MAGROS 2023 – U sektoru trgovine nužni su inovacije i digitalizacija

Unatoč izazovima s kojima je suočen, poput inflacije i manjka radne snage, sektor trgovine pokazao je veliku fleksibilnost, a ulaganja u inovacije i digitalizaciju nužni su kako bi se uspjelo odgovoriti na sve brze promjene i zahtjeve potrošača, istaknuto je u srijedu 25. 10. 2023. na 35. tradicionalnoj konferenciji za proizvođače i trgovce MAGROS 2023. u organizaciji časopisa Suvremena trgovina.

U nastojanju da pratimo trendove na svjetskom tržištu, kroz sadržaj skupa MAGROS, najveće konferencije za trgovce i proizvođače, te kao poslovni medij koji već desetljećima prati ove gospodarske sektore trudimo se upozoriti na određena kretanja i njihov odraz na ukupnu maloprodaju. Pritom imamo na umu da je trgovina najraširenija djelatnost u okviru EU-a, da zapošljava najveći broj ljudi i bitan je čimbenik u stabilizaciji tržišnih kretanja. Napokon, i u nas je trgovina kao djelatnost visoko na ljestvici elemenata koji čine ukupni BDP. Maloprodavači i veletrgovci pokazali su u uvjetima postpandemijskog razdoblja izrazitu fleksibilnost, što mogu zahvaliti korištenju digitalizacije, metaverznih postavki i prihvaćanju da pojmovi kao održivost, kvaliteta i zdravlje dolaze u prvi plan. Promjene u maloprodaji postaju nužnost pa to znači i prilagođavanje pojedinih formata, gdje kvartovske prodavaonice opet dobivaju svoje mjesto i gdje su vidljiva nastojanja većih gradova da ponovno ožive trgovačku djelatnost u svojim središtima, a ne samo na periferijama. E-trgovina također uzima sve više maha, što potiče trgovce na drukčiji odnos prema potrošačima i proširenju usluga koje su njima namijenjene. Tvrtke su proaktivne u postavljanju jasnih ciljeva kako bi postale ugljično neutralne te u prijelazu na održivi promet ostvaruju povećanu energetsku učinkovitost.

Osim toga, turističke su usluge važan čimbenik na jedinstvenom EU tržištu i u mnogočemu imaju utjecaj na trgovačku bilancu u svijetlu schengena i eura, a u uskoj su vezi i s proizvođačima raznih roba, poglavito prehrambenih proizvoda. Također smo na ovogodišnjem skupu pokrenuli i temu o tome što za hrvatski turizam znači skori ulazak u OECD.

Organizacija ovogodišnjeg dvodnevnog skupa MAGROS 2023. bila je koncipirana uz prisustvovanje i aktivno sudjelovanje najvažnijih institucija odgovornih za ova područja: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Saveza udruga malih trgovaca, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskih izvoznika, Sindikata trgovine Hrvatske, Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore i Zaklade Konrad Adenauer te uz organizacijsku podršku Instituta za poslovnu izvrsnost.

Sudionici konferencije bili su istaknuti lideri tvrtki i obrta, predstavnici gospodarskih komora i udruženja te nadležnih državnih institucija i agencija iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Raspravljalo se o temama:
• Konvencionalna maloprodaja pred novim izazovima,
• Kako se uvođenje eura odrazilo na maloprodaju i ponašanje kupaca,
• Kako umjetna inteligencija oblikuje budućnost maloprodaje,
• Novi Zakon o trgovini i njegove implikacije,
• Proizvodi s oznakama Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta kao brend/proizvod malih trgovaca,
• Turizam u Hrvatskoj – izazovi i prilike,
• OECD, ESG i mnoge druge.

Ulaganja u inovacije su ključna

Dajući uvodnu riječ u raspravu o svim navedenim temama, direktor i glavni urednik Suvremene trgovine, Srećko Sertić, kazao je da su ulaganja u nove tehnologije, održivost i digitalizaciju ključna za buduću konkurentnost maloprodaje. Taj je sektor, kako je naveo, posljednjih nekoliko godina u znaku inflacije i rastuće osjetljivosti potrošačkih cijena, što je dovelo do najvećeg pada marži trgovaca mješovitom robom u pet godina. “Dok su se marže smanjivale, potreba za ulaganjem u tehnologiju, održivost i kadrove nastavili su rasti. U kombinaciji s rastućim kamatama, to je dovelo do novih izazova za trgovce na malo, jer moraju financirati svoja ulaganja skupljim kapitalom”, kazao je Sertić. Naveo je i da se ponašanje potrošača promijenilo – tako, primjerice, istraživanja pokazuju da njih 35 posto planira uštedjeti na hrani, a polarizacija skupina s višim i nižim prihodima se smanjuje. Cijene proizvođača, povećanje plaća i rastuće kamatne stope i dalje će utjecati na trgovce mješovitom robom, naveo je Sertić napominjući kako će se tehnologija i automatizacija još ubrzati te su ulaganja u inovacije i održivost ključna.

Ekonomski trendovi u Hrvatskoj

Direktor ureda Zaklade Konrad Adenauer (KAS) za Hrvatsku i Sloveniju, Holger Haibach, poželio je dobrodošlicu gostima i sudionicima skupa rekavši kako se u Njemačkoj tradicijom smatra sve što se održi tri puta zaredom pa je slijedom toga poručio kako je MAGROS u tom pogledu postao važna i višestruko vrijedna tradicija. Pohvalivši organizatore rekao je kako ovogodišnju konferenciju vidi kao nastavak debate o trendovima koji obilježavaju ovu gospodarsku djelatnost. “Još uvijek se borimo s posljedicama koronakrize te geopolitičkim nestabilnostima, prvo na istoku Europe s napadom Rusije na Ukrajinu, a sada i na Bliskom istoku. U tim uvjetima svjedočili smo još jednom koraku koji je Hrvatska napravila prema euro-integracijama stupanjem u schengensko područje i ulaskom u eurozonu. Svi ovi faktori imaju određenog utjecaja na poslovanje maloprodaje u ukupnom makroekonomskom pogledu te najbolje pokazuju koliki je stupanj otpornosti lanca opskrbe ne samo na razini Hrvatske, nego cijele regije i Europske unije”, rekao je Haibach dodajući kako ovakve konferencije nisu važne samo na ekonomskom polju, već predstavljaju i važne platforme na kojima se daju smjernice kako možemo učiniti naša gospodarstva održivijima i otpornijima na sve izazove.

Stefanie Ziska, direktorica Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, naglasila je kako je trgovina katalizator prosperiteta koja potiče ekonomsku aktivnost i otvaranje novih radnih mjesta. “Komora koju vodim podržava upravo ove procese kreacije poslovnih prilika i razvoja te općeg ekonomskog napretka. Protekla, 2022. godina obilježena je snažnim rastom robne razmjene između Njemačke i Hrvatske pri čemu je hrvatski izvoz poskočio impresivnih 21 posto, dosegnuvši 2,74 milijardi eura, dok je uvoz iz Njemačke u Hrvatsku istodobno rastao 24 posto te je iznosio 5,23 milijardi eura. Njemačka drži treću poziciju kada je riječ o izravnim stranim investicijama u Hrvatsku, što jasno govori o povjerenju njemačkih investitora te ukazuje na veliki potencijal koji Hrvatska ima kao ulagačka destinacija”, istaknula je Ziska u svom obraćanju dodajući kako je njihovo istraživanje za 2023. godinu pokazalo kako je više od 80 posto njemačkih investitora spremno ponovno investirati u Hrvatsku. Podsjetila je kako je atraktivnost Hrvatske za investicije porasla po prvi puta u 18 godina otkako se provodi ovo istraživanje te se sada nalazi na petom mjestu među 16 zemalja središnje i istočne Europe. Ulazak u schengen i eurozonu imao je pozitivan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i poslovnu zajednicu, rekla je te dodala kako to šalje poruku kako je Hrvatska stabilno i snažno tržište.

Velibor Mačkić, posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju, pozdravio je prisutne u ime Predsjednika RH Zorana Milanovića, pokrovitelja 35. konferencije MAGROS. Mačkić je istaknuo kako ekonomisti imaju različite poglede na ono što je ključno u ekonomiji te je istaknuo kako je njegov fokus zaposlenost. “Ako imate sektor s više od 8.000 poduzeća koji nosi više od 15 posto zaposlenosti u nacionalnoj ekonomiji, to jasno govori o njegovoj važnosti”, naglasio je Mačkić. Prema njegovim riječima, glavni izvozni proizvod hrvatske ekonomije je turizam u kojemu se nudi koncept 3S (sun, sand and sea tj. sunce, pijesak i more), te u kojem dominira nehotelski smještaj. “Takva struktura iziskuje dvije poruke. Prvo, Hrvatska može bolje. Drugo, ne treba upasti u zamku koja se krije pod terminom ‘instant economics’, naglašavajući najkraći put od točke A do točke B, pri čemu vrlo vjerojatno dovodimo u pitanje sve ostalo. A sve ostalo nije ceteris paribus”, poručio je Mačkić. Govoreći o sektoru trgovine u Hrvatskoj, upozorio je na to da je u usporedbi s prosjekom Europske unije ovaj sektor kod nas okrupnjeniji, ali su produktivnost, plaće, marže i investicije niže. Rekao je i da se naša javna politika ne snalazi u izazovima koje tržište pred nju stavlja i da svaki singularni šok dovodi do opće panike i kaosa te je kao primjer naveo ograničavanje cijena proizvoda i uvođenje eura kao službene valute.

Pred trgovinom veliki investicijski procesi

Predsjednik HGK-Komore Zagreb Josip Zaher rekao je da kretanja u trgovini pokazuju da je u prvih osam mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno porastao za 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Kako je potrošnja najjača sastavnica BDP-a, rast prometa u trgovini na malo ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u trećem tromjesečju ove godine, čemu je pripomogla i dobra turistička sezona, kazao je. Od izazova s kojima se sektor susreće naveo je inflaciju, rast kamatnih stopa, nedostatak radne snage, novu regulaciju rada trgovina nedjeljom koja, kako je kazao, zahtijeva značajne promjene u organizaciji poslovanja trgovaca. Prema njegovim riječima, aktualne geopolitičke napetosti mogle bi i dalje biti značajan uzrok nestabilnih opskrbnih lanaca i poremećaja u opskrbi energentima i drugim sirovinama na svjetskom tržištu te postoji potencijalan rizik rasta njihovih cijena. Zaher je također naglasio važnost prilagodbe novim poslovnim modelima temeljenim na načelima održivosti, zelene tranzicije i digitalne transformacije. Pred trgovinom su, kako je rekao, veliki investicijski procesi u promjenu tehnologije, od logističko-distribucijskog do maloprodajnog, blagajničkog i drugog poslovanja. “U vremenima brzih promjena trebamo pokazati prilagodljivost i agilnost”, poručio je.

