Industrija piva svojom proizvodnjom, distribucijom, zapošljavanjem i uplatama u Državni proračun značajno doprinosi hrvatskom gospodarstvu, pokazala je to Studija socioekonomskog utjecaja proizvođača piva na gospodarstvo Republike Hrvatske.
Studija, koju je u suradnji s Udruženjem proizvođača piva, slada i hmelja izradio Ekonomski institut, Zagreb, ocijenila je ukupni utjecaj, uključujući izravne, neizravne i inducirane učinke, koji je sektor proizvođača piva ostvario u nacionalnom gospodarstvu od 2015. do 2020. godine.
„Ponosni smo što je Studija potvrdila značajnu ulogu koju industrija piva ima u nacionalnom gospodarstvu. Sektor piva je u navedenom razdoblju u prosjeku stvorio 1,3 posto svih radnih mjesta, generirao je 1,7 posto ukupne bruto dodane vrijednosti* te u Državni proračun uplatio 1,81 posto svih poreznih prihoda. Ovi pozitivni rezultati upućuju na stabilnost sektora koji je, unatoč tome što je pretrpio znatno veću poslovnu štetu uslijed COVID-19 krize u odnosu na prosjek hrvatskog gospodarstva, nastavio štititi radna mjesta“, istaknuo je Pero Ivanković, predsjednik Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja HGK.
Tijekom promatranog petogodišnjeg razdoblja 2019. godina bila je prema mnogim indikatorima uspješna godina. Tako je 2019. godine pivarski sektor, izravno i neizravno, stvorio 21.718 radnih mjesta, što znači da je na svako radno mjesto u sektoru još 12,3 radnih mjesta neizravno stvoreno u ostatku gospodarstva. Cjelokupni lanac industrije piva pridonio je ukupnim poreznim prihodima u iznosu od oko 3,5 milijardi kuna te je generirao 4,34 milijardi kuna BDV-a, odnosno 1,69% ukupnog hrvatskog BDV-a 2019. godine.
„Rezultati Studije pokazali su da je proizvodnja piva nesumnjivo značajna za hrvatsko gospodarstvo, posebice za sektore turizma i ugostiteljstva, a prema produktivnosti, pivarska industrija je iznad hrvatskoga prosjeka te ostvaruje 487 tisuća kuna bruto dodane vrijednosti po zaposlenom, dok je prosjek za hrvatsko gospodarstvo 226 tisuća kuna po zaposlenom. Dakle, industrija piva ostvaruje dvostruko veći udio u BDV-u u odnosu na zaposlenost“, istaknula je Maruška Vizek, dr.sc., pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb.
* Bruto dodana vrijednost (BDV) računa se kao bruto domaći proizvod (BDP) uvećan za subvencije te umanjen za poreze na pojedine proizvode.