Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu blago su poboljšana u srpnju, odražavajući optimistične prognoze u uslužnom sektoru za drugu polovinu ljeta, pokazalo je u utorak mjesečno istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj porastao je u srpnju za 0,8 bodova u odnosu na lipanj, na 106,1 bod.
U mjesecu na izmaku poboljšana su samo očekivanja u uslužnom sektoru, premda blago, prema rastu indeksa za 0,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec. Menadžeri očekuju znatno bolju potražnju do kraja ljeta, uz naglašenu neizvjesnost. Njihova ocjena poslovanja i potražnje u prethodna tri mjeseca znatno je pak lošija nego u lipnju.
Ozračje među potrošačima zadržalo se na lipanjskoj razini, a značajnijih promjena nije bilo ni među menadžerima u industriji, prema gotovo nepromijenjenoj vrijednosti indeksa.
Raspoloženje u sektorima maloprodaje i građevine znatno je pak pogoršalo u odnosu na lipanj, iskazano u padu indeksa za oko tri boda, odnosno gotovo pet bodova, pod utjecajem lošije ocjene knjige narudžbi.
Menadžeri u gospodarstvu u cjelini očekuju nešto jači tempo zapošljavanja u ljetnoj sezoni, prema rastu indeksa EEI za 1,2 boda u odnosu na lipanj. Indeks koji signalizira neizvjesnost u poslovanju pokazuje poboljšanje, porastavši za tri boda u odnosu na mjesec ranije.
Bez promjena u eurozoni
Ozračje na razini 20-člane eurozone nije se bitnije promijenilo ni u srpnju u odnosu na mjesec ranije, uz gotovo nepromijenjenu vrijednost indeksa, od 95,8 bodova.
Očekivanja menadžera pogoršana su ponajviše u maloprodaji i uslugama, što se očituje u padu indeksa za oko 1,3 boda.
U industriji i građevinskom sektoru ozračje je ostalo gotovo nepromijenjeno.
Potrošači su pak optimističniji, prema rastu indeksa za jedan bod.
Poslovni čelnici u 20-članom gospodarstvu očekuju slabiji tempo zapošljavanja u idućim mjesecima, prema padu indeksa EEI za 1,8 bodova. Njegova vrijednost spustila se ispod dugoročnog prosjeka prvi puta od travnja 2021. godine, napominje Komisija u izvješću. Neizvjesnost u poslovanju neznatno je ublažena, uz pad indeksa EUI za 0,2 boda.
U skupini vodećih gospodarstava najviše i u srpnju poboljšalo raspoloženje u Španjolskoj, uz rast ESI-ja za 1,7 bod. Slijedi Italija s blagim poboljšanjem ozračja, prema rastu indeksa za 0,4 boda.
U Njemačkoj očekivanja su bila uglavnom stabilna, a u Francuskoj su znatno pogoršana, uz pad indeksa za 2,2 boda.
Zamjetno pogoršanje signalizira i indeks najvećeg gospodarstva EU-a izvan eurozone, onog Poljske, čija se vrijednost smanjila za 1,8 bodova, pokazuje istraživanje EK. (H)