Na konferenciji “Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj i Njemačkoj”, održanoj u utorak u Novinarskom domu u organizaciji Zaklade Konrad Adenauer Stiftung, bilo je riječi o razlikama i sličnostima u uspješnosti takvih skupina poduzeća u dvjema državama.
Predavanje pod nazivom “Malo i srednje poduzetnišvo u Njemačkoj – Temelji uspjeha” održao je stalni zamjenik njemačkoga veleposlanika i voditelj Odjela za gospodarstvo Harald Seibel rekavši kako se u Njemačkoj mala i srednja poduzeća smatraju stupom ekonomije. Dodao je kako malo i srednje poduzetništvo čini 99,5 posto svih poduzeća u Njemačkoj te kako su malo i srednje poduzetništvo 2017. zapošljavali 70,4 posto radnoga stanovništva.
Seibel je istaknuo da na uspjeh maloga i srednjega poduzetništva utječu mnogu faktori, kao što su demografija i sve starija populacija, nekvalificirana radna snaga i nedostatka mladih.
“Naša zemlja ne bi bila tako ekonomski jaka bez malih i srednjih poduzeća” zaključio je Harald Seibel.
Hrvatski ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat govorio je u ulozi koju malo i srednje poduzetništvo imaju u Hrvatskoj. Rekao je kako su brojke slične u Njemačkoj i Hrvatskoj istaknuvši da su gotovo 99,3 posto svih gospodarskih subjekata obrti, mikro i mala srednja trgovačka društva. Ministar Horvat dodao je kako više od 60 posto zaposlenih radi u toj skupini, te da se tu generira 60 posto dodane vrijednosti.
“Međutim, ipak postoji razlika”, rekao je Horvat i zamolio prevoditelje, ali i slušatelje “da to ne shvate doslovno”.
“Mi stvaramo kvalitetnu radnu snagu za njemačke poduzetnike i nije nas zbog toga sram, niti se toga bojimo” rekao je Horvat i dodao kako smo svjedoci tzv. legalne gospodarske migracije koja se uvijek događa od istoka prema zapadu.
“Sve ono što dobro započnemo ovdje u Hrvatskoj, i onaj tko počne svoj radni vijek ovdje u Hrvatskoj, u jednom trenutku prepozna svoju priliku i šansu i pokušava napraviti gospodarski i ekonomski iskorak i traži bolje plaćeno radno mjesto”, rekao je Horvat.
Ocijenio je kako postoji velika razlika u iseljavanju iz Hrvatske danas i ranije kada su ljudi išli na privremeni rad u Njemačku, dok danas vode obitelji sa sobom i ostaju.
Ministar je rekao da bi “volio da administrativni dio u njegovu ministarstvu obavljaju računala, kako bi se oni mogli fokusirati samo na jednu točku, a to je prepoznavanje dobre ideje”.
“Trenutačno 80 posto posla obavljamo mehanički, a ne promišljamo strateški u želji i namjeri da odgovorimo na pitanje što želimo od Hrvatske za deset godina”, izjavio je Horvat.
Ministar pak smatra da “odgovor na takvo pitanje ima njemačka državna tajnica koja ima viziju što znači da se strateški dokumenti rade sustavno kako se ne bi dogodilo da se, kada jedna politička elita zamijeni drugu, ‘zaključaju ormari’ i sve prethodno se pali, jer ništa ne vrijedi”.
Ocijenio je kako bi se digitalizacijom cijeloga sustava smanjila mogućnost korupcije.
“Ako se ovo o čemu govorim ne dogodi, nećemo u listopadu biti 58., bit ćemo 68.. Padat ćemo šestu godinu zaredom i nećemo se lako oporaviti”, zaključio je Horvat koji smatra kako je cilj uvjeriti ljude iz Svjetske banke da smo spremni za promjenu kako bismo zaustaviti negativno pozicioniranje Hrvatske na Doing Business ljestvici. (H)