Prilagodba prehrambene industrije klimatskim i okolišnim ciljevima, primjena umjetne inteligencije u prehrambenoj industriji, tzv. doručak direktiva i neurogastronomija – neke su od tema 17. Konferencije o sigurnosti i kvaliteti hrane koja se održava u Opatiji, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Državnog inspektorata.
„Inovacije u proizvodnji hrane više nisu samo ekonomski imperativ povećanja produktivnosti i konkurentnosti već će postati ključni alat za rješavanje izazova koje krize, klimatske promjene ali i novi potrošački trendovi stavljaju pred poljoprivredu i prehrambenu industriju. Ono što ohrabruje je činjenica da prehrambena industrija u odnosu na druge prerađivačke industrije zapošljava najviše radnika, ima najveći promet i udio u BDV-u. Također, bilježi višegodišnje povećanje proizvodnje, a imamo i sjajne prehrambene brendove koji ravnopravno konkuriraju na najzahtjevnijim tržištima EU. Zato je važno povezivati primarnu proizvodnju i preradu, odnosno proizvodnju visoko finaliziranih proizvoda s većom dodanom vrijednosti. U tom smjeru treba fokusirati i politiku potpora i politiku raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i ne dopustiti da se novim natječajima razbijaju proizvodno-tehnološke cjeline velikih proizvođača koji su već zatvorili ciklus te uz primarnu proizvodnju imaju i preradu“, istaknuo je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Prošla godina je bila vrlo izazovna zbog pojave afričke svinjske kuge, podsjetio je Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
„Iako afrička svinjska kuga nije izravna prijetnja sigurnosti hrane, već je riječ o mogućoj prijetnji dostatnoj opskrbi hranom, obzirom na ugroženost zdravlja životinja, smatram da je tu ključan pristup Jednog zdravlja u okviru kojeg Ministarstvo poljoprivrede osigurava financijska sredstva u područjima od najveće koristi za građane te primarne proizvođače i prehrambenu industriju u RH tako da se mogući negativni učinci izbijanja zaraznih bolesti životinja i zoonoza u potpunosti spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru“, kazao je Pavić. Ministarstvo s tim ciljem, dodao je, provodi godišnje monitoring programe kao što su program kontrole salmoneloze, kontrola hrane životinjskog podrijetla koja se stavlja na tržište te kontrola kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima.
Prehrambenoj industriji poseban izazov predstavljaju novi propisi u području ambalaže i ambalažnog otpada odnosno nova EU Uredba o ambalaži, u smislu osiguranja zdravstvene ispravnosti hrane i kvalitete hrane. Najproblematičniji elementi Uredbe odnose se na minimalni reciklirani sadržaj u plastičnoj ambalaži te na ponovnu upotrebu i ponovno punjenje ambalaže.
Novost struci su i izmjene „doručak direktive“, koja regulira standarde u proizvodnji i označavanju meda, džemova, voćnih sokova i kondenziranog mlijeka. Posljedica je to najave Europske komisije da će razmotriti predlaganje proširenja obveznog navođenja podrijetla na određene proizvode, kako bi se potrošačima olakšao odabir održive hrane na temelju pouzdanih informacija.
Zelena transformacija sektora odnosno proces prilagodbe na ekološki prihvatljive poslovne prakse i proizvode zahtjevan, na čemu se već intenzivno radi, bit će u fokusu u nadolazećim godinama.
U strategiji Podravka Grupe do 2030. godine održivost predstavlja jednu od šest korporativnih vrijednosti. Ključne komponente održivog poslovnog modela Podravke su investicije i ljudski resursi, a do 2025. godine namjeravaju uložiti oko 100 milijuna eura u kapitalne investicije koje će doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva.
“Održivi poslovni model nije moguć bez jake korporativne kulture koja se potiče kroz edukacije zaposlenika kako bi se integrirali principi održivosti u razmišljanje i poslovne odluke, a što predstavlja dugoročni proces na koji je stavljen veliki naglasak. U strateškim ciljevima naglasak je stavljen na energetsku učinkovitost, smanjenje otpada, pozitivno djelovanje na zdravlje potrošača kroz sastav prehrambenih proizvoda, brigu o zaposlenicima i društvenoj zajednici te dobro korporativno upravljanje”, kazala je Irena Ivanković, voditeljica tima za održivi razvoj u Podravki.
Matija Žulj, osnivač i direktor hrvatske agro-tehnološke tvrtke AGRIVI, potvrđuje kako postoji snažan interes poduzeća iz prehrambene industrije za digitalna rješenja koja im mogu pomoći unaprijediti lance opskrbe hranom te da u Hrvatskoj već imamo odlične primjere primjene implementiranja takvih digitalnih platformi.
„Digitalizacija u lancu opskrbe hranom pomaže poduzećima u mnogim aspektima, poput povećanja produktivnosti proizvodnje, unapređenju količina i kvalitete poljoprivrednih proizvoda, osiguranju sljedivosti i sigurnosti hrane, smanjenja propadanja hrane, te povećanju profitabilnosti proizvodnje i za poduzeća i poljoprivrednike u opskrbnom lancu“, kazao je Žulj i istaknuo kako nove generacije potrošača traže transparentnost i sljedivost u proizvodnji hrane.
Tijekom dvodnevne konferencije više od 350 stručnjaka uključenih u poslovanje s hranom upoznat će se s najnovijim trendovima u prehrambenoj industriji, novostima koje nameće zakonodavstvo, ali i onima iz područja znanosti. Jedno od predavanja bit će o neurogastronomiji, novoj grani znanosti čiji je cilj poboljšati razumijevanje veze između mozga i prehrambenih iskustava, kako bi se stvorila kvalitetnija hrana, unaprijedile prehrambene navike i osiguralo zdravlje. Neurogastronomija je zanimljiva prehrambenoj industriji jer može pomoći u stvaranju jela koja pružaju najveći užitak i zadovoljstvo za potrošače.
Umjetna inteligencija danas je ključan pokretač digitalne transformacije u gospodarstvu, a sve važniju ulogu ima i u prehrambenoj industriji. Njena primjena u ovom sektoru kao i u kontroli ispravnosti hrane također je jedna od tema stručne konferencije koja se održava u Opatiji.