Urednik časopisa “Sigurnost” Vitomir Begović, 11.svibnja o.g. obratio se Viliju Berošu, ministru zdravstva, ukazujući da je proteklo gotovo 6 godina u kojem razdoblju nisu donijeti određeni provedbeni podzakonski propisi, a temeljem čl.103 st.5 Zakona o zaštiti na radu (NN 1/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) u kojem je određeno da će “Ministar nadležan za zdravlje uz suglasnost ministra rada donijeti propise iz članka 17.st.7, čl.36 st.6,čl.56 st.4 i čl.81 st.2., i to u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu”. Dakle, predmetni Zakon stupio je na snagu u kolovozu 2014. godine, a obveza još uvijek izvršena!
Prvi pravilnik odnosi se na mjere, pravila, postupke i aktivnosti zaštite na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofizičkim i drugim naporima. Drugi, pravilnik treba propisati poslove s posebnim uvjetima rada i uvjete koje moraju ispunjavati radnici koji obavljaju te poslove. Treći Pravilnik treba propisati postupke pružanja prve pomoći, sredstva, vrstu i količinu sanitetskog materijala koji mora biti osiguran na mjestu rada te način i rokove osposobljavanja radnika za pružanje prve pomoći. I četvrti Pravilnik treba propisati ovisno o vrsti djelatnosti i aktivnosti poslodavca, procjeni rizika,broju radnika i broju radnika koji obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada,najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa specijalistom medicine rada, a koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada.
“Dakle, kao što je vidljivo radi se o izuzetno značajnim podzakonskim propisima, te se nadam da ćete poduzeti odgovarajuće mjere u cilju pripreme i njihovog žurnog donošenja”, kaže se u pismu V. Begovića upućenom ministru zdravstva Berošu.
U pisanom odgovoru ministra Vilija Beroša koje je uputio V.Begoviću dana 9.srpnja 2020. navodi se da su prethodno navedeni nacrti pravilnika konačno “u postupku donošenja”, pa je za očekivati njihovu skorašnju objavu.
Nakon godina nečinjenja ovom prilikom važno je informirati da je nakon upućenog pisma V.Begovića u listopadu 2019.godine predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću,u kojem je upozorio da je konsolidacija i koordinacija nacionalnih strategija prvi od sedam ključnih ciljeva sadržanih u Strateškom okviru EU o sigurnosti i zdravlju na radu 2014-2020.,koju je 25 članica EU ispunilo ali ne i Hrvatska,uslijedla je korespondeciija s Josipom Aladrovićem,ministrom rada i mirovinskoga sustava,a nakon toga konačno se pristupilo osnivanju radne skupine i početku rada na izradi nacrta prijedloga Nacionalnog programa zaštite na radu ,kao strateškog dugoročnog dokumenta,temeljem kojeg će se moći donositi akcijski provedbeni planovi.
Poticanje državnih tijela za cjelovito normativno uređenje područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, kao i donošenje nacionalnog strateškog dokumenta s ciljem unapređivanja ovog područja od posebnog društvenog interesa, zasigurno bi trebalo rezultirati učinkovitijim mjerama zaštite na radu.