Na prvoj Konferenciji o mesnoj industriji, održanoj u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, razgovaralo se o aktualnim izazovima i problemima s kojima se suočava mesna industrija – ključni sektor u proizvodnji hrane od strateške važnosti svake države.
“Snažna industrija kao što je mesna, zaslužuje da se o stanju, problemima i brojnim izazovima u budućnosti govori i na konferenciji koja okuplja znanstvenu, stručnu i institucijsku elitu te stručnjake iz Europske komisije i međunarodnih asocijacija, CLITRAVI-a (EU udruženje mesoprerađivačke industrije) i UECBV-a (EU udruženje trgovine mesom i stokom) kojeg je Grupacija mesnih industrija pri HGK članica”, istaknuo je u uvodnom govoru potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
“Mesna industrija u Hrvatskoj strateška je grana prehrambene industrije, jedna je od predvodnica inovacija i bilježi višegodišnji rast izvoza na najkonkurentnija tržišta EU. Iako u razmjeni mesa i klaoničkih proizvoda bilježimo vanjskotrgovinski deficit, s druge strane, u razmjeni prerađevina od mesa bilježimo višegodišnji suficit koji se od ulaska u EU kontinuirano povećava“, izjavo je Kovačević.
Prema podacima koje je iznio državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, gotovo 3,8 milijardi eura vrijedan Strateški plan ZPP-a RH do 2027. godine pruža brojne dodatne mogućnosti razvoja mesne industrije i domaće sirovinske baze. Iz Programa ruralnog razvoja financirano je oko 3.500 projekata u stočarstvu s potporom višom od milijardu eura. Od toga više od 108 milijuna eura potpore ulaganjima u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda, od čega više od 50 posto u preradu mesa.
“Daljnja integracija primarnog stočarstva i prerađivačke industrije nužna je kako bi se zajedničkim snagama odgovorilo na izazove modernizacije, uvođenja inovacija, zelene i digitalne tranzicije, a sve u cilju prehrambene sigurnosti. Ministarstvo poljoprivrede nastavit će snažno podržavati hrvatsko stočarstvo i sektor prerade mesa – cijeli proces od primarne proizvodnje do visokokvalitetnih finalnih proizvoda”, poručio je Tušek.
Za razliku od mesne industrije, situacija i trendovi u stočarstvu i proizvodnji mesa nisu dobri – bilježimo kontinuirani pad broja goveda i svinja, pad fizičkog obujma proizvoda stočarstva te smo u sektoru mesa samodostatni samo 63 posto, a u nekim kategorijama npr. svinjetini samo 52 posto, što znači da polovicu potreba za svinjetinom pokrivamo uvozom. Prije ulaska u EU proizvodili smo u suvišku mesa peradi no sada ne proizvodimo dovoljno.
Mesoprerađivačka industrija nema svu potrebnu sirovinsku bazu u RH nego značajan dio potreba mora zadovoljiti uvozom. Proteklih desetljeća mnoge su klaonice prestale s radom, a u zadnje vrijeme značajan dio domaće stoke se kolje izvan Hrvatske, jer su klaonice u susjedstvu u stanju ponuditi jeftiniju uslugu.
“Nedovoljna domaća primarna stočarska proizvodnje okreće nas već dugo vremena nabavi sirovine izvan granica naše zemlje, no i na tom tržištu se trendovi mijenjaju i smanjuje se sirovinska proizvodnja. Iako je zasada i dalje veća od potreba EU-a, ali pitanje je koliko dugo će još tako biti”, kaže Igor Miljak, potpredsjednik Grupacije mesnih industrija HGK i predsjednik uprave PPK Karlovac.
Na okruglom stolu “Novo normalno – kako proizvoditi uz afričku svinjsku kugu” Ivan Zemljak, predsjednik Hrvatske veterinarske komore, iznio je iskustva drugih europskih zemalja u borbi protiv afričke svinjske kuge, a iskustva pokazuju, što su mjere rigoroznije – bolest je lakše iskorijeniti. U većini država u kojima se pojavila ova zarazna bolest bila je prisutna u populaciji domaćih i divljih svinja.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić rekao je da su u Hrvatskoj vidljivi pozitivni efekti mjera za sprječavanje pojave i širenja ASK koje su na snazi te da je bolest već neko vrijeme u silaznoj putanji, trenutno postoje dva potvrđena slučaja i jedna sumnja na bolest, koja je zabilježena jučer.
“To je dokaz da su provedene mjere učinkovite. Ako ne bude eskalacije situacije i otkrivanja novih slučajeva bolesti, sredinom prosinca ukinut ćemo mjere, uključujući mjere zabrane klanja svinja na seoskim gospodarstvima, kao i onu o stavljanju u promet živih svinja”, najavio je Pavić.
Neizvjesna globalna kretanja i krizna žarišta dodatno otežavaju poslovanje, posebno rad u uvjetima ograničenja koja su posljedica afričke svinjske kuge, zarazne bolesti koja je do sada potvrđena u 20 europskih zemalja.
“Pravo je pitanje kako će se razvijati situacija oko bolesti, kakav će biti suživot s tim virusom koji nanosi strahovite gospodarske štete gdje god se pojavi”, ističe Miljak.
Na konferenciji je istaknuo da se zadnjih godina mesna industrija suočava s rastom cijena energenata, repromaterijala i primarne sirovine te posluje u okolnostima nedostatka ne samo kvalificirane već i bilo kakve radne snage. Taj negativan trend prisutan je u Hrvatskoj, ali u unutar cijele EU.
Sredstva iz EU fondova, i sve druge dostupne mjere, donekle su ublažile tešku situaciju, ali nedovoljno za ozbiljniji oporavak sektora o kojem u znatnoj mjeri ovisi razvoj prerađivačke, a posljedično i primarne proizvodnje.
Podizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane treba biti zadatak sviju, zaključak je konferencije. Zadnje godine koje su obilježile globalne krize, ali i situacija u kojoj se nalazimo, pokazuju koliko je to važno. U ostvarenju tog cilja sektor treba biti nositelj procesa, uz istovremeno poštivanje visoko postavljenih standarda kvalitete i sigurnosti, kao i svih normi u segmentu zaštite okoliša i povećane brige za dobrobit životinja.