Marijana Filipić, direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kazala je kako je u Hrvatskoj više od 30 posto gospodarskih subjekata registrirano za trgovinu koji pritom zapošljavaju više od 200 tisuća djelatnika. U proteklim godinama, kako je rekla, trgovina je bila suočena s različitim krizama i izazovima, no usprkos tome pokazala je veliku fleksibilnost. “Fokus trgovca je potrošač. Trgovci su svjesni svoje odgovornosti i ulažu maksimalne napore kako bi građanima osigurali pristup potrebnim proizvodima, ali i pridonijeli održivosti kroz smanjenje otpada, promociju ekološki prihvatljivih proizvoda te brigu o potrošačima i zaposlenima. Trgovina ima ključnu ulogu u lancu dodane vrijednosti između proizvodnje i potrošnje, a inovacije i digitalizacija koju provode i mali i srednji i veliki poduzetnici u trgovini su neophodne kako bi se uspjelo odgovoriti na sve one brze promjene i zahtjeve potrošača”, istaknula je.

Mali obrtnici i rad nedjeljom

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), Dalibor Kratohvil, poručio je da mali obrtnici trebaju imati pravo odabira hoće li ili ne raditi nedjeljom, iznijevši podatak da se u proteklih pet godina zatvorilo 785 trgovačkih obrta, a samo lani njih 120. Prema njegovim riječima, konferencija MAGROS je u svim svojim prijašnjim izdanjima igrala važnu ulogu u formuliranju ključnih poruka za razvoj trgovine, a ove godine to je važnije nego ikad. S ciljem ukazivanja na alarmantne trendove u maloj trgovini Hrvatska obrtnička komora pokrenula je Obrtnički fokus kao konferenciju koja kroz dijalog traži rješenja za aktualnu situaciju. Složio se s Josipom Zaherom rekavši kako nove odredbe Zakona o trgovini posebno pogađaju malu trgovinu i da ćemo pune efekte regulacije rada trgovina nedjeljom vidjeti tek u drugoj polovici iduće godine. “Vladi smo skrenuli pozornost na to da je obrtništvo vrlo osjetljivo tkivo gospodarstva i poduzetništva u Hrvatskoj te da suvenirnice, cvjećarnice i brojne specijalizirane trgovine ostvaruju najveće promete upravo nedjeljom i blagdanima i da u njima redovito rade cijele obitelji. Stoga smatramo kako bi oni trebali imati pravo sami izabrati hoće li ili neće raditi nedjeljom i blagdanima”, poručio je Kratohvil te najavio kako će HOK u narednom periodu tražiti izmjene Zakona o trgovini s konkretnim i argumentiranim prijedlozima. Ponovio je i ranije iznijeti zahtjev da se propiše visina marži, a ne ograničenje finalne cijene proizvoda jer se često događa da je nabavna cijena proizvoda viša od cijene koju je vlada propisala kao maloprodajnu. Također je naglasio da će se Hrvatska obrtnička komora i dalje nastaviti zalagati za interese svih obrtnika među kojima ima ukupno 8.837 onih koji se bave malom trgovinom. “Nemojte odustati. Budite ustrajni na svom putu. Male obiteljske trgovine čine dušu naših kvartova i ruralnih sredina te su nezaobilazan dio naših svakodnevnih života”, poručio je predsjednik HOK-a.

Tri scenarija

Nakon uvodnih poruka, a prije panel rasprava, održana su tri uvodna predavanja. Prisutnima se prvo obratio ekonomski analitičar Velimir Šonje čije je izlaganje na temu: “Hrvatsko gospodarstvo nakon ulaska u europodručje i schengen s posebnim osvrtom na trgovinu” privuklo veliku pažnju prisutnih. On je govorio o postpandemijskim makroekonomskim kretanjima naglasivši kako smo od druge polovice 2020. godine bilježili vrlo visoke stope rasta u svim segmentima gospodarstva. “No, sada smo u situaciji kada se sve to polako usporava i kada se nedaleko odavde, u središnjoj Europi, poglavito Njemačkoj, pojavljuju prve naznake recesije”, istaknuo je Šonje. Prema njegovim riječima, Hrvatska je trenutno u boljoj situaciji nego većina drugih zemalja Europske unije, ali je ipak neizvjesno što nas čeka sljedeće godine jer je nekoliko zemalja središnje Europe u recesiji za koju je rekao da nije toliko izražena kao ekonomsko stanje iz 2008. godine. “To ipak prije ili kasnije dođe do nas, samo s određenim vremenskim pomakom”, upozorio je Šonje procjenjujući pritom kako ćemo u Hrvatskoj u mjesecima koji dolaze bilježiti solidan rast potrošnje u trgovini. Dobro obilježje je po njemu što inflacija usporava, a potražnju generira solidan rast prosječne plaće koji je dosegao sedam posto godišnje. Također je naglasio kako je, prema analizi koju je napravila Hrvatska narodna banka, izravan utjecaj uvođenja eura na rast cijena iznosio svega 0,3 posto, po čemu to nije moglo predstavljati generator rasta inflacije. “Hrvatska stopa inflacije krenula je iznad europskoga trenda puno prije uvođenja eura – u travnju 2022. godine. To se dogodilo zato što je upravo tada bio najjači udar cijena energije te cijena hrane u potrošačkoj košarici, koje inače čine veći udio kod nas nego u Njemačkoj ili drugim zemljama zapadne Europe, a potom je došla izuzetno uspješna turistička sezona koja je generirala veliku potražnju i samim time gurala cijene prema gore. I sve se to odvijalo prije uvođenja eura. Samo uvođenje eura se ovdje ne vidi kao neki faktor, nego smo u ovoj godini ušli u fazu usporavanja stope inflacije i mišljenja sam kako će se to polagano nastaviti usporavati”, rezolutan je bio Šonje. Ono što je, po njemu, u ovome trenutku dobro, jeste to što globalni indeks cijena hrane ide ispod ranijih godina. U zaključku je rekao kako je pobornik “probabilističkog” pristupa te je dao 50 posto šanse za pojavu puzeće recesije, što znači da se Njemačka i zemlje središnje Europe neće tako brzo izvući iz krize jer imaju strukturne probleme u industriji, pri čemu za Hrvatsku procjenjuje rast vrlo sličan onome koji je zabilježen u 2022. godini. S druge strane, šanse da Hrvatska brzo uđe u recesijske škare su 30 posto, prema procjeni ovog ekonomiste. I na kraju, 20 posto daje tome da će Njemačka vrlo brzo izaći iz recesije. “Ako se to dogodi, onda ćemo i mi za godinu dana opet pričati o jednoj vrlo uspješnoj godini”, zaključio je Šonje.

Konačni korak pozicioniranja Hrvatske

Irena Alajbeg, ovlaštena za poslove ravnateljice Uprave za gospodarske poslove i razvojnu suradnju Ministarstva vanjskih i europskih poslova, održala je predavanje na temu: “Prednosti skorog ulaska Hrvatske u OECD”. Uvodno je istaknula kako efekti pridruživanja Hrvatske Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) možda neće biti odmah izravno vidljivi niti će se moći odmah kvantificirati, ali se pozvala na iskustva ranijih pridruživanja koja su uvijek imala duboke i dugoročne pozitivne efekte na gospodarstvo, ali i društva u cjelini. U svom je izlaganju predstavila gdje Hrvatska stoji u tom procesu te što u Ministarstvu očekuju u narednom periodu. Podsjetila je kako OECD u ovom trenutku čini 38 članica koje predstavljaju neka od najrazvijenijih zemalja svijeta koje zajednički proizvode više od 60 posto svjetskih dobara i usluga. “Misija OECD-a je promicanje politika kojima će se poboljšati gospodarska i socijalna dobit ljudi, što je sažeto u moto organizacije ‘Bolje politike za bolji život’. Ciljevi su pružanje potpore tržišnom gospodarstvu i demokraciji te održivom i uključivom rastu. Sve to skupa treba pridonijeti rastu životnog standarda ljudi u njenim članicama, ali i šire, kao i rastu svjetske trgovine”, kazala je Alajbeg te dodala kako Organizacija funkcionira tako da informira i savjetuje, uključuje i utječe te postavlja standarde i nudi podršku. Razlika pristupanja Hrvatske OECD-u u odnosu na pristupanje Europskoj uniji, pojasnila je Alajbeg, u tome je što ne samo da smo morali uskladiti zakonodavstvo, nego OECD procjenjuje i naš pristup kreiranju politika i naše prakse. “Zbog toga kontinuirano razgovara, preispituje i analizira i odgovore svih drugih dionika u društvu, a ne samo tijela državne uprave”, kazala je Alajbeg dodajući kako su tehnički pregledi u tijeku. Za prednosti pristupanja OECD-u rekla je da su dvojake. S jedne strane one su političke naravi, gdje se nakon našeg pristupanja u NATO, EU, schengen i eurozonu, članstvo u OECD-u gleda kao konačni korak pozicioniranja Hrvatske na međunarodnom planu koji bi dao državi određeni status i reputaciju, što bi predstavljalo i određeni faktor privlačnosti za investitore. Drugi set prednosti su one gospodarske jer država koja želi potaknuti razvoj to može znatno uspješnije i brže ostvariti korištenjem znanja i ekspertize koje je OECD akumulirao. “Prednosti članstva vidimo kroz podršku u kreiranju i provođenju nacionalnih programa i procesa reformi. To je još jedan poticaj za provođenje reformi za koje ionako znamo da su nam potrebne”, istaknula je Alajbeg.

