ICEL 2026: Povratak poduzetničkom impulsu kroz snažniju koordinaciju institucija i obrazovanje
Na 12. međunarodnoj konferenciji ICEL 2026 – Povratak poduzetničkom impulsu, održanoj u Zagrebu, predstavnici institucija, gospodarstva i akademske zajednice raspravljali su o ključnim izazovima razvoja poduzetništva u Hrvatskoj. Sudionici su naglasili potrebu snažnije institucionalne koordinacije, razvoja poduzetničkih kompetencija kroz obrazovanje te veće sinergije javnog i privatnog sektora, uključujući i financiranje privatnih inkubatora kao važnog dijela poduzetničkog ekosustava.
U Zagrebu je održana 12. međunarodna znanstveno-stručna konferencija ICEL (International Conference of Entrepreneurship Learning) 2026 – Povratak poduzetničkom impulsu, koja je okupila predstavnike akademske zajednice, gospodarstva, javnih institucija, lokalne i područne samouprave i poduzetničke infrastrukture s ciljem otvaranja dijaloga o razvoju poduzetništva i poduzetničkih kompetencija u Hrvatskoj.
Konferenciju je organizirao Institut za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave (IBEESS) uz suorganizaciju Obrtničke komore Zagreb, a sudionici su raspravljali o ključnim pitanjima razvoja poduzetničkog ekosustava – od institucionalnog okruženja i javnih politika do obrazovanja za poduzetništvo.
U središtu ovogodišnje konferencije bila je ideja da je poduzetništvo mnogo više od gospodarske aktivnosti – ono je temeljna društvena kompetencija koja potiče inovativnost, inicijativu i stvaranje novih vrijednosti u društvu.
Poduzetnički potencijal postoji, ali nedostaje viša razina koordinacija
Jedna od ključnih tema konferencije bila je analiza institucionalnog okruženja za razvoj poduzetništva.
Na panelu „Institucijsko okruženje – treba li nam ponovno poduzetnički impuls?“ sudjelovali su Marija Vukelić iz Ministarstva gospodarstva, Dunja Mazzocco Drvar iz Grada Zagreba, Marijana Baršić Barun iz HAMAG-BICRO-a, Antun Trojnar iz Obrtničke komore Zagreb te Nika Matičić iz Bird Incubatora.
Sudionici su istaknuli kako rezultati međunarodnog istraživanja Global Entrepreneurship Monitor (GEM) već godinama ukazuju na zanimljiv paradoks: Hrvatska ima relativno visoku razinu poduzetničkih namjera i aktivnosti pojedinaca, ali istodobno relativno slabije ocijenjeno institucionalno okruženje za razvoj poduzetništva.
Drugim riječima, poduzetnički potencijal postoji, ali sustav često ne omogućuje njegovo potpuno ostvarenje.
Zaključak rasprave bio je da je ključni izazov fragmentiranost institucionalnog sustava i nedostatak snažnije koordinacije između javnih politika, razvojnih agencija, komorskog sustava i poduzetničke infrastrukture.
Potrebna sinergija javnog i privatnog poduzetničkog ekosustava
Posebno je naglašeno da razvoj poduzetništva ne može počivati isključivo na javnim programima i institucijama.
Jedna od važnih poruka konferencije jest potreba za jačanjem suradnje između javnog i privatnog sektora, osobito u području poduzetničke infrastrukture.
Sudionici su istaknuli kako je, uz postojeće javne programe potpore, potrebno osigurati i sustavnije financiranje privatnih inkubatora i akceleratora, koji sve više postaju važni akteri razvoja startup i inovacijskog ekosustava.
Takav pristup mogao bi omogućiti veću fleksibilnost, brži razvoj inovativnih projekata i stvaranje snažnije sinergije između javnih politika i tržišno orijentiranih inicijativa.
Poduzetništvo kao cjeloživotna kompetencija
Drugi panel konferencije bio je posvećen obrazovanju za poduzetništvo.
Panel „Učenje za poduzetništvo – od vrtića do mirovine“ otvorio je pitanje kako razvijati poduzetničke kompetencije kroz cijeli životni ciklus.
U raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Slavica Singer s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, mr.sc. Andreja Marcetić iz Nacionalnog centra za karijere, Vitomir Tafra iz Obrazovne grupe Zrinski, Goran Švast iz Obrtničkog učilišta Zagreb, Antonijela Bonačić Novosel iz Hrvatske gospodarske komore te Ines Slunjski iz EDUKIDO programa.
Panelisti su naglasili kako poduzetništvo nije prije svega skup poslovnih znanja, već način razmišljanja i djelovanja koji uključuje kreativnost, inicijativu, spremnost na preuzimanje odgovornosti i sposobnost rješavanja problema.
Takve kompetencije razvijaju se kroz iskustveno učenje, projektni rad i suradnju s gospodarstvom, a ne samo kroz klasične nastavne metode.
Rasprava je također otvorila pitanje cjeloživotnog učenja u kontekstu promjena karijera, digitalne transformacije i sve važnije uloge tzv. silver ekonomije, odnosno aktivnog sudjelovanja starije populacije u gospodarskim aktivnostima.
Poduzetništvo kao razvojna kompetencija društva
Sudionici konferencije složili su se kako Hrvatska raspolaže razvijenom mrežom institucija potpore poduzetništvu, ali njihov učinak često je ograničen zbog nedovoljne međusobne koordinacije i strateške usklađenosti.
Stoga je ključna poruka ICEL-a 2026 da povratak poduzetničkom impulsu zahtijeva sustavan pristup – jaču institucionalnu koordinaciju, stabilne razvojne politike i sustavno razvijanje poduzetničkih kompetencija kroz obrazovanje.
Zaključak konferencije može se sažeti u jednoj ideji: poduzetništvo treba promatrati kao temeljnu razvojnu kompetenciju društva, a ne samo kao proces pokretanja poslovanja.
ICEL konferencija tako nastavlja svoju ulogu platforme koja povezuje znanost, institucije i gospodarstvo u raspravama o budućnosti poduzetničkog razvoja Hrvatske.