U središnjici Hrvatske gospodarske komore 8. i 9. su se lipnja okupili predstavnici svih subjekata uključenih u stvaranje bolje, održivije budućnosti za industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi. Na radionici su sudjelovale tri europske industrijske federacije: Euratex (Europska konfederacija tekstila i odjeće), CEC (Europsko Udruženje kožara) i Cotance (Europska konfederacija industrije obuće), predstavnici Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Škole za modu i dizajn te predstavnici tvrtki, HUP-a i Komore, koja je ujedno bila domaćin skupa.
Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u Hrvatskoj suočava se s brojnim izazovima. Do kraja 2021. godine, u Hrvatskoj je bilo registrirano 2.409 tvrtki, a, prema podatku iz veljače ove godine, navedene su tvrtke zapošljavale 22.062 radnica i radnika. U razdoblju od 2017. do 2022. godine, broj radnih mjesta u industriji smanjio se za više od 5.100. Uz značajni pad radnih mjesta, u kontinuiranom su padu i udio zaposlenika u ukupnoj proizvodnji (svega 10% na kraju 2021.) te udio izvoza u ukupnom izvozu (7% na kraju 2021.).
Među predstavnicima brojnih uspješnih tvrtki koje svoj doprinos okupljanju daju kroz prezentiranje stanja na „realnom“ terenu, kao i dajući relevantne prijedloge, bio je i novoizabrani predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK te direktor tvrtke Galeb, Josip Aračić.
Aračić se ovom prilikom osvrnuo na glavne izazove s kojima se industrija susreće te iznio svoj stav kad je riječ o usmjeravanju prema održivoj proizvodnji: „Velika proizvodnja i niske cijene su, nažalost, bitne odrednice poslovanja velikih multinacionalnih poduzeća u tekstilnoj industriji. Jedini cilj kojim ćemo, ako počnemo djelovati prema njegovom ostvarenju, moći zaustaviti takav, neodrživ način poslovanja i nametnut trend, jest smjer prema manjoj konzumaciji, proizvodnji kvalitetnijih proizvoda, po višim cijenama. Naša industrija itekako može doprinijeti realiziranju Zelenog plana, ali isključivo u slučaju smanjenja kupnje jeftinog tekstila, uz fokus na kvalitetu i efikasnije korištenje obnovljivih izvora te uz sustavne, neovisne kontrole, kao i relevantna certificiranja koja bi zaustavila greenwashing prakse koje su u našoj industriji izrazito uočljive.“
O izazovima s kakvima se susreću u kožarskoj industriji te načinima kako im doskočiti, slijedeći najnovije propisane smjerove, svoj je osvrt dao direktor tvrtke Midal, Mario Lešina: „Nedostatak radne snage, s naglaskom na onu kvalificiranu, rast plaća koji ne prati rast produktivnosti te brojni načini zadržavanja radnika koji nisu održivi, trenutno su najveći izazovi kojima moramo pronaći rješenje. Jedino što će dugoročno pomoći da opstanemo i da se razvijamo jest što prije početi koristiti sve što nam donosi Industrija 4.0. Realno je da će kvalificirane radne snage biti sve manje, pa će upravo digitalizacija procesa, robotizacija i umjetna inteligencija to kompenzirati. Naglašavam izuzetnu važnost EU fondova iz kojih se projekti nabave i edukacije mogu sufinancirati, a što nam daje jedinstvenu priliku da stanemo uz bok najrazvijenijim zemljama svijeta.“
Ciljevi dvodnevne radionice pod nazivom “Osiguravanje održive budućnosti industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi” bili su povećati reprezentativnost udruga poslodavaca i sindikata povećanjem njihovog članstva i konsolidacijom njihovih struktura, razviti vještine i kapacitete socijalnih partnera i njihovih članova za industrijsku strategiju, socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, razvijati i provoditi strategije za industrijski razvoj i društveni napredak te otvoriti put za bolji socijalni dijalog i kolektivne ugovore, uključujući pregovaranje na razini industrije, ugovore s više poslodavaca.
