Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. listopada, s općim ciljem podizanja svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja te mobilizacijom napora u podršci mentalnom zdravlju na svjetskoj razini.
Rezultati istraživanja provedenog na razini EU-a 2020. godine, pokazuju da je udio čimbenika rizika za mentalno zdravlje predstavljao 44,6 % ukupne zaposlene populacije u dobi od 15 do 64 godine. Utvrđeno je da brojni psihosocijalni faktori rizika na poslu povećavaju rizik od razvoja anksioznosti, depresije i izgaranja.
Troškovi liječenja mentalnih poremećaja, u izvješću Health at a Glance Europe 2018. godine procijenjeni su na više od 4% BDP-a u EU dok će prema izvješću Lancet komisije, mentalni poremećaji koštat će globalnu ekonomiju do 2030. čak 16 bilijuna dolara (za period od 2010. -2030.).
Postoje troškovi i za poslodavce, oni se mogu izraziti kao apsentizam, prezentizam i gubitak produktivnosti.
I za zaposlenike postoje troškovi, i to u pogledu zdravstvene zaštite, gubitka plaće te zdravstvenih i društvenih učinaka narušenog mentalnog zdravlja. Osim toga, pitanja kao što su stigmatizacija, oporavak i ponovna integracija u zaposlenje mogu biti posebno važna u slučaju narušenog mentalnog zdravlja.
Polovica radnika u EU-u smatra stres uobičajenim na svojem radnom mjestu, a stres pridonosi otprilike polovici svih izgubljenih radnih dana. Hrvatska nije izuzetak, pa je nužno razviti i provesti intervencije za promicanje dobrog mentalnog zdravlja i sprečavanje mentalnih bolesti na radnom mjestu.
EU upućuje da se više pozornosti usmjeri i na bolesti povezane s radom, kao što su rak, bolesti krvožilnog sustava, mišićno-koštani poremećaji i bolesti povezane sa psihosocijalnim rizicima, koje su najsmrtonosnije i najčešći su uzrok bolovanja u EU.
Pitanja kvalitetne procjene i prevencije mentalnog zdravlja na radu izazov su za različite struke ,od zdravstvenih djelatnika, stručnjaka za zdravlje i sigurnost na radu do stručnjaka za ljudske resurse,rukovoditelje i druge, budući su pitanja mentalnog zdravlja povezana s potpuno drukčijim problemima od pitanja fizičkog zdravlja. Postupci koji se odnose na tabue, nedostatak osviještenosti, diskriminaciju i stigmu imaju daleko veći značaj kad je riječ o mentalnom zdravlju nego kad je riječ o fizičkom zdravlju.
Norma ISO-ovog odbora za zdravlje i sigurnost na radu ISO 45003: 2021 ima za cilj pomoći organizacijama svih vrsta i svih sektora da uspostave dobru praksu za upravljanje psihičkim zdravljem i dobrobiti zaposlenika.
Ovaj dokument obrađuje mnoga područja koja mogu utjecati na psihičko zdravlje radnika, uključujući neučinkovitu komunikaciju, pretjerani pritisak, loše vodstvo i organizacijsku kulturu, te pruža smjernice za upravljanje psihosocijalnim rizikom unutar sustava upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu (OH&S) temeljenom na ISO 45000.
Norma pokriva aspekte kao što su kako identificirati uvjete, okolnosti i zahtjeve na radnom mjestu koji mogu narušiti psihičko zdravlje i dobrobit radnika; kako identificirati primarne čimbenike rizika i procijeniti ih kako bi se utvrdilo koje su promjene potrebne za poboljšanje radnog okruženja; i kako identificirati i kontrolirati opasnosti povezane s radom i upravljati psihosocijalnim rizikom unutar sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu.
Poslodavci imaju obvezu procjeniti i psihosocijane rizike vezane za pojedina mjesta rada, te poduzeti potrebne mjere prevencije.Vrlo često to izostaje,odnosno uočavaju se općenite formulacije, a time i nedekvatne mjere prevencije i zaštite.
Najveća nacionalna godišnja konferencija „Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 2023“, koja će se održati u Zagrebu 8.prosinca s popratnim radionicama 7 i 9.prosinca 2022.godine bit će prava prilika za upoznavanje ove norme kao i načina izrade procjene psihososcijalnih rizika na radu i njihove učinkovite prevencije https://skup-znr.zirs.hr/ i https://www.sigurnost.eu/
Vitomir Begović