Svi smo mi potrošači

Posljednje uvodno predavanje na temu “Kretanje cijena od početka godine do danas” održala je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, Ana Knežević. Ona je kazala kako su vremena izazovna, kako se trgovci trebaju snalaziti u uvjetima visoke inflacije, no upozorila je na to kako je ipak najteže svakako potrošačima. Potrošači se prelaskom na euro još uvijek muče s cijenama i Udruga je uputila prijedlog da se dvojno iskazivanje cijena produži i na sljedeću godinu. “Kad bi cijene bile stabilne ne bi bio problem naviknuti se na euro”, kazala je Knežević napominjući kako je najveća želja potrošača da se cijene ustabile. Navike potrošača su se promijenile pa će se i trgovina morati tome prilagoditi – ako potrošači prestanu kupovati oni neće imati kome prodavati, poručila je Knežević. Osvrnula se na Vladinu odluku iz travnja prošle godine kojom je smanjen PDV na hranu rekavši kako se u tom periodu od kada je odluka donesena, u veljači, do njenog stupanja na snagu 1. travnja, cjelokupan efekt smanjenja cijena u potpunosti izgubio jer su cijene snažno rasle zbog rata u Ukrajini i eksplozije cijena energenata. Podsjetila je na to da je prva mjera ograničavanja cijena donesena u rujnu 2022. godine, a nove cijene i širenje broja proizvoda ograničenja cijena propisano je odlukama iz siječnja i ožujka 2023. godine. “Ovakav način kreira problem na koji mi stalno upozoravamo. Ne može Vlada samo donijeti odluku, baciti je doslovno pred trgovce i potrošače i reći izvolite, sada se vi snalazite. Vlada bi trebala upravljati, a ne vladati i naređivati. Mora vidjeti što se dešava trgovcima, mora također vidjeti što se dešava potrošačima i onda sukladno tome djelovati jer nema tko drugi”, poručila je Knežević. Spomenula je i posljednju odluku Vlade iz rujna 2023. godine te naglasila kako je uza sve nedostatke i pogreške koje su se u tom sustavu događale, mjera ograničavanja cijena bila itekako potrebna. “HUZP je jedina udruga potrošača koja je potrošačima dostupna svaki dan te na dnevnoj bazi imamo od 30 do 50 poziva te oko 30 mailova. Ljudi upozoravaju na divljanje cijena, što se može primijetiti na svakom koraku”, upozorila je Knežević navodeći kako je hrana u proteklih malo više od godine dana poskupjela više od 30 posto.

Pogledajte video prvog dijela konferencije – uvodna predavanja

Ukupno pet panel diskusija
Konferencija se odvijala kroz pet panel rasprava. U sklopu programa prvog dana konferencije održana su tri panela: “Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj”, “Vanjska trgovina i međunarodno poslovanje / Turizam u funkciji izvoza” te “Budućnost trgovine”, na kojima su sudjelovali brojni renomirani stručnjaci iz branše. Drugi dan konferencije MAGROS 2023. održan je kao Dan malih trgovaca obrtnika s temom “Položaj malih trgovaca u svijetu – Aktualni izazovi i mogućnosti za trgovce obrtnike”. Uz niz vrlo interesantnih predavanja, interakcija se odvijala i tijekom dva panela: “Aktualne teme u poslovanju obrtnika u maloprodaji” i “Proizvodi s oznakama posebne kvalitete – Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta – kako mogu pomoći malim trgovcima”.

Kao poticaj za raspravu, uvodno predavanje u prvi panel održao je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca. Govoreći o globalnim izgledima naveo je kako su i ECB i FED podigli kamatne stope i to dosad neviđenim tempom rekavši kako se kontinuirano smanjuju procjene rasta za europodručje i SAD, dok će inflacija ostati iznad cilja i kretati se od 2,5 do 3 posto. Kada je riječ o cijenama roba na svjetskom tržištu istaknuo je kako se nagovješćuje stabilizacija i cijena energenata te brojnih ključnih sirovina, od metalo-industrije do poljoprivrede. Međutim, upozorio je na to da geopolitičke nestabilnosti kojima svjedočimo ovo stanje mogu brzo poremetiti. Fokusirajući se na Hrvatsku, rekao je kako za 2024. u HUP-u imaju slična očekivanja kao i za tekuću godinu, što znači razinu rasta nešto iznad 2 posto. Za inflaciju se očekuje da će u ovoj godini ostati na razini od prosječnih 8 posto, a sljedeće godine taj bi se prosjek trebao prepoloviti na oko 4 posto. “U srednjem roku, odnosno u sljedećih tri do pet godina očekujemo da će inflacija u Hrvatskoj biti viša u odnosu na prosjek europodručja. Razlog je prvenstveno taj što Hrvatska ima nisku cijenu raznih usluga koje su 30 do 50 posto niže u odnosu na prosjek europodručja. Istodobno, u Hrvatskoj očekujemo brži rast neto primanja zaposlenih u narednom razdoblju u odnosu na prosjek Europske unije”, kazao je Stojić te dodao kako je dobra vijest i to što su hrvatske javne financije u dobrom stanju. U dijelu predavanja koji je publiku osobito zanimao osvrnuo se na trendove u potrošnji. Kao sastavnica BDP-a, potrošnja se kroz prethodno razdoblje oporavljala postepeno te je njen rast bio nešto sporiji u odnosu na stopu rasta BDP-a, a prema njegovim riječima glavni pokretači gospodarskog rasta bili su robni izvoz i izvoz usluga. “Tržišta su već honorirala takvo poboljšanje hrvatskih fundamenata pa se krećemo sve više prema članicama koje imaju A kreditni rejting, što nagovještavaju i vodeće rejting agencije. Stoga Hrvatska treba gledati u smjeru Portugala, Slovačke pa i Slovenije u budućnosti”, naglasio je ovaj ekonomski analitičar. Kao jednu od ključnih preporuka HUP-a koja navodi kako koristiti povoljno stanje u javnim financijama je porezno rasterećenje jer je po poreznom klinu Hrvatska najviše oporezovana ekonomija na istoku Europske unije. “Ako bi Hrvatska htjela proizvesti pozitivan konkurentski šok kroz poreznu politiku onda bi zapravo trebalo težiti tome da se pozicionira među pet zemalja Europske unije s najnižim poreznim pritiskom na dohodak”, rekao je Stojić te pritom upozorio kako nema prostora za bilo kakvu euforiju zbog dobrog stanja javnih financija jer Hrvatska ima strukturni problem niske produktivnosti. Izdvojio je stanje u prerađivačkoj industriji gdje je bruto dodana vrijednost po zaposlenom čak tri puta niža u odnosu na prosjek Europske unije.

Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj
Na prvom panelu uz moderiranje Tomislava Cerovca, gospodarskog novinara Hrvatske radio-televizije, okupljeni oko teme “Stanje trgovine u Republici Hrvatskoj” sudjelovali su: Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine RH; Mirko Budimir, direktor Delfina, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a (predstavnik malih trgovaca); Sanja Smoljak Katić, direktorica Sektora za trgovinu HGK; Alen Žunić, direktor prodaje Metro Cash and Carry Hrvatska; Damir Celčić, direktor prodaje Narodnog trgovačkog lanca; Robert Fućak, član Upravnog odbora Saveza udruga malih trgovaca RH i predsjednik Udruge trgovaca “051” Rijeka.

Upravo je Robert Fućak podsjetio da je mala trgovina u zadnjim desetljećima bila suočena s egzistencijalnim izazovima, ali da je to u zadnjih nekoliko godina donijelo još veće poteškoće. “Počelo je s izbijanjem pandemije korona virusa, što je dovelo do poremećaja dobavnih lanaca. Onda se na to nadovezala energetska kriza uz odranije prisutne probleme oko nedostatka radne snage. Sve se to prelijeva na poslovanje malih trgovaca”, rekao je Fućak. Dodao je kako se na male trgovce negativno odražava i regulacija rada nedjeljom te ograničavanje cijena 30 artikala koji predstavljaju glavninu ponude malih trgovina. “Mali trgovci se ne mogu natjecati s velikim trgovačkim lancima koji imaju veliki broj artikala. Mi svoje poslovanje zasnivamo na suženom asortimanu i samim time svaki udar na cjenovnu politiku nas dodatno pogađa. Ujedno, treba znati da mali trgovci imaju i veće ulazne cijene, da su veći troškovi po radniku i kvadratu poslovnog prostora”, naglasio je Fućak dodajući kako mali trgovci nisu u ravnopravnoj poziciji zato što veliki sustavi koji imaju veći broj poslovnica u jednom gradu kombiniraju kada će koja od njih biti otvorena. “Mali trgovci koji imaju jednu do dvije trgovine ne mogu to napraviti i zbog te odredbe gubimo važan dio prometa. Nije korektno niti prema potrošačima da ih se nedjeljom usmjerava da kupuju na najskupljim prodajnim mjestima – benzinskim postajama i kioscima – koji jedini mogu raditi nedjeljom bez ograničenja”, rekao je Fućak. Prema njegovom mišljenju, trgovci se teško bore sa sadašnjom situacijom, a trgovina u budućnosti nosi još veće izazove s razvojem i jačanjem online trgovine.

I dopredsjednik HUP-Udruge trgovine Mirko Budimir istaknuo je da je HUP protiv ograničavanja rada nedjeljom, ocijenivši da će iduća godina, u kojoj će se 16 radnih nedjelja morati raspodijeliti na cijelu godinu, biti jako izazovna, između ostalog i u pogledu organizacije posla. “Ovaj zakon sužava pravo na rad, ne samo poduzetnika, odnosno trgovca, nego i zaposlenika. Mi imamo jako puno radnika koji bi željeli raditi nedjeljom a da za to budu adekvatno plaćeni. Tu trebamo pohvaliti našega zakonodavca jer je propisao da se za rad nedjeljom treba platiti 50 posto više i smatram kako je to smjer u kojem se trebamo razvijati”, naglasio je Budimir. Prema njegovim riječima, Zakon o trgovini nije u skladu s vremenom te ga treba iz temelja mijenjati kako bi bio u skladu s potrebama građana i poduzetnika. “Mislim da krivu poruku šaljemo ovim zakonom i narativom da se zabranama može nešto riješiti, poglavito prema našim mladima koji bi trebali biti nositelji ekonomske aktivnosti u budućnosti. Ako im se zabranjuje da rade oni će otići negdje drugdje i odseliti se iz zemlje”, upozorio je Budimir. On je također poručio da i mali trgovci trebaju koristiti nove tehnologije i online kanale komunikacije i prodaje, ali je upozorio na pojavu nelojalne online prodaje koja se ne pridržava svih zakonskih regulativa i tako dodatno ugrožava opstojnost male trgovine.

