U Zagrebu je u srijedu održan poslovni forum “Planiranje gospodarskog uspjeha u vrijeme polikrize i demografskih izazova”, koje je Slovensko-hrvatska gospodarska komora organizirala u suradnji sa Veleposlanstvom Republike Slovenije u Zagrebu i Institut za strateška rješenja (ISR).
Na događaju su sudionici raspravljali o utjecaju geopolitičkih preokreta, tehnološkog napretka i transformacije europskog gospodarskog prostora na upravljanje tvrtkama i kvalitetu života u Sloveniji i regiji.
Jedan od ključnih izazova tvrtki u Hrvatskoj i Sloveniji ostaje privlačenje stručnih i kompetentnih kadrova. Stručnjaci za ljudske resurse ovu situaciju ocjenjuju ekstremnom, a prema njihovim navodima takva će ostati još nekoliko godina. Voditelji tvrtki zaključuju: “Korporacije će se morati prilagoditi očekivanjima talenata, koja su kod današnjih generacija bitno drugačija nego u prošlosti.”
Sudionike događaja pozdravili su Ivana Kolar, potpredsjednica SLO-CRO gospodarske komore, Gašper Dovžan, veleposlanik Republike Slovenije u Zagrebu, Tine Kračun, direktor ISR-a, Vinko Ćuro, predsjednik Upravnog odbora Međunarodnog gospodarskog foruma Perspektive, Frane Tokić, državni tajnik u hrvatskom Ministarstvu za demografiju i useljavanje, te Bojan Batinić, ravnatelj sektora za internacionalizaciju pri hrvatskom Ministarstvu gospodarstva.
Istaknuli su važnost spremnosti država i donositelja odluka na promjene i brzo reagiranje, jačanje suradnje između Hrvatske i Slovenije te ulogu obje države u izgradnji stabilne i prosperitetne regije.
Sve manje povjerenja u društvene institucije
Prema jednom istraživanju, čak 40 % izvršnih direktora smatra da njihova poduzeća neće preživjeti bez velikih promjena, dok dvije trećine tvrtki nisu spremne na značajne promjene, naglasio je Velimir Srića, vodeći hrvatski konzultant za upravljanje i informacijske tehnologije.
Društvo je danas svjedok disrupcije institucija, što se u posljednjim desetljećima odražava kroz izgubljeno povjerenje u obitelj, državu, poduzetnike, medije, znanost, vjeru i naciju. Današnje vrijeme od lidera zahtijeva bržu reakciju i odmak od tradicionalnih metoda odlučivanja.
Srića je istaknuo da tradicionalno MBA poslovno obrazovanje tvrtkama donosi 11 % rast profita, dok obrazovanje poduzetnika, koje se fokusira na promjenu načina razmišljanja, povećava rast profita za čak 30 %.
Prednosti i nedostatci (pretjerane) regulacije
U raspravi o izazovima poduzetnika u dinamičnom međunarodnom okruženju, koju je vodila glavna urednica The Adriatic Maja Dragović, Ante Žigman, predsjednik HANFA-e, osvrnuo se na ulogu financijskog regulatora kao ključnog za stabilnost tržišta i sigurnost potrošača.
Kao suprotnost stabilnosti naveo je kriptovalute, za koje je, zbog nedostatka regulative, karakteristično visoko rizik i volatilnost cijena, što potiče rizično ponašanje i može ugroziti financijsku stabilnost.
S druge strane, Gorazd Čibej, direktor Agencije za nadzor osiguranja, smatra da prekomjerna regulativa u EU može ugušiti razvoj i inovacije. “U Sloveniji trenutno postoji oko 21 tisuća propisa, što predstavlja nevjerojatno veliki korpus pravila koja je teško pratiti.”
Europa bi trebala više štititi svoje vodeće kompanije
Prema riječima Stjepana Oreškovića, poduzetnika i znanstvenika te većinskog vlasnika Bosqar Investa, EU ne uspijeva držati korak sa SAD-om jer ne omogućava dovoljno prostora za rast scale-up tvrtki.
Orešković smatra da je nužno osnažiti europska financijska tržišta i predlaže stvaranje ekosustava od 500 tvrtki s visokim potencijalom rasta, iza kojih bi stajala i štitila ih Europska komisija. Time bi se spriječili brzi preuzimanja i osigurao pristup inovacijama i znanju, koje trenutno lakše koriste SAD zahvaljujući većoj fleksibilnosti.
Ekstremno stanje na tržištu rada
Tilen Prah, direktor tvrtke Kariera, predstavio je trendove na hrvatskom i slovenskom tržištu rada. “Oko 80 % svih oglasa za posao odnosi se na kandidate sa srednjom stručnom spremom, dok se gotovo cijele generacije u obje države upisuju na fakultete, što stvara veliku neravnotežu na tržištu rada.”
“Mladi danas biraju: ili odlaze u inozemstvo, ili ostaju kod kuće i odustaju od svega, jer zbog poreznih ograničenja ne mogu napredovati.” Najčešći razlozi odlaska zaposlenika iz tvrtki su loši međuljudski odnosi, loše upravljanje i organizacija posla, dok su nezadovoljstvo plaćom i osjećaj neispunjenosti na drugom mjestu. Prah upozorava da je situacija s nedostatkom kadrova ekstremna i da se neće poboljšati barem idućih pet do deset godina, osim u slučaju velike krize.
Tvrtke traže poduzetnički orijentirane talente
Uspješne tvrtke u regiji, tzv. kreatori prilika, razgovarali su s Tihomirom Ladišićem, direktorom vijesti i programa na N1 Hrvatska, o izazovima s kojima se suočavaju.
Ivana Vrviščar, članica uprave Pošte Slovenije, kaže da tvrtka prilagođava strategije kako bi privukla talente. “Nove generacije imaju potpuno drugačija očekivanja. Fokusirani smo na mentorstvo i integraciju novih zaposlenika u naše procese i kulturu.”
Prema riječima Adriana Ježine, predsjednika uprave Telemacha, danas imaju znatno veću fluktuaciju zaposlenika nego prije deset godina. Tvrtka ulaže u zadovoljstvo zaposlenika i traži talente s poduzetničkim duhom, koji rade kao da su u vlastitoj tvrtki.
Prednost prilagodljivima
Vilma Učeta Duzlevska, predsjednica uprave Triglav osiguranja u Hrvatskoj, istaknula je da se kod talenata traži sposobnost prilagodbe brzim promjenama, jer je nestabilnost ključna značajka današnjeg poslovnog svijeta.
Renata Vujasinović, direktorica Visa Hrvatska, smatra da su najbolji ambasadori tvrtke zadovoljni zaposlenici. “Istovremeno treba jačati timski rad i graditi kulturu u kojoj je uspjeh prepoznat i cijenjen.”