Pred sektorima građevine i prometa velika su očekivanja u narednom razdoblju. U obnovi od potresa nedostatak radne snage utječe na kvalitetu radova, rok izvođenja radova, prihvaćenje novih poslova. To se ne odnosi samo na obnovu, ali između ostalog utječe i na izlazak naših tvrtki na inozemno tržište.
U kontekstu prometa, strateški ciljevi govore o tome kako bi do 2050. godine barem 75 posto tereta trebali prevoziti željeznicom i unutarnjim plovnim putevima. Predviđa se i razvoj integriranog prijevoza putnika, što pak znači da će mnoge gradsko-prigradske i lokalne rute biti potrebno pokriti kvalitetnim linijama autobusnog prijevoza. U teretnom prijevozu predviđen je razvoj multimodalnosti te će biti potreban veliki broj vozača kamiona i dostavnih vozila za prijevoz na kratkim rutama.
„Radi se o djelatnostima gdje je velika potreba za kvalificiranim radnicima, posebno u području srednje i više stručne spreme. Stoga je svakako pozitivna glavna izmjena poreznog sustava koja se tiče onih zaposlenih s najnižim primanjima, čije bi neto plaće trebale osjetno rasti,“ poručila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Inače, prosječna bruto plaća u građevinarstvu (F 41 gradnja zgrada) u ožujku 2023. iznosila je 1.175 eura. U prometu (H 49 kopneni prijevoz i cjevovodni transport) prosječna bruto plaća u ožujku 2023. iznosila je 1.328 eura.
„Izmjene poreza na dodanu vrijednost mogle bi pomoći sektorima građevine i prometa budući da se više neće teretiti isporučitelja ako nije u mogućnosti naplatiti cijeli iznos ili dio dospjelih potraživanja koja nisu naplaćena dulje od jedne godine,“ ističe Čagalj.
Potpredsjednica HGK pojašnjava da bi s obzirom na povećan raspon za porez na kuće za odmor i ovisno o odlukama lokalnih vlasti, moglo doći do povećane trgovine kuća za odmor. „No, nije moguće predvidjeti u kojem će smjeru to odvući građevinu, ili do smanjenja ili povećanja građevinske aktivnosti,“ zaključuje Čagalj.