Damir Celčić rekao je kako nerado koristi takvu podjelu, ali da je očito kako u Hrvatskoj imamo dvije strane – na jednoj su strani trgovci koje sve ove mjere puno manje pogađaju te domaću trgovinu koja se dovodi u sve težu situaciju. Rekao je kako mali trgovci zbog ograničavanja cijena imaju negativnu kalkulaciju pojedinih vrlo važnih proizvoda te su ih primorani ukloniti iz svoje ponude i da je broj trgovina koje su morale zatvoriti svoja vrata poražavajuće ne samo za njihove vlasnike i lokalne zajednice, nego za cijelo gospodarstvo. I on je spomenuo problem radne snage navodeći kako je kuća iz koje dolazi, NTL, vlasnik trgovina koje su jedine prodavaonice u brojnim mjestima diljem Hrvatske i da ako zatvore trgovine to je pogubno za cijelu lokalnu zajednicu jer to ima i gospodarske i demografske implikacije. Za mjere koje je Vlada donosila u posljednje vrijeme kaže da su predstavljene a da nisu bile zasnovane na konzultacijama sa strukom i da se u tom kontekstu takva praksa treba promijeniti. On je naglasio kako dolaze nove generacije koje sve više koriste online kupovinu, ali je mišljenja kako to i dalje nije toliko značajno u području robe široke potrošnje. “To dakako ne znači da ne trebamo biti spremni na ono što donose novi trendovi”, rekao je Celčić.

Zlatica Štulić je istaknula pak kako su radnici s izmjenama Zakona o trgovini zadovoljni. “Dogodilo se po prvi puta da su brojni radnici za Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i blagdan Velike Gospe bili slobodni, a sada se to očekuje i na Dan svih svetih te Dan sjećanja. Taj pomak je jako dobar za radnike. Kolege iz Slovenije mi kažu kako se kod njih neradna nedjelja više niti ne spominje te se nadam kako će i kod nas sve ići u tom smjeru”, naglasila je Štulić. Najvažnije od svega, rekla je, upravo je to što su radnici novim zakonom zadovoljni i da se na to svi trebamo naviknuti. “Poslodavci s kojima surađujemo preko radničkih vijeća ističu kako su se prometi s nedjelje prelili na druge dane u tjednu, premda se još uvijek ne mogu raditi cjelovite kalkulacije po tom pitanju”, naglasila je predsjednica STH. Ona je upozorila na to kako je puno veći problem od neradne nedjelje nedostatak radnika u trgovini.

“Danas je teško naći ijednog poslodavca u trgovini, bez obzira na to u kojem dijelu Hrvatske posluje a da nema problema s pronalaskom radne snage. Sve se to još uvijek nekako kompenzira kroz angažman umirovljenika, studenata i strane radne snage”, pojasnila je Štulić. Kada je riječ o stranim radnicima, upozorila je na to da se treba s državne razine organizirati da se te radnike pripremi i da imaju barem osnovno znanje hrvatskog jezika kako bi mogli komunicirati i bolje odraditi zadani posao, ali i kako bi se uspješnije integrirali u društvo. Ona je naglasila kako je sve češći slučaj da trgovci ne mogu raditi drugu smjenu tijekom tjedna jer nemaju radne snage pa je rasprava o radnoj nedjelji izlišna, rekla je Štulić navodeći primjere Njemačke, Austrije i Slovenije gdje se također nedjeljom ne radi pa se nitko ne žali na to.

Alen Žunić je ispred Metroa rekao kako njegova tvrtka kao veleprodaja ima dodatne izazove u pružanju podrške svojim partnerima. “Mi radimo s ugostiteljstvom, s hotelima, a radimo i s trgovcima. Uzmimo za primjer hotel koji radi subotu i nedjelju te želi imati najbolju uslugu prema svojim gostima pa slijedom toga očekuje da u ponedjeljak ima svježe proizvode. S obzirom na to da ne smijete raditi nedjeljom vi mu kao trgovac to ne možete isporučiti nego će takav hotel svoju robu dobiti tek u utorak. Dakle, što je s ponedjeljkom? Što je s ljudima koji su došli u subotu i nedjelju te očekuju uslugu koju su platili”, upitao je Žunić. Dodao je kako će Metro poštivati sve mjere koje država donese i prilagoditi svoje procese sukladno tome, bez obzira na izazove koje to sa sobom nosi. I on se složio da su ljudi ključ poslovanja te je rekao da u Metrou puno ulažu u svoje zaposlenike istaknuvši kako je poseban izazov organiziranje poslovanja tijekom turističke sezone od svibnja do rujna kako bi opslužili partnere iz HoReCa sektora i trgovine. “Naš posao je da im budemo partnerska podrška. Sa sve tri udruge nezavisnih trgovaca imamo potpisane ugovore o suradnji. Prošle godine krenuli smo s programima sigurnih cijena na mjesec dana te planiramo to proširiti na dodatnih 1.500 artikala”, rekao je Žunić dodajući kako trgovine koje su jedine prodavaonice u malim mjestima nisu u istoj poziciji kao trgovački sustavi s velikim brojem prodajnih mjesta. Govoreći o budućnosti, istaknuo je kako je online trgovina neminovnost te će zauzimati sve veći prostor i da se tradicionalna trgovina treba tome prilagoditi. “Kupcima treba omogućiti izbor. Metro svojim profesionalnim kupcima nudi mogućnost narudžbi putem aplikacije jer smatramo da im se naša ponuda treba maksimalno približiti”, rekao je Žunić.

Sanja Smoljak Katić podsjetila je da se radno vrijeme i odnosi s radnicima inače reguliraju Zakonom o radu, a ne propisima koji se odnose na poslovanje i reguliranje određene djelatnosti. Rekla je kako je ovo treća inicijativa za reguliranje neradne nedjelje, a prve dvije su bile 2003. i 2008. godine. “Treća inicijativa je rezultirala novim Zakonom o trgovini koji je na snagu stupio 1. srpnja ove godine te je pokrenuta od strane Vlade. Udruženje trgovine HGK na svojim je sjednicama raspravljalo o odredbama novog zakona te je upućivalo svoje prijedloge koji su imali za cilj zaštititi interese ne samo velikih, nego i malih poduzetnika i obrtnika koji prema našem mišljenju trebaju imati poseban zakonski tretman”, rekla je Smoljak Katić dodajući kako unutar udruženja imaju različita mišljenja o neradnoj nedjelji te da su neki članovi ukinuli rad nedjeljom još 2020. godine. “Prema Ministarstvu smo išli s našim prijedlozima te smo uvijek isticali kako naši članovi imaju različite poglede na uređenje rada nedjeljom te smo u konačnici uspjeli odgoditi stupanje na snagu zakona na 1. srpnja kako bi se poduzetnici lakše pripremili”, naglasila je Smoljak Katić. Ona je istaknula kako hrvatska maloprodaja ne zaostaje za razvijenim tržištima te da prati sve najnovije trendove u pogledu tehnologije, korištenja obnovljivih izvora, održivosti poslovanja i svih drugih parametara. Budućnost trgovine po njenom mišljenju i dalje uključuje čovjeka te će fizički kontakt ostati važan unatoč svim tehnološkim dostignućima.

Pogledajte video 1. panel diskusije

Trgovina i turizam

Uvod u drugi panel dala je Marina Rožić, glavna tajnica Hrvatske gospodarske komore i ICC-a Hrvatska, obrativši se prisutnima s temom “Novi izazovi međunarodnog poslovanja”. Ona je poručila kako je međunarodna trgovina ključna za gospodarski razvoj svake zemlje i pokretačka je snaga globalizacije i procesa integracije među zemljama. Prema podacima Europske komisije, više od 30 milijuna radnih mjesta i više od 600 tisuća malih i srednjih poduzeća u Europskoj uniji ovisi o izvozu, a Rožić je istaknula kako je jedan od glavnih ciljeva ICC-a olakšati poduzećima međunarodnu trgovinu i pristup tržištu. “ICC to radi postavljanjem pravila i standarda pri čemu treba posebno istaknuti temeljnu ideju o harmonizaciji međunarodne trgovine za prekograničnu trgovinu, što je od esencijalnog značaja za izvoznike, naročito u uvjetima kada se međunarodna trgovina intenzivira. Za uvoznike i izvoznike primarna je uloga koju ICC ima u razvoju međunarodnih trgovačkih pravnih i bankarskih standarda. Standardna trgovinska terminologija ICC-a Incoterms definira pravni sadržaj cijena u međunarodnim transakcijama. Pravila su važna i u međunarodnim plaćanjima gdje se za osiguranje primjenjuju pravila ICC-a za dokumentarne akreditive, garancije, dokumentarnu naplatu te druga pravila kao što su Incoterms koja pridonose nesmetanom odvijanju i boljem razumijevanju međunarodnog poslovanja”, objasnila je Rožić. Poručila je kako su hrvatski izvoznici u najvećoj mjeri oslonjeni na bankarske kredite te da bi trebali u većoj mjeri koristiti i alternativne izvore financiranja kao što su fondovi rizičnog kapitala ili putem burze.

Na panel diskusiji koja je uslijedila na temu “Vanjska trgovina i međunarodno poslovanje / Turizam u funkciji izvoza” sudjelovali su: dr. sc. Neven Ivandić, Institut za turizam; Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ), direktor tvrtke Končar – Mjerni transformatori; Zlatan Muftić, voditelj Kongresnog odjela Turističke zajednice grada Zagreba; Bernarda Cecelja, direktorica i vlasnica tvrtke Bernarda; Ivana Kolar, savjetnica Uprave Terme Tuhelj te direktorica i osnivačica tvrtke Julius Rose, organizatorica konferencije TOURISM 365 i predsjednica Zajednice zdravstvenog turizma HGK; Andrej Šimatić, partner u tvrtki BlueRock Consulting.

Moderator Darko Radišić, direktor tvrtke Drimal, uvodno je istaknuo kako za Hrvatsku izvoz predstavlja put koji nema alternativu. “Mi kao malo tržište i mala ekonomija bez izlaska na strana tržišta teško možemo računati na prosperitet i kvalitetnije uvjete života i rada. Izvoz je prozor u svijet, susret s najjačima i prilika za učenje i napredak. Kako je prošlo deset godina od našeg članstva u Europskoj uniji volio bih da na ovom panelu obradimo tri pitanja – da kažemo gdje smo danas, gdje želimo biti i kako ćemo to ostvariti”, istaknuo je Radišić dodajući kako je ulaganje u obrazovanje ključno ne samo za turizam, nego i za druge djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu.

