Povodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada, a s obzirom na ograničenja nametnuta epidemijom koronavirusa, sindikalne središnjice Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) i Matica hrvatskih sindikata (MHS) organizirale su simboličan prosvjedni performans na zagrebačkom Glavnom kolodvoru pod nazivom “Zadnji vlak za bolje normalno”.
Cilj ovog performansa redateljice i scenaristice Petre Radin i s Filipom Detelićem, Petrom Težak i Mariom Kovačem u ulogama, bio je upozoriti na neodrživost postojećeg ekonomskog, socijalnog i društvenog modela, čije je nedostatke dodatno naglasila kriza izazvana koronavirusom. Stoga oporavak od krize ne smije značiti povratak na “staro normalno”, niti “novo normalno” prekarnih poslova i jeftine radne snage, već priliku za izgraditi “bolje normalno” s kvalitetnijim i sigurnijim radnim mjestima, boljom plaćom, s više socijalne pravednosti, zaokretom od usluga prema industriji te bržom digitalnom i zelenom tranzicijom.
„Performans koji je upravo izveden dočarava sliku većine radnika koji se svakodnevno bore s dilemom – vrijedi li boriti se za ostanak u Hrvatskoj i uhvatiti zadnji vlak za bolje normalno ili odustati i uhvatiti vlak za odlazak iz Hrvatske. Tu dilemu nemaju hrvatski političari, a nema je ni većina poslodavaca kojima je jedini interes brzi profit pod cijenu zadržavanja niske cijene rada. Istovremeno ti isti poslodavci govore da moraju uvoziti radnike jer, pazite, Hrvati ne žele raditi za minimalac“, rekao je predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Govoreći o stajalištima i zahtjevima SSSH, Novosel je istaknuo kako tzv. „moderan“ Zakon o radu kojeg Vlada RH zagovara, hrvatsko gospodarstvo neće učiniti ništa održivijim, niti će stvoriti kvalitetna radna mjesta. Rad na određeno neće omogućiti lakše otpuštanje radnika, a rad od kuće neće potaknuti demografsku obnovu, kao što govori ministar rada Aladrović.
„Sektorsko kolektivno pregovaranje, kvalitetan socijalni dijalog i slobodno sindikalno organiziranje jedina je garancija zadovoljnog radnika i zadovoljnog poslodavca“, rekao je Novosel te najavio potpisivanje sporazuma SSSH i Hrvatske udruge poslodavaca o početku kolektivnog pregovaranja za sektor javnolinijskog prijevoza.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever osvrnuo se na stanje radničkih prava i nepravde prema radnicima koje su uslijed epidemije, ali i prepirke predsjednika Vlade i države, stavljene pod tepih.
“U posljednjih 10 godina, oko 10 posto Hrvata iselilo je iz Hrvatske jer u Hrvatskoj nemaju sigurne poslove i dovoljna primanja od kojih mogu živjeti”, rekao je Sever te istaknuo da je dodatan problem što se veliki dio odseljenih radnika nadomješta stranom uvoznom radnom snagom koja iz očaja prihvaća tako niska primanja jer je kod njih još gore i time se cementira niska cijena rada.
Sever je radnicima poručio da, unatoč otkazivanju tradicionalne povorke zbog epidemiološke situacije, nisu sami te istaknuo da sve sindikalne središnjice imaju čvrst, jedinstven stav – da neće dopustiti pogodovanje poslodavcima. “Jasno smo čuli radničke poruke i tijekom konzultacija o Zakonu o radu jasno smo izrekli svoje stavove – dosta je daljnje fleksibilizacije i obespravljenja radnika. Budu li poslodavci i dalje inzistirali na tome, uvijek imamo mehanizama i načina da i u ovim uvjetima pokrenemo ljude“, rekao je Sever.
Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić rekao je kako je svaka kriza, pa tako i kriza uzrokovana koronavirusom, prilika da Hrvatska izgleda drugačije. „Europa se zahvaljujući pandemiji mijenja – uvode se pravila za minimalnu plaću, jačaju se mjere za zapošljavanje, uvodi se cijeli korpus socijalnih prava, napušta se sumanuta politika štednje koja je dovela do iseljavanja u Hrvatskoj“, istaknuo je Ribić te dodao da izlazak iz krize mora biti temeljen na promjeni porezne politike u smjeru veće društvene jednakosti i pravde te većeg dostojanstva radnika. To je, smatra Ribić, jedini način da zaustavimo iseljavanje.
Na državi je odgovornost za osiguravanje kvalitetnih radnih mjesta. Država mora natjerati poslodavce na poštivanje pravnih obveza prema radnicima, zaustaviti zloupotrebu zapošljavanja na određeno i osigurati jednakost u socijalnim pravima radnika, bez obzira na oblik ugovora ili radnog angažmana. Sindikati će i dalje, a pogotovo u daljnjim pregovorima o novom Zakonu o radu inzistirati na tim, za rad po mjeri čovjeka, važnim elementima.