Udruženje marina Hrvatske gospodarske komore pozdravilo je dopunu Odluke o zabrani uplovljavanja u morske luke i luke unutarnje plovidbe u RH, kojom je, između ostalog, dopušteno uplovljavanje jahti duljine trupa veće od 24 metra na vez u hrvatskim lukama nautičkog turizma ili lukama otvorenim za javni promet, te svih plovila pod hrvatskom zastavom.
Obzirom da značajni dio nautičkog turizma čine upravo brodice i jahte manje od 24 metra, osobito one koje nisu isključivo u hrvatskom vlasništvu, Udruženje marina HGK apelira da se i njih uključi u navedenu dopunu te da se definira jasan protokol prihvata brodova.
„Bez jasnih mjera prihvata brodova, hrvatskim marinama bit će gotovo nemoguće primati goste i pružati usluge. Zato smo izradili prijedlog protokola i uputili ga Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i nadležnim Ministarstvima mora i turizma, te iščekujemo posljednje upute kako bi mogli početi pružati usluge prihvata gostiju u marinama. S obzirom na potencijal nautičkog sektora, vjerujemo kako će se konačni prijedlog utvrditi čim prije“, izjavio je predsjednik Udruženja marina HGK Sean Lisjak, dodavši kako su neke od konkurentskih destinacija, poput Crne Gore, već napravile iskorak u tom smislu te da je čak i jug Italije donio najavu za otvaranje nautičkom turizmu.
„Resorno ministarstvo je prepoznalo nautiku kao prvu djelatnost koja bi mogla ponovno pokrenuti turističke aktivnosti. Stoga se nadamo da će nautika napokon i službeno biti svrstana u segment turizma i da će se Vlada uvažiti naš set mjera za pomoć sektoru koji joj je predložen još krajem ožujka 2020.“, naglasio je Lisjak.
Udruženje je ponovno raspravljalo o iščekivanju oslobađanja marina od plaćanja fiksnog i varijabilnog dijela koncesijske naknade za pomorsko dobro koje su bile tema i zadnjeg sastanka s državnim tajnicima Ministarstva mora i Ministarstva turizma. Zaključeno je i da je u ovoj krizi bilo vidljivo da se mora nastaviti potencirati dugogodišnji apel za uvrštenje marina u sektor turizma, jer su bile neprihvatljive za potpore turizmu, a i porezni tretman općom stopom od 25 posto, za razliku od drugih turističkih djelatnosti, teže pada u ovim okolnostima. Posebna tema je bio i odnos s charterima i drugim zakupcima.
Udruženje charteraša HGK također podržava zahtjev marina za oslobođenje koncesija, svjesni da marine čekaju državne mjere koji bi na njih prelile za obveze plaćanja vezova čarter plovila. „Voda dolazi do grla, rokovi plaćanja teku, čarteraši ih ne mogu plaćati, a marine čekaju mjere od države. Svi smo tako na čekanju“ napominje Paško Klisović, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima-charter HGK.
Čarter tvrtke su također kroz HGK poslale prijedlog epidemioloških mjera HZJZ za djelatnost, a neki s domaćim gostima počinju raditi čim se ukinu propusnice. „Nadamo se uvažanju naših prijedloga i objavi preporuka za charter što ranije“ dodaje Klisović.
„Vrlo je važno što ranije otvoriti granice za zemlje sa sličnom epidemiološkom situacijom, naravno, uz nužne mjere opreza naravno i uskladiti iste sa subotama kad uobičajeno dolaze gosti u charteru. Jer ako se, primjerice, otvori u ponedjeljak 15. lipnja, mi gubimo i ovaj preostali dio rezervacija za razdoblje od 13. do 20. lipnja budući su smjene gostiju isključivo subotom“, pojašnjava Klisović i podsjeća da i čarter, posebno onaj mali, nije više luksuz koji si prosječna hrvatska obitelj ne može priuštiti jer se najam nekih tipova plovila posljednjih godina može usporediti s troškovima skijanja za obitelj. „Tražili smo kroz HGK uvrštenje u CRO karticu i prije epidemije koronavirusa, a nedavno smo opet razgovarali s Ministarstvom turizma na tu temu i naišli na veliko razumijevanje“, istaknuo je Klisović.
Iz Udruženja poručuju da će neki gosti odmor u apartmanu ove godine možda zamijeniti odmorom na plovilu koje im pruža socijalnu distancu i sve uvjete koje epidemiolozi preporučuju. Stoga apeliraju da se njihovi prijedlozi žurno prihvate i da se omogući što raniji početak poslovanja marina i charter tvrtki, tim više što su fiksni troškovi poslovanja izuzetno veliki i ne mogu si priuštiti propuštanje poslovnih prilika.
Zaključuju kako bi pozitivne informacije o otvaranju nautičke sezone u Hrvatskoj kao sigurnoj destinaciji bile najbolja promocija i pozivnica gostima i za sve druge vidove turizma.