Davor Baković govorio je o trendovima u hrvatskom robnom izvozu. On je istaknuo kako se danas cijeli svijet suočava s nekoliko makro trendova koji osobito jako utječu na manje zemlje poput Hrvatske. “To su demografski trendovi, klimatske promjene, rast Azije kao važna geopolitička promjena te nove tehnologije koje u potpunosti mijenjaju način razmišljanja, poslovanja i pristupa izvozu”, rekao je Baković. Podsjetio je na to da je Hrvatska prije deset godina imala oko šest milijardi eura robnog izvoza, dok se to sada popelo na ukupno 17 milijardi eura. On je rekao kako je na takav praktično trostruki rast utjecalo više faktora, a jedan od najvažnijih je svakako članstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Upozorio je ipak na nepovoljnu strukturu rekavši kako se više od polovice ostvarenog izvoza odnosi na robu niske dohodovne vrijednosti pa je kao jedan od ciljeva u godinama koje dolaze postavio promjenu te strukture prema proizvodima više dodane vrijednosti. “Turizam je globalni izvozni proizvod koji se prezentira na globalnom tržištu te mora imati kvalitetu kako bi se ostvario pozitivan rezultat”, rekao je Baković dodajući kako je dobar trend u tome što se u sve većoj mjeri cijeni znanje koje se potom implementira u projekte.

Bernarda Cecelja naglasila je kako je na početku svoje karijere radila za tvrtku koja se bavila izvozom, a upravo je izvoz bio ključan i za formiranje njene vlastite tvrtke koja danas više od 70 posto svoje proizvodnje plasira na strana tržišta. “Počela sam s 13 ljudi 1998. godine, a danas imamo oko 220 zaposlenih. Moja prednost je bila u tome što sam i prije pokretanja tvrtke izgradila poslovni odnos s partnerima koji su omogućili da ostvarimo suradnju s hotelskim kućama”, navela je Cecelja koja je dodala kako danas ima i tvrtku te logistički centar u Švicarskoj. Istaknula je kako se na vanjskim tržištima cijeni kvaliteta, ekspeditivnost i korektnost u poslu te se na taj način gradi povjerenje. “Zbog toga s nekim mojim partnerima od samog početka uopće nemam ugovore, nego se sve radi na zadanu riječ”, rekla je Cecelja dodajući kako se za dodatnu prezentaciju u izvozu koriste sajamske prezentacije. Za turističku ponudu najvažnijim je ocijenila sadržaj koji se turistima treba ponuditi te pojačati marketing kako bismo se brendirali kao kvalitetna destinacija koja ne nudi samo sunce i more, nego nešto više i bolje.

Neven Ivandić je pojasnio kako turizam izravno generira 11,48 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda te da predstavlja jednu od najvažnijih kompleksnih djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu. Ako bi se gledali neizravni utjecaji onda je sektor turizma bitno veći i doseže oko 18 posto udjela u hrvatskom gospodarstvu, kazao je Ivandić. “U sektoru turizma realizira se ukupno 22 posto ukupne potrošnje u našoj zemlji, što jasno govori o važnosti ove gospodarske djelatnosti koja ne predstavlja samo ugostiteljstvo ili hotelijerstvo, nego zapravo prožima cijelo gospodarstvo, od proizvodnje do trgovine, te pokreće izravno ili neizravno sve gospodarske djelatnosti”, rekao je Ivandić. Naveo je kako je u prošloj godini ostvareno 13 milijardi eura turističkog izvoza te još 1,5 milijardi eura domaće potrošnje u turizmu. Usporedio je to sa Španjolskom za koju je rekao da je pravi turistički mastodont u usporedbi s Hrvatskom jer se u toj zemlji ostvaruje više od deset puta veći turistički promet. Problem hrvatskog izvoza vidi u velikom udjelu tzv. privatnog smještaja te kuća za odmor. “S obzirom na to da u Hrvatsku godišnje dođe od 20 do 30 milijuna turista upravo to predstavlja ogroman potencijal za izravan marketing naših proizvoda”, rekao je Ivandić dodajući kako trenutno u privatnom smještaju raspolažemo s oko 600 tisuća kreveta i da je svako takvo mjesto prilika za promociju proizvoda poput madraca koje nudi tvrtka Bernarda. “Bez domaće proizvodnje za domaći turizam nećemo moći ostvariti održivost ove gospodarske grane”, poručio je Ivandić dodajući kako komparativne prednosti treba pretočiti u konkurentske prednosti.

Ivana Kolar je, govoreći o tome gdje je danas hrvatski turizam, podsjetila na to da Hrvatska ostvari više od 100 milijuna noćenja godišnje, ali je upozorila na to da se oko 80 posto tih noćenja dogodi u dva i pol ljetna mjeseca. “U Hrvatskoj postoji problem visoke sezonalnosti jer smo najpoznatiji po tom morskom, odnosno ljetnom turizmu, no primjeri nekih drugih zemalja govore kako je moguće uspješno poslovati u turizmu tijekom cijele godine”, istaknula je Kolar dodajući kako je upravo to cilj konferencije TOURISM 365 koju je ove godine organizirala sedmi puta te na kojoj se razgovara kako unaprijediti tu situaciju, kako izaći iz zone komfora ustaljenog turizma, kako proširiti repertoar ponude i kako kreirati, osmisliti i predstaviti nove motive koji bi goste privlačili kroz cijelu godinu. Istaknula je kako su ove godine odlučili otići korak više te su na konferenciju doveli 30-ak buyera, turističkih operatera i savjetnika iz cijeloga svijeta, što je rezultiralo s više od 400 sastanaka s hrvatskim turističkim subjektima i agencijama kako bi se prezentirao cjelogodišnji turizam.

Zlatan Muftić kazao je kako je Zagrebu trebao dugi niz godina da se pozicionira kao turistička destinacija. Ono što je dalo zamašnjak razvoju turizma bio je Advent s kojim je 2010. godine u modernoj formi krenula ta manifestacija. “Samo za ilustraciju ću reći da se 2010. godine tijekom prosinca u Zagrebu ostvarivalo oko 55 tisuća noćenja da bi se 2019. to popelo na 255 tisuća noćenja u istom mjesecu. Advent je dao turistički zamah Zagrebu te je tri godine zaredom bio proglašen za najbolji božićni sajam u Europi. Uspjeh ovog projekta dao nam je snagu i ideje za razvoj novih turističkih proizvoda”, rekao je Muftić dodajući kako Zagreb danas ima četiri perjanice turističke ponude – Advent, Festival svjetla, Zagreb Classic i Artupunktura. Time su, prema njegovim riječima, pokrivena sva godišnja doba tako da Zagreb nema problem sezonalnosti turističke ponude, nego su manifestacije raspoređene tijekom cijele godine. Istaknuo je kako je Zagreb i jaka kongresna destinacija zbog svoje lake dostupnosti i hotelske infrastrukture. “Važno je da razvijamo kvalitetu i da s tom kvalitetom raste i cijena te prihodi grada i da se pozitivno utječe na sve druge segmente industrije”, poručio je Muftić.

Andrej Šimatić je kazao kako smo iz perspektive broja ljudi koji posjećuju Hrvatsku već sada došli do zasićenja i vrhunca. Ako pak težimo prema podizanju kvalitete turističke ponude onda Šimatić smatra da smo tek u početnoj fazi tog iskoraka. “Privatni smještaj i svi drugi oblici trebaju postojati, ali u onom omjeru koji daje najveći doprinos ukupnom turističkom proizvodu. Imamo već određene iskorake koje su napravile neke hotelske kompanije u smjeru modela koji će živjeti 365 dana u godini i koji mogu poslužiti kao katalizatori za razvoj našeg turizma”, kazao je Šimatić dodajući kako će i potrošnja po gostu rasti kako bude rasla kvaliteta koja mu se nudi.

Pogledajte video 2. panel diskusije

Budućnost trgovine
Zadnji panel prvoga dana konferencije održan je na temu “Budućnost trgovine”, a diskusiju je moderirao Tomislav Cerovec. Na panel diskusiji sudjelovali su: Teo Čolan, član Upravnog odbora Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti, stručnjak za Waste management & ESG; Adrian Alajković, direktor Sektora planiranja i upravljanja zalihama u Konzumu, zadužen za razvoj i korištenje novih tehnologija i umjetne inteligencije u projektu DataLab u Fortenova grupi; Petar Šimić, predsjednik uprave Primacošpeda i predsjednik Udruženja otpremništva i logistike Hrvatske gospodarske komore; Jasmina Čović, IKEA, Fulfilment Development & Multichannel Network Manager; Nataša Mikuš Žigman, direktorica Poslovne održivosti i zelene transformacije u Podravki.

Jasmina Čović održala je kratku uvodnu prezentaciju o transformacijskim projektima koje je IKEA implementirala u prethodnom periodu. Istaknula je kako za ovu robnu kuću automatizacija u procesu logistike i opskrbe puno znači u nastojanju da se postave novi standardi u retail okruženju. Zbog toga se u robnoj kući IKEA Zagreb u lipnju 2021. godine krenulo u implementaciju rješenja Autostore koje omogućava automatsko pikiranje malih artikala u okviru asortimana što osigurava financijske i nefinancijske benefite. “Svjesni trenutne situacije na tržištu rada ovo je jedan od načina kako se može odgovoriti na te izazove. S ovim rješenjem uspjeli smo smanjiti troškove kroz veću efikasnost i produktivnost, dobiti veću brzinu, kvalitetu i točnost ispunjenja potreba i narudžbi naših kupaca te smo uspjeli unaprijediti okruženje i sistem u kojem naši zaposleni trenutno rade. To znači kako smo mogli naše resurse iskoristiti na znatno učinkovitiji način i dakako podržati našu sustainability agendu s manje transporta”, izjavila je Čović dodajući kako je rezultat ove implementacije šest do osam puta brži proces efikasnosti prikupljanja robe (picking) i dva puta veća efikasnost kada je riječ o pakiranju. Uz to, uspjelo se i u tome da se reducira ukupna cijena narudžbe (cost per order) za 66 posto, što je značilo da je stvoren prostor za spuštanje cijena dostave za kupce paketne isporuke. “Posljednji, ali nikako ne najmanje bitan benefit, ogleda se u tome da smo uspjeli unaprijediti ergonomiju rada naših radnika u robnoj kući i tako osloboditi njihovo vrijeme koje mogu posvetiti aktivnostima koje dodaju vrijednost”, istaknula je Čović dodajući kako je u Hrvatskoj implementiran pilot projekt ovog rješenja koje je nakon toga implementirano još samo u Japanu. U raspravi je istaknula kako su ovakve implementacije rezultat dugoročnih i pažljivo isplaniranih strategija koje imaju za cilj povećanje produktivnosti poslovanja.

