Kretanje hrvatskog gospodarstva u prvoj polovini ove godine, a posebno u drugom kvartalu, obilježeno je utjecajem širenja koronavirusa i njegovim negativnim utjecajem na gospodarstvo. Gospodarstvo je s jedne strane pogođeno globalnim širenjem virusa, točnije obustavljanjem dijela globalne proizvodnje, znatnim smanjivanjem globalne robne razmjene i nedostatkom pojedinih intermedijarnih proizvoda, te u konačnici globalnim padom potražnje, a s druge strane prisilnim zaustavljanjem dijela domaćih gospodarskih aktivnosti u cilju zaustavljanja daljnjeg širenja zaraze i svime time potaknutog pada domaće potražnje.
Širenje koronavirusa započelo je u Kini sredinom siječnja, dok je snažnije širenje virusa unutar granica Europske unije započeto sredinom veljače u Italiji, nakon čega se virus proširio i na druge članice EU. Situacija je eskalirala sredinom ožujka kada je veći broj članica EU zatvorio svoje granice za državljane drugih zemalja, a većina članica je započela i s određenim oblicima ograničavanja gospodarskih aktivnosti. U Hrvatskoj je prvi slučaj zaraze zabilježen krajem veljače, da bi sredinom ožujka došlo do zatvaranja dijela gospodarstva poput ugostiteljskih objekata, trgovačkih centara i većine aktivnosti koje podrazumijevaju direktan kontakt s korisnicima.
Stoga je već u prvom kvartalu došlo do znatnog usporavanja rasta BDP-a na samo 0,4% u odnosu na rast od 4,1% ostvaren godinu dana ranije. Pritom je ukupna domaća potražnja realno smanjena za 1,5%, a inozemna potražnja za 3,0%, ali je rast BDP-a održan zahvaljujući znatnom smanjenju vrijednosti uvoza roba i usluga od 5,8% na godišnjoj razini.
„Trebamo uzeti u obzir da je dobar dio drugog kvartala bio pod utjecajem lockdowna jer je popuštanje mjera krenulo krajem travnja i početkom svibnja. Iako su Vladine mjere i isplate minimalnih plaća u znatnoj mjeri održale razinu zaposlenosti, pad aktivnosti i ukupne domaće i inozemne potražnje očekivano je utjecao na izraženiji pad na godišnjoj razini,“ rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.
Prema danas objavljenim prvim procjenama DZS-a, taj je pad u odnosu na drugi kvartal prošle godine iznosio -15,1%. Pritom je pad domaće potražnje iznosio -10,0%, a inozemne -40,6%. Promatrano u strukturi, najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a među komponentama domaće potražnje imao je pad osobne potrošnje od -14,0%, ali je zabilježen i znatan pad vrijednosti bruto investicija, tako da je blagi rast zabilježen samo kod potrošnje države. S druge strane, realna vrijednost robnog izvoza smanjena je za -10,9%, a realna vrijednost izvoza usluga, među kojima se najveći dio odnosi na turizam, za čak -67,4%, s obzirom da je broj ostvarenih noćenja stranih turista bio čak 82% manji nego u istom kvartalu 2019. godine.
Neznatan rast u prvom kvartalu i snažan pad u drugom, doveli su u prvoj polovini godine do ukupnog pada BDP-a od znatnih -7,8%.
Po takvim kretanjima Hrvatska se nije bitnije razlikovala od globalnog okruženja. Prema za sada dostupnim podacima Eurostata za dvadeset članica EU, u svima je došlo do osjetnijeg pada BDP-a, tako da je BDP na razini cijele EU27 u drugom kvartalu na godišnjoj razini smanjen za čak 14,1%. Najveći pad od čak 22,1% je pritom zabilježen u Španjolskoj, tek nešto manje stope pada zabilježene su u Francuskoj i Italiji, a BDP Njemačke je smanjen za 11,7%. Dakle, snažan pad zabilježen je kod sva četiri najveća gospodarstva EU. Isto se može reći i za SAD, čiji je BDP u drugom kvartalu pao za 9,5% na godišnjoj razini. Kada se govori o EU također se mora napomenuti da je određeni utjecaj na BDP imao i Brexit, odnosno smanjivanje robne razmjene s Ujedinjenim Kraljevstvom koje je prije istupanja bilo najveći vanjskotrgovinski partner EU27 nakon SAD-a.