proizvođača finalnih proizvoda koji prodaju zaposlenicima u građevinskom sektoru – na svaku jedinicu BDV koju stvori građevinski sektor – iznosi visokih gotovo 2,50x. Graditeljstvo je prema ovom indikatoru na ljestvici od 65 djelatnosti u hrvatskoj ekonomiji zauzelo visoko 12. mjesto”, izjavio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.
U HUP-Udruzi poslodavaca graditeljstva su naglasili da pozorno prate proces javnog nadmetanja na pet projekata (cestovni projekti kod Dubrovnika, Rijeke i Omiša te željeznički projekt Leskovac Karlovac) ukupne vrijednosti preko 1,1 milijardu eura, koje su izuzetno važne za osiguravanje izgradnje domaće operative i referenci, pa apeliraju na javne naručitelje da iskoriste sve postojeće mehanizme osiguravanja fer tržišnog natjecanja te spriječe nepoštenu konkurenciju.