„Ako cijela Europska unija do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent, godišnje se mora uložiti oko 500 milijardi eura“, izjavila je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji ‘Financijsko tržište’ koja se održava 18. i 19. svibnja u Opatiji.
Perko je istaknula da banke nisu jedine koji će podržati taj razvoj, tržište kapitala je to koje se mora uključiti, u kojem postoji prostor za napredak. To je prilika za Hrvatsku. „Dobar korak u tom smjeru napravljen je s izdanjem državnih obveznica. Uspjeh nije bio samo u iznosu izdanja, nego i u upoznavanju tržišta s novim financijskim instrumentom. Građani su se počeli informirati. Nadam se i vjerujem da će sudionici tržišta kapitala prepoznati nove financijske instrumente, zaključila je Perko.
Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija održao je prezentaciju na temu – “Hrvatska nakon uvođenja eura – fiskalna politika i gospodarski izgledi”. “Proteklih godina izazovi su bili na fiskalnoj održivosti. Stope rasta BDP-a bile su stabilne, smanjivao se dug u odnosu na BDP. Potresi i pandemija opteretili su proračun. Snažno smo se oporavili 2021. godine, no cijeli oporavak je usporen zbog ruske agresije na Ukrajinu, energetskom krizom i inflacijom. Ipak, ovaj oporavak bio je puno brži nego u zadnjoj krizi kada je za povratak na pretkrizne razine trebalo znatno duže vrijeme”, rekao je Zoričić i ponovio kako sada Hrvatska ima povijesno najviši investicijski rejting.
Istaknuo je da je nakon ulaska Hrvatske u europodručje i u Schengen, idući prioritet ulazak u OECD. “To je ekskluzivan klub s 38 članica. U lipnju 2022. počeli smo pregovore i čeka nas veliki posao jer je potrebno uskladiti naš zakonodavni okvir sa nizom pravnih instrumenata, samo iz Ministarstva financija riječ je čak 41 pravnom instrumentu”, rekao je Zoričić.
Naglasio je da je ključno razviti domaće tržište kapitala i da je ključna njegova likvidnost. “Više od 50 % ukupnog prosječnog trgovanja čini svega pet dionica s oko pola uvrštenih dionica se trguje manje od 10 dana u mjesecu. Najlikvidniji segment tržišta čini oko 10 posto uvrštenih dionica koje nose oko 60 posto ukupnog prometa”, rekao je Zoričić. Zbog toga je Ministarstvo financija pokrenulo aktivnosti vezane za izradu Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala. “Svjesni smo da ne možemo tim dokumentom riješiti sve probleme našeg tržišta, ali očekujemo u koordinaciji s tržišnim sudionicima napraviti značajan iskorak s glavnim ciljem, stjecanjem statusa emerging market-a” naglasio je Zoričić.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga nadovezao se na prezentaciju državnog tajnika. „Jako je pomoglo izdavanje državnih obveznica, to je najviše učinilo za financijsku pismenost u posljednjih pet godina. To pokazuje koliko se jednom malom promjenom u dizajnu financijskog instrumenta može puno napraviti za tržište“, naglasio je Žigman.
Osvrnuo se na strukturu vlasništva hrvatskih dionica. „Polovina izdavatelja ima jednog dominantno vlasnika s više od 50% udjela u kapitalu. Top tri dioničara u prosjeku čine 70% glasačkih prava. Stoga je za razvoj tržišta kapitala presudno porast tržišnog financiranja rastućih poduzeća kroz izdavanje dionica (IPO) i izdavanje obveznica. No, potrebno je stvoriti i ekonomske poticaje koji će poduzeća stimulirati da se okrenu financiranju na tržištu kapitala, umjesto tradicionalnog bankovnog kreditiranja, posebno u segmentu malih i srednjih poduzeća“, rekao je Žigman.
Napomenuo je da se globalna investicijska potražnja sve više usmjerava prema zelenim ulaganjima. Tako imovina pod upravljanjem održivih fondova snažno raste, posebno onih u Europi reflektirajući strateško opredijeljene da Europe postane klimatski neutralni kontinent do 2050.
„Ono što je investicijske strane posebno bitno je da takva zelena ulaganja, uz kataliziranje tranzicije prema održivosti, istodobno nose i razmjerno konkurente prinose u odnosu na tradicionalne fondove ili neki prosječni tržišni povrat“, rekao je Žigman. Istaknuo je da i na domaćem tržištu ‘ozelenjavanje’ financija je upravo najintenzivnije u fondovskoj industriji.
„Zelene obveznice, odnosno okolišno održive obveznice jedan su od glavnih instrumenata za financiranje ulaganja povezanih sa zelenim tehnologijama, energetskom učinkovitošću i učinkovitošću resursa. I u ovom dijelu zelene ponude Europa je predvodnica, a u tom kontekstu početkom godine postignut je i prvi dogovor na razini Vijeća i EU Parlamenta vezano za stvaranje jedinstvenog tržišta europskih zelenih obveznica“, objasnio je Žigman.
Zaključio je da bi strateško okretanje zelenim ulaganjima trebalo biti prepoznato i kao potencijal, odnosno katalizator razvoja domaćeg tržišta kapitala kako na institucionalnoj razini tako i na razini ponude i potražnje na domaćem tržištu.