Kroz intenzivne rasprave s poslodavcima i sindikatima, istaknuta je nužnost jakog sindikata, ali i postojanja strateški dobro organiziranog sektora kako bi se mogao ostvariti puni potencijal. Zaključeno je i da situacija u sektoru ne ide na bolje s obzirom na situaciju s ratom u Ukrajini i energetsku krizu te je istaknuto kako i u ovoj industriji postoje i značajni problemi s radnom snagom. Budući da trenutna radna snaga stari, nužno je djelovati s ciljem privlačenja mlade snage u sektor. Definirane su i snage industrije u Hrvatskoj – industrija ima kapacitete odgovoriti na zahtjeve tržišta, dio je EU i postoji snažan dijalog između poslodavaca i sindikata. Slabosti su ljudski resursi, nedostatak dobro definirane industrijske strategije, imidž i sposobnost privlačenja mladih talenata u industriji, kao i preveliki fokus na doradne, tzv. Lohn poslove. Mijenjanje takvog modela funkcioniranja, koji se temelji na strateškoj ovisnosti, zahtijeva dosta rada i investicija.
Jedna od najvažnijih točaka na okupljanju bila je predstavljanje EU strategije za tekstil i odjeću te su istaknuti ključni ciljevi do 2030. godine – da tekstilni proizvodi koji se plasiraju na tržište EU-a budu dugovječni i reciklabilni kako bi se stalo na kraj postojećoj kulturi brze mode, da profitabilne usluge ponovne uporabe i popravka budu svima dostupne, da kružna odjeća postane norma te da proizvođači preuzimaju odgovornost za svoje proizvode duž vrijednosnog lanca.
„Nacionalnom razvojnom strategijom Hrvatske 2030. definirano je da će Hrvatska svoj održiv rast i razvoj temeljiti na boljem iskorištavanju svojih resursa, izvozno orijentiranom, zelenijem i pametnijem gospodarstvu te na inovativnosti ljudi, čistim industrijama i novim tehnologijama koje imaju veliki potencijal za otvaranje novih i bolje plaćenih radnih mjesta. S obzirom na to da je hrvatska industrija raznovrsna, s različitim sektorima koji se suočavaju s različitim razvojnim izazovima, potrebno je pojedinačno pristupati rješavanju problema s kojima se pojedina industrija suočava. Stoga je danas, u sinergiji svih sudionika na radionici, potrebno dati odgovore na brojna relevantna pitanja važna za očuvanje i unapređenje industrija koje u kratkom roku mogu generirati veliki broj zaposlenih i koje je potrebno očuvati, podržati i unaprijediti na nacionalnom nivou“, istaknula je u svom obraćanju okupljenima ispred domaćina HGK Jagoda Divić, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj.
Okupljenima se obratio i Dirk Vantyghem, generalni direktor Euratexa, osvrnuvši se pritom i na novu europsku strategiju za tekstilnu industriju: „Okupili smo se ovdje u razdoblju kad se okruženje u kojemu poslujemo vrlo brzo mijenja i suočava se s izazovima kojima se moramo na brojne načine prilagoditi kako bismo opstali. Iznimno je važno što je Europska komisija upravo u ovom turbulentnom razdoblju iznijela novu strategiju, ambiciozni plan koji nas motivira da promijenimo način kako poslujemo – da naši proizvodi budu kvalitetniji, održiviji te da se okrenemo principu kružne ekonomije. U Euratexu na to ne gledamo kao prijetnju, nego kao priliku za čitavu industriju jer je cilj transparentno i ažurno promovirati kvalitetniju i održiviju proizvodnju kroz cjelokupni proces koji nam svima donosi dobro“.
Radionica je organizirana kao dio projekta Europske unije o socijalnom dijalogu koji financira u suradnji s europskim i nacionalnim socijalnim partnerima u industriji tekstila, odjeće, kože i obuće za ovo područje Europe.