Nataša Mikuš Žigman rekla je kako u ovakvim projektima kakav je implementirala IKEA vidi puno potencijala za razmjenu iskustva i suradnje na pitanjima održivosti. Podsjetila je kako je Podravka u ožujku ove godine donijela strategiju održivosti poslovanja u kojoj su definirani ciljevi koje kompanija planira ispuniti do 2030. godine. Jedan od ciljeva je i smanjenje emisija iz teškog prometa te uvođenje dostavnih vozila na električni pogon, ali je za to prvo potrebno osigurati adekvatnu infrastrukturu. “Ulaganje u održivo poslovanje predstavlja inicijalni trošak, ali dugoročno je to isplativa investicija. Ujedno, Podravka je na krovovima svojih tvornica izgradila solarne elektrane te nam je u prvih devet mjeseci ove godine trošak energije smanjen za 400 tisuća eura. Dakle, imamo konkretne financijske benefite od ovoga što radimo”, istaknula je Mikuš Žigman. Ona je također navela da su strategije osnova za realizaciju investicija i da se takvi poslovni potezi planiraju dugoročno. “Podravka je velika multinacionalna kompanija koja je prisutna u 22 zemlje na pet kontinenata te nova regulativa predstavlja određeni izazov da se sve to prilagodi i koordinira na svim tržištima na kojima poslujemo”, istaknula je Podravkina menadžerica.

Adrian Alajković rekao je kako Konzum nudi oko 30 tisuća artikala te da je opskrba 600 prodajnih mjesta složen proces koji zahtijeva primjenu napredne analitike, umjetne inteligencije ili strojnog učenja. Kada je riječ o nabavi, rekao je kako je glavni cilj naručiti adekvatnu količinu robe kako bi imali dostupne proizvode za potrošača i pritom nemati velike otpise. “Sad smo se počeli baviti voćem i povrćem te mesom jer svu ostalu robu naručujemo automatizirano iz centrale. Mislim da smo jako velike pomake napravili. Konkretno na kategorijama voća i povrća smo kroz pilote s unapređenjem sustava narudžbi vidjeli da smo iz veće dostupnosti robe, veće svježine robe i manje otpisa podigli profitabilnost od pet do osam posto. Sve to smo implementirali u svih 600 Konzumovih prodavaonica, a sada nam je cilj sličan pristup primijeniti i u Mercatoru u Srbiji i Sloveniji”, naglasio je Alajković te dodao kako je Konzum uvijek bio posvećen inoviranju i unapređenju svojih poslovnih procesa.

Referirajući se na waste management, Teo Čolan je upozorio kako je na razini Europske unije jedan od najvećih problema upravljanje otpadom od hrane jer se trećina hrane izgubi tijekom logističkog transporta. “Mislim da je danas i trgovina svjesna kako se određene stvari moraju mijenjati, da se ti gubici moraju smanjiti jer je to upravo dio okolišne politike koja uz odgovornost i održivost za poslovne subjekte nosi i konkretne uštede”, rekao je Čolan. Kada se govori o budućnosti trgovine, rekao je kako je termin održivost tu da ostane. “Morate uzeti u obzir kako je Europska unija postavila sebi zadatak da bude predvodnik na području održivosti, kako okolišne, tako i one upravljačke i društvene. To se u trgovini već sada reflektira kroz same proizvode koji moraju biti sa što nižim ugljičnim otiskom, da ne dolaze od rada djece i da se upravlja po nekim zahtjevima koji su opće prihvaćeni u zajednici. Drugi dio se odnosi na reciklabilnost i kako smanjiti otpad, a treći dio su zahtjevi potrošača koji idu za time da proizvodi dolaze sa što manje ambalaže, osobito plastične, da su održivi, da se smanji emisija ugljičnog dioksida i da se općenito reducira količina otpada”, naglasio je Čolan te poručio kako sve proizvođačke i trgovačke tvrtke moraju ići u smjeru ispunjavanja ovih zahtjeva. “Održivost nije pitanje izbora, nego stvar opstanka”, poručio je.

Petar Šimić se osvrnuo na uvođenje tehnologija u područje lanca opskrbe rekavši kako je cilj logistike biti najefikasniji, što u osnovi znači biti najjeftiniji. Spomenuo je da se svi poduzetnici u svim poslovnim područjima prilagođavaju regulativi koja će Europu učiniti dugoročno održivijom, ali je naglasio da poduzetnici donose racionalne odluke i uvijek teže maksimizaciji profita. “Kao akter u logistici prilagođavamo se tim novim regulatornim okvirima koji nam dolaze i preispitujemo sve pristupe koji su adekvatni u toj situaciji. Primaco raspolaže s vlastitim kamionima te angažira i veliki broj ugovornih suradnika, organizira pomorske i zračne transporte te je najveći carinski zastupnik u Hrvatskoj. U zadnjih smo godinu dana za veliki broj proizvođača i trgovaca digitalizirali i automatizirali njihov proces carinjenja tako da se taj proces može odvijati na samom skladištu umjesto da se ide na carinske terminale. To znači da kamioni najmanje jedan dan manje troše u transportu pa se tako smanjuje i potrošnja goriva te svi ostali troškovi”, istaknuo je Šimić. On je naglasio kako je ulazak u schengen izuzetno značajan za Hrvatsku te da će idućih nekoliko godina donijeti izvanredan razvoj logističke infrastrukture zbog investicija u Luku Rijeka, željezničku infrastrukturu, a trenutno je u izgradnji i oko 700 tisuća četvornih metara novih skladišnih prostora.

Pogledajte video 3. panel diskusije

Položaj male trgovine

Drugi dan konferencije MAGROS 2023. održan je kao Dan malih trgovaca obrtnika s temom “Položaj malih trgovaca u svijetu – Aktualni izazovi i mogućnosti za trgovce obrtnike”.

Nakon pozdravnih govora radni dio je svojim predavanjem otvorila dr. sc. Maja Vizjak, znanstveni suradnik Instituta za migracije i narodnosti, na temu “Digitalizacija radnih mjesta – sektorska analiza s naglaskom na trgovinu”. Ona je istaknula kako se očekuje da će se u idućih pet godina dogoditi velike promjene jer će 40 posto poslova i 75 posto organizacija biti zahvaćeno digitalizacijom radnih mjesta pri čemu će u apsolutnom iznosu biti digitalizirano ukupno 85 milijuna radnih mjesta. “Otvara se nova lepeza mogućnosti od 149 milijuna novih poslova gdje će i sektor trgovine vidjeti svoju priliku za rast i razvoj. Predviđa se da će 75 posto poduzeća otvoriti nišu e-trgovine kroz koju će nuditi svoje proizvode i usluge. Pritom će biti traženi stručnjaci za e-trgovinu, digitalne transformacije, e-marketing i kreiranje strategija te se očekuje kako će se čak 80 tisuća fizičkih trgovina u narednom periodu zatvoriti”, istaknula je Vizjak dodajući kako će digitalne vještine biti sredstvo kako opstati na tom tržištu. Naglasila je kako će rasti potražnja za edukacijama, tutorstvom i specijaliziranim znanjima te će čak 40 posto radnika morati krenuti u smjeru prekvalifikacije i usavršavanja. “Digitalizacija je tješnja suradnja stroja i čovjeka koja otvara jednu novu stvarnost koja zahtjeva sasvim nove vještine i talente. Ne treba se toga bojati, treba je prihvatiti sa zadovoljstvom jer se tu osmišljavaju nove ekonomske vrijednosti i povećava cjelokupna produktivnost”, naglasila je Vizjak.

Martina Šćukanec i Ivona Škara, iz Centra za registre Fine, održale su prezentaciju rezultata poslovanja poduzetnika u djelatnosti trgovine te prikaz podataka kroz servis Info.BIZ. Za početak su istaknule kako je Info.BIZ najveća i najažurnija baza poslovnih subjekata koja sadrži podatke za više od 900 tisuća poslovnih subjekata i omogućuje brže, jednostavnije i sigurnije donošenje poslovnih odluka, sustavno praćenje poslovnih klijenata i partnera te izradu kvalitetnih analiza. Prema podacima iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, u području djelatnosti trgovine na veliko i malo u 2022. godini poslovalo je 28.323 poduzetnika koji su zapošljavali 192.878 zaposlenih ili 3,6 posto više nego 2021. godine, kojima su obračunate prosječne mjesečne neto plaće od 6.828 kuna, što je 9,3 posto više nego u godini prije. Ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 346,1 milijardi kuna, što je 21 posto više nego 2021. godine. Dobit razdoblja iznosila je 15,5 milijardi kuna, što je 17,1 posto više nego prethodne godine, a neto dobit je iznosila 13,7 milijardi kuna i veća je za 25,2 posto nego prethodne godine.

Pogledajte uvodna predavanja drugog dana konferencije 

Aktualne teme
Prvi panel održan je na temu “Aktualne teme u poslovanju obrtnika u maloprodaji”, a sudjelovali su: Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača; Vedran Bego, direktor Poslovnog područja veleprodaje i distribucije Konzuma; Mario Mandac, vlasnik Ora Adriatica; Josip Smoljan, predsjednik Ceha trgovine HOK-a; Robert Fućak, član Upravnog odbora Saveza udruga malih trgovaca RH i predsjednik Udruge trgovaca “051” Rijeka; Mirko Budimir, direktor Delfina, dopredsjednik Udruge trgovine HUP-a (predstavnik malih trgovaca).

