Prema kalendarski prilagođenim podatcima statističkog ureda Eurostat, industrijska je proizvodnja u srpnju 2019. godine na razini EU (podatci za Belgiju, Cipar i Austriju nisu dostupni) bila 1,2% manja (u Hrvatskoj 3% veća) u odnosu na isti mjesec 2018. godine. Srpanjski pad dio je uglavnom negativnoga trenda koji traje od studenoga 2018. godine.
Usporedno s time, odnosno od studenog 2018. godine kontinuirano traje trend godišnjega pada industrijske proizvodnje u Njemačkoj, što je znatno utjecalo na kretanja industrijske proizvodnje na razini EU jer bruto dodana vrijednost njemačke industrije čini gotovo 30% bruto dodane vrijednosti industrije cijele EU.
Negativni trendovi njemačke industrijske proizvodnje djelomično su rezultat silaznog trenda kod proizvodnje motornih vozila (kontinuirani pad od srpnja 2018. godine), proizvodnje gume i plastike (gotovo kontinuirani pad od srpnja 2018. godine), proizvodnje kemikalija (kontinuirani pad od kolovoza 2018. godine), proizvodnje metala (kontinuirani pad od listopada 2018. godine), proizvodnje električne opreme (kontinuirani pad od studenoga 2018. godine), i proizvodnje farmaceutskih proizvoda (kontinuirani pad od studenoga 2018. godine).
Negativna kretanja u određenim, prethodno spomenutim granama, djelomično su rezultat silaznoga trenda proizvodnje, koji se bilježi u njemačkoj automobilskoj industriji, a znatnim je dijelom vezana uz narušene vanjskotrgovinske odnose sa SAD-om. Naime, Njemačka je u 2018. godini najveću vrijednost roba izvezla u SAD i to najviše vozila, strojeve i farmaceutske proizvode.
U uvjetima neizvjesnosti oko Brexita, od rujna 2018. godine bilježi se gotovo kontinuirani trend pada proizvodnje u UK, čija je bruto dodana vrijednost industrije jedna od četiri (Njemačka, UK, Italija i Francuska) najveće bruto dodane vrijednosti industrije EU.Prema dostupnim podatcima (za 25 od ukupno 28 zemalja), pad industrijske proizvodnje na razini EU u srpnju 2019. godine strukturno je rezultat zabilježenoga pada proizvodnje u 13 zemalja (Bugarska, Njemačka, Estonija, Irska, Grčka, Francuska, Italija, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Rumunjska i UK), dok je u njih 12 zabilježen rast. U prvih sedam mjeseci 2019. godine industrijska je proizvodnja EU u prosjeku bila 0,4% manja (u Hrvatskoj 1,3% veća) u odnosu na isto razdoblje 2018. godine.
Na razini EU prošla je godina bila peta uzastopna godina rasta industrijske proizvodnje, pri čemu je prošlogodišnja razina proizvodnje bila 1,3% veća (u Hrvatskoj 9,6% manja) u odnosu na onu iz 2008. godine. Očekujemo da će se ove godine nastaviti povoljna kretanja domaće potražnje unutar EU te da će to pozitivno utjecati na industrijsku proizvodnju.