Uvodničar u panel bio je Mirko Budimir s temom “Analiza stanja male trgovine u Hrvatskoj”. On je rekao kako je analizu stanja male trgovine jako teško napraviti te se pozvao na analize koje ne predviđaju odviše svijetlu budućnost za tradicionalne oblike trgovine. “S druge strane, ima nas koji zastupamo tezu da imamo značajnu tradiciju u trgovini i da se već puno puta najavljivalo da će nešto zamijeniti čovjeka i te neposredne odnose pa se ništa od toga nije ostvarilo. Smatram da moramo sami biti na čisto vjerujemo li u to da će fizičke trgovine postojati ili neće”, rekao je Budimir. Podsjetio je na to kako Hrvatska ima 6.756 naseljenih mjesta te je istaknuo kako je interes i središnje i lokalne države da ta manja mjesta imaju trgovinu i da to ne može zamijeniti nikakva tehnologija. Poručio je da država mora dati usmjerenje u kojem će se poduzetnici u trgovini kretati. Za Zakon o trgovini je rekao da ne pridonosi razvoju trgovine s odredbama o neradnoj nedjelji, a teret ograničenja cijena koje je propisala Vlada također po njemu pada na leđa trgovaca. Poručio je i da mali trgovci mogu dostavljati robu svojim lokalnim kupcima i tako iskoristiti platforme koje obavljaju mikro dostavu prema krajnjim kupcima. Govoreći o budućim trendovima kazao je kako je neminovno da mali trgovci trebaju uvoditi novu tehnologiju u svoje prodajne procese i poslove, otvarati nove oblike maloprodaje, biti otvoreni prema integracijama, fokusirati se na održivo poslovanje i zelenu energiju te korištenje društvenih mreža za komunikaciju s kupcima. “Trgovina iz susjedstva ima svoje mjesto na tržištu i to je pokazala i koronakriza te opći trendovi gdje i veliki trgovci otvaraju kvartovske trgovine. Međutim, i mali trgovci moraju biti proaktivni te biti otvoreni za nove usluge kako bi privukli nove i zadržali svoje vjerne kupce”, naglasio je Budimir.

Iz publike se potom za riječ javio Goran Perović Mungos iz Zadra, vlasnik trgovačkog obrta Citrus koji se bavi prodajom voća i povrća na štandu. Rekao je kako je prije 30 godina kada je otvorio trgovinu u Zadru bilo 35 malih trgovaca “štandera”, a danas ih je opstalo svega pet. Kao razlog toga naveo je dolazak velikih trgovačkih lanaca koji su u prvom naletu prouzročili nestanak određenog broja malih trgovaca s tržišta. U daljnjem slijedu događaja istaknuo je kako su se “mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva pretvorila u velike švercere ili nakupce te direktno uzimaju prostor za prodaju naših roba s kojima trgujemo, što je najveći uzrok našega pada i nemogućnosti da dalje poslujemo”. Time se, prema njegovim riječima, stvorila nelojalna konkurencija te su se s tim problemom obratili i Obrtničkoj komori Zadar i Državnom inspektoratu, ali bez ikakvih rezultata. “Nitko nas ne štiti, nitko nam ne omogućuje da radimo kako treba i posljedica je upravo takav pad trgovine. Kako to riješiti, pitam sve vas ovdje na skupu? Kako da opstanemo i da se zaštite naša prava?”, upitao je ovaj zadarski obrtnik. Na njegovo pitanje sudionici skupa nisu mogli dati konkretan odgovor, osim da se ponovno pokuša djelovati preko tijela Hrvatske obrtničke komore. Mirko Budimir je ponudio općeniti odgovor koji ide za time da se ohrabri obrtnike da budu proaktivni i da preko svojih tijela djeluju prema nadležnim državnim institucijama jer je njegovo iskustvo iz HUP-a pokazalo da se upornost isplati i da se odgovori na kraju dobiju od onih koji su za to odgovorni. Podržao je zahtjev da se istraži navedena praksa u kojoj se OPG-i pojavljuju kao trgovci i kao takvi predstavljaju nelojalnu konkurenciju obrtnicima trgovcima.

Robert Fućak naglasio je da je njemu teško promišljati o digitalizaciji kada većina njegovih kupaca daju svojoj djeci kartice da im podignu gotovinu s bankomata i onda dolaze u dućan da kupe telekom bon te zamole prodavačicu da im to utipka u mobitel. Reagirajući na to da Vlada ne sluša struku ni praksu, Fućak je kazao da Vlada se sluša ni samu sebe. “Tako se donese Zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koji kaže da se roba ne smije prodavati ispod nabavne cijene, a onda Vlada donese uredbu po kojoj se roba mora prodavati ispod nabavne cijene. Znači, uredba krši zakon”, rekao je Fućak te naveo kako je jedan od oblika uspješnog organiziranja zadrugarstvo koje je izuzetno popularno u Italiji i drugim zemljama, a kod nas nosi stigmu te je nepoželjno.

Josip Smoljan, koji posluje na otoku Pašmanu, istaknuo je kako svojim kupcima često nešto doveze s kopna kada ide po robu te da je riječ o starijim ljudima, dok mladi uopće nemaju naviku kupnje u maloj trgovini. Ne očekuje da će se to promijeniti jer je po njemu jako teško stvoriti interes kod mladih za kupnju u obrtničkoj trgovini.

Vedran Bego je istaknuo kako VELPRO ima 16 distributivnih centara u Hrvatskoj te posluje u sustavu Konzuma, raspolaže sa 65 tisuća četvornih metara prodajno-skladišnog prostora, ima 700 zaposlenika, 140 dostavnih vozila, posluje sa 7.000 pravnih subjekata te dostavlja robu na 9.000 lokacija. Bego je rekao kako u maloj trgovini vidi svijetlu budućnost i da ima prostora za razvoj svih formata. Prema njegovim riječima, ovogodišnja turistička sezona je podbacila jer su naša očekivanja bila prevelika pa je potrebno raditi na tome da se ta sezona proširi sa sadašnjih dva i pol mjeseca na znatno dulji period. “Od prvoga dana u VELPRO-u smo usmjereni na male trgovce i nastojimo biti što više podređeni njima kroz različite aktivnosti”, poručio je Bego te dodao kako se treba bolje organizirati i raditi interesno za boljitak male trgovine.

Mario Mandac, koji se bavi prodajom svježe ribe na tržnicama, požalio se na trenutačno stanje na tržnicama rekavši kako “ono nikad nije bilo gore”. “Tržnice su odraz cijele ove države jer ih odlikuje nebriga, nemar i nezainteresiranost državnih institucija. Moramo se snalaziti sami kako umijemo, dok praznih prostora na tržnicama ima koliko hoćete, ljudi se time ne žele baviti te nas je ostalo jako malo”, istaknuo je Mandac dodajući kako je ogroman problem radno vrijeme koje je od 7 do 14 h te da je konačan udarac predstavljala odredba o neradnoj nedjelji. “Ljudi koji rade preko tjedna imaju samo subotu i nedjelju kada mogu doći na tržnicu. Sada su nam i to uzeli”, rekao je Mandac te dodao kako je osobit problem i radna snaga. Unatoč svemu, nada se kako će njegov sin možda izraziti želju da uđe u ovaj posao i pomogne daljnjem razvoju, ali upitan od strane moderatora Tomislava Cerovca niti on nije izrazio vjeru u to da se mlade ljude može potaknuti da kupuju na ribarnici. Za riječ se javila djevojka iz publike koja je rekla da je sve to pitanje “mindseta” i da ona kao obrtnica iz područja dizajna želi podržati kolege obrtnike kupovinom na tržnici jer smatra da se takav pristup i ulaganje uvijek na neki način vrati. Rekla je da postojeću percepciju treba mijenjati i raditi na edukaciji te informiranju kupaca putem društvenih mreža. Spomenula je zanimljive promocije u području proizvodnje lješnjaka koji na vrlo zanimljiv i prilagođen način komuniciraju zanimljive priče koje stoje iza proizvodnje ove kulture.

Ana Knežević je naglasila da je u Sindikat trgovine došla 1992. godine i da su se od tada dogodile ogromne promjene na tržištu te da se u svakoj prilagodbi uvijek očekivala aktivnija uloga države. Upozorila je na pokazatelje prema kojima Hrvati ne drže do svog zdravlja jer na razini Europske unije imamo najveći udio pretilog stanovništva te najviše konzumiramo duhanske proizvode i alkoholna pića. Stoga je po njenom mišljenju potrebno voditi računa i o ovim sociološkim pokazateljima. Rekla je i to da je Hrvatska redovito posljednja u Potrošačkom semaforu Europske komisije koji, među ostalim, govori o stupnju educiranosti i informiranosti potrošača i trgovaca. Pozvala je na to da se unaprijedi komunikacija prema državnim institucijama i da se indiferentno ponašanje njihovih predstavnika ne treba tolerirati. “Treba se organizirati i interesno reagirati prema institucijama kako bi se potaknule promjene”, poručila je Knežević te dodala da se na taj način treba provoditi i aktualna zelena agenda.

Za riječ se iz publike javio obrtnik Milan Nikšić, predsjednik Udruženja obrtnika Baranje i vlasnik obrta NIKI za prijevoz i trgovinu. On je istaknuo kako je važno znati da je Hrvatska podijeljena na ruralno i urbano područje i da je mala trgovina od osamostaljenja konstantno gubila svoje pozicije. “Nekada sam imao pet trgovina, a sada poslujem samo s jednom, obiteljskom trgovinom. Želim upozoriti na to kako u našoj zemlji ne postoji koordinacija između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva, da se trgovina ne može prijaviti za EU fondove, dok OPG-ovi to mogu i na taj način promičemo sivu ekonomiju. Dodatni je problem što naši kupci odlaze u kupovinu u susjedne zemlje, Mađarsku i Srbiju. U Slavoniji i Baranji doživjeli smo demografsku devastaciju i sada smo novim zakonom dobili odredbu da ne možemo raditi iako Ustavom imamo pravo na rad”, istaknuo je Nikšić te upitao zašto HAMAG-BICRO ima tako teške limite za ulazak u manje kredite jer ulaganja su jedino moguća uz takvu podršku.

Pogledajte 1. panel drugog dana konferencije 

Poduzetništvo u maloprodaji
Nastavak drugog dana konferencije MAGROS 2023. te uvod u zadnju panel diskusiju bilo je predavanje izv. prof. dr. sc. Darija Dunkovića, s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, naslova “Poduzetništvo u maloprodaji”.

On je rekao kako se oduvijek na konferencijama o trgovini govorilo o odnosima velikih i malih maloprodavača. Veliki maloprodavači su jači u pregovaranju, komunikaciji tj. oglašavanju, imaju veću financijsku moć i veliki broj prodavaonica. “Svaka dodatna regulacija diže cijene. Tako i dodatna zaštita potrošača koja je sve stroža za trgovce, koja im stvara sve veće troškove i obaveze, u konačnici diže cijene”, kazao je Dunković. Pritom je kao ključni problem izdvojio nedostatak poduzetničkih vještina. “Nije samo nabava i prodaja robe i kako pristupiti kupcu glavnina posla bavljenja trgovinom. Po meni, to je više poduzetništvo nego trgovina”, naglasio je profesor dodajući kako su upravo poduzetnička znanja i vještine ono po čemu se trgovci trebaju diferencirati. Kao poseban problem izdvojio je i produktivnost hrvatske maloprodaje u cjelini koja je na samom dnu poretka zemalja Europske unije. Za regulaciju hrvatske maloprodaje rekao je da je bila prilično liberalizirana sve do donošenja novog Zakona o trgovini. “Rješenje za male trgovce je maloprodaja u tržišnoj niši gdje se treba fokusirati na neki segment u kojem veliki trgovci nisu prisutni. Natjecanje cijenama nije moguće s velikim trgovcima, već se treba posvetiti diferencijaciji. Mali trgovci trebaju raditi na maloprodajnoj usluzi”, poručio je profesor Dunković dodajući kako se treba na sve načine nastojati da se sporedne kupce pretvori u stalne.

Pogledajte predavanje profesora Dunkovića

Oznake posebne kvalitete
Drugi panel održan je na temu “Proizvodi s oznakama posebne kvalitete – Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta – kako mogu pomoći malim trgovcima”. Panelisti su bili: Josip Smoljan, predsjednik Ceha trgovine HOK-a; Robert Fućak, član Upravnog odbora Saveza udruga malih trgovaca RH i predsjednik Udruge trgovaca “051” Rijeka; prof. dr. sc. Krešimir Buntak, pročelnik Odjela za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever i predsjednik Instituta za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave; Sanja Mihelić, voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom HGK; Tanja Jurković iz tvrtke Retail DNA.

Uvodno predavanje održala je Sanja Mihelić, voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom HGK, koja je govorila o znakovima kvalitete HGK koji se dodjeljuju još od 1997. godine. “Znak Hrvatska kvaliteta dodjeljuje se proizvodima i uslugama koji se odlikuju natprosječnom kvalitetom i mogu dokazati da udovoljavaju općim i specifičnim kriterijima kvalitete, a proizvedeni su ili se kao usluga pružaju na području Republike Hrvatske. Znak Izvorno hrvatsko je dodatna stepenica na znak Hrvatske kvalitete. Nose ga oni proizvodi koji su, osim spomenutih kriterija za kvalitetu, rezultat razvojno-istraživačkog rada, inovacija, invencija, hrvatske tradicije i jedinstvenosti. Znakovi kvalitete su intelektualno vlasništvo Hrvatske gospodarske komore i zaštićeni su kao jamstveni žigovi na hrvatskom i engleskom jeziku”, pojasnila je Mihelić. Za dodjelu znakova prva stanica je Odjel za upravljanje kvalitetom koji je administrativno-tehnička i operativna potpora provedbi ovog postupka. Mihelić je istaknula da ključnu ulogu u dodjeli znaka imaju stručno-tehničke komisije u procjeni zahtjeva za proizvod ili uslugu. “U svojoj bazi imamo više od 300 stručnjaka koje angažiramo kada se podnositelj zahtjeva prijavi za dodjelu znaka i ovisno o području prijave formiramo stručno-tehničku komisiju koja će ocijeniti određeni proizvod ili uslugu. I na kraju je Savjet koje je najviše tijelo sustava vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda ili usluga, a njega čine predstavnici ministarstava i predstavnici infrastrukture kvalitete”, pojasnila je Mihelić dodajući kako se zahtjevi podnose na stranicama HGK putem obrasca sa svom potrebnom dokumentacijom. Nakon uspješno provedene procedure HGK dodjeljuje pravo uporabe znaka na razdoblje od tri godine koje se može i produljiti. Ovi znakovi kvalitete identificiraju zemlju porijekla i ukazuju potrošaču kako je kupio proizvod vrhunske kvalitete i daje mu određenu sigurnost da je nabavio doista kvalitetan proizvod koji je potvrdila struka. Navela je kako je početkom ove godine provedena anketa koja je pokazala da nositelji kvalitete smatraju da su njihovi proizvodi bolje prepoznatljivi, da su konkurentniji, da su dodana vrijednost proizvodu i da se njime stječe povjerenje kupaca. U ovom trenutku imamo ukupno 292 znaka kvalitete, od čega je 226 Hrvatska kvalitete i 66 Izvorno hrvatsko, a nositelji ovih znakova su 173 gospodarska subjekta.

Tanja Jurković iz tvrtke Retail DNA održala je predavanje na temu “Redefiniranje kvartovskih prodavaonica – kako novi trendovi mijenjaju tradicionalnu sliku maloprodaje”. Istaknula je kako su upravo kvartovske prodavaonice jedni od najbrže rastućih fizičkih kanala prodaje u svijetu. “Tri kanala koja će najviše rasti tijekom sljedećih pet godina su kvartovske trgovine, diskonteri i e-trgovina”, kazala je Jurković. Analizirajući podatke Državnog zavoda za statistiku, Jurković ističe da su došli do udjela kvartovskih trgovina u prometu od 10,4 posto, dok im je u ukupnom broju subjekata koji se bave trgovinom na malo robe široke potrošnje udio 95 posto. Što se tiče udjela e-trgovine u ukupnom prometu, na globalnoj razini taj se udio kreće oko 20 posto, na tržištu SAD-a to je 15,4 posto, a u Hrvatskoj 3,1 posto. “Važno je istaknuti da se ovaj udio od 3,1 posto odnosi isključivo na hrvatske poslovne subjekte i ne obuhvaća strane webshopove na kojima Hrvati puno kupuju. Ako se gleda ukupna potrošnja podatak je nešto veći i procjenjuje se na oko 10 posto”, pojasnila je Jurković. Odgovarajući na pitanje što kupac želi, naglasila je kako su kupci postali svjesniji u pogledu onoga što kupuju i fokusiraju se više na svoje potrebe, a manje na želje. “Tako ukupno 46 posto kupaca kupuje isključivo potrebne artikle, a 45 posto njih kupuje kvalitetnije artikle iz razloga održivosti, da bi im duže trajali. Ukupno 28 posto kupaca smanjilo je svoj obujam kupnje. Pandemija je utjecala na obrasce ponašanja potrošača te je kupac postao svjesniji”, ustvrdila je Jurković.

Josip Smoljan govorio je kako je njemu kao otočnom trgovcu veliki problem logističkog prijevoza robe preko trajekta. “Jadrolinija kao koncesionar nikada nije imala sluha za probleme nas malih trgovaca koji poslujemo na otoku. Mene karta jednako košta kao i bilo kojega mještanina otoka te sam primoran čekati i po nekoliko sati na trajekt”, kazao je Smoljan. Zadržati kupce u današnjem vremenu ocijenio je izuzetno teškim kao i nedostatak radne snage koje će u nadolazećim godinama biti još izraženije. “Problem je i naših kupaca koji ne cijene djelatnike u trgovini te se često odnose prema trgovcima bez ikakvog poštovanja”, upozorio je Smoljan.
Robert Fućak se opetovano referirao na ograničavanje cijena 30 artikala rekavši kako su odabrani po nejasnim i nelogičnim kriterijima, a kada je riječ o tržišnoj utakmici podvukao je kako se mali trgovci na tržištu natječu s pojedinim maloprodajnim sustavima čiji je godišnji promet višestruko veći i od hrvatskog proračuna. “Mi kao amateri trčimo s profesionalcima i onda nam još vežu ruke i noge”, slikovit je bio Fućak.

Prof. dr. sc. Krešimir Buntak naglasio je da ne vrijedi kukati nad prolivenim mlijekom, nego se treba konstruktivno okrenuti prema konkretnim rješenjima koja se mogu implementirati. “I najlošiji model je bolji od nikakvog. Ako govorimo o trgovini, a posebno malim trgovcima, onda moramo znati da nam predstoji stvaranje novog modela funkcioniranja i u tome aktivniju ulogu trebaju imati asocijacije trgovaca”, naglasio je Buntak dodajući kako se mala trgovina treba bolje brendirati.

Sanja Mihelić je poručila da sve zemlje u našem okruženju štite svoje domaće proizvode te je podsjetila na prodajno-edukativnu akciju “Kupujmo hrvatsko” koja je imala za cilj razvijati svijest o domaćoj proizvodnji te educirati potrošače, a posebno one mlađe o kvaliteti hrvatskih proizvoda. “S ovom akcijom smo zbog pandemije privremeno stali, ali uskoro se može očekivati ponovno pokretanje ove manifestacije. Znakovi kvalitete Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko nisu ni u kakvoj koliziji s europskom regulativom, nego su neki proizvodi ujedno i nositelji certifikata Europske unije zaštićenog geografskog podrijetla”, rekla je Mihelić.
Tanja Jurković je pak navela kako se treba fokusirati na kupce i učiniti sve ono što je u okviru sadašnje regulative moguće napraviti.

Pogledajte 2. panel drugog dana konferencije i završne riječi 

Najveći MAGROS dosad
Sada već 35. izdanje tradicionalne konferencije za proizvođače i trgovce MAGROS 2023. s krovnom temom “Trgovina u uvjetima jedinstvenog tržišta” održano je 25. i 26. listopada u hotelu Academia u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Zorana Milanovića. Konferenciju su organizirali poslovni časopis Suvremena trgovina, Hrvatska gospodarska komora, Međunarodna trgovačka komora (International Chamber of Commerce ICC) Hrvatska, Hrvatska obrtnička komora i Savez udruga malih trgovaca. Suorganizatori skupa bili su Zaklada Konrad Adenauer i Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora, a pokrovitelji Ministarstvo turizma i sporta, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatski izvoznici. Zlatni sponzor skupa MAGROS 2023. bila je tvrtka Bernarda, a sponzorsku podršku dali su i Konzum, KTC, Pevex, METRO, Kotka, Tekstilpromet, Galko, Telemach, Spaz, Muzej iluzija i Svijet biljaka. Organizacijski partneri bili su hotel Academia, Cromar i Fina, a smart partneri HAMAG BICRO, privatna gimnazija i ekonomska škola “Katarina Zrinski”, Institut za migracije i narodnosti te Institut za poslovnu izvrsnost, poduzetništvo i održive sustave. Logistički partner konferencije bio je Primacošped.

Suvremena.hr
Fotografije: Miro Martinić