Iz MTF-a ističu kako nagrađeni predstavljaju jedan od najboljih primjera liderstva i upravljanja turizmom u mediteranskim državama i regijama.
U organizaciji Mediterranean Tourism Foundation (MTF) u četvrtak su na Malti održane Mediterranean Tourism Awards prilikom čega je Ivani Vladović, direktorici Turističke zajednice Splitsko – dalmatinske županije, uručena nagrada SEA AWARD 2023. u kategoriji održivog poslovanja. Ovu prestižnu nagradu Vladović je dodijelio predsjednik Malte, George Vella.
Mediterranean Tourism Awards, događaj je koji se održava od 2013. godine i ujedno predstavlja najvažnije nagrade u sektoru turizma na području Mediterana. Nagrade svake godine dodjeljuje MTF kako bi prikazali inovativne, odgovorne i održive primjere poslovanja u području turizma.
„Velika nam je čast što je Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije i sav njezinn potencijal prepoznat i nagrađen na ovakvom važnom međunarodnom događaju. Ovo priznanje potvrđuje kako idemo u dobrom smjeru, no na ovome nećemo stati. U daljnjem radu fokus će nam još više biti na održivosti, autentičnosti i kvaliteti turističke ponude. Između ostaloga, ovo je izvrsna prilika za povezivanje i razmjenu iskustava s dionicima turizma iz ostalih mediteranskih zemalja te upoznavanje s njihovim inovativnim i održivim pristupima iz prakse“, izjavila je Ivana Vladović.
Cijelom događaju prisustvovali su državnici zemalja Mediterana te turistički autoriteti iz cijelog svijeta dok je glavna tema foruma bila očuvanje mediteranskog načina života. Pred više od dvije tisuće predstavnika dalmatinska vizija turizma od strane organizatora prepoznata je kao nit vodilja i poslužila kao primjer mnogim državama poput Španjolske, Portugala, Italije, Grčke, Turske i Egipta, a koje se suočavaju s problemima masovnog turizma.
Ivana Vladović sudjelovala je dodatno na panelu s temom „Turističke destinacije – od dobrih do izvrsnih“ pri čemu je pričala o filozofiji, pristupu i ciljevima turizma u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Tom je prilikom Vladović upozorila da se turizam u Dalmaciji nalazi na prekretnici te da tema o održivom turizmu nije stvar budućnosti nego sadašnjosti. U tom svjetlu pozdravila je zakonodavni okvir Republike Hrvatske koji ide u smjeru dugoročne strateške kodifikacije ali i pojasnila kako je potrebno raditi na sinergiji između lokalnih jedinica, investitora i turističkih djelatnika kako bi se kvaliteta turizma povećala, a korisničko iskustvo učinilo ekskluzivnim i autentičnim.
U kontekstu svog izlaganja, na oduševljenje prisutnih, osvrnula se i na projekt Dalmatinska marende kojeg je pokrenula prošle godine i koji je već prepoznat kao turistički proizvod.
Dalmatinska marenda je projekt koji ide za afirmacijom i očuvanjem lokalne gastronomske baštine i promocije održivog turizma.
„Riječ je autentičnom iskustvu kojeg turisti žele doživjeti. Mi se trebamo odmaknuti od hiperglobaliziranih trendova i ponude koju turisti imaju i u svojim državama. Turizam se ne odvija samo zbog partijanja, kamenih zidina mora i sunca. Suštinu turizma ipak čine ljudi, njihovi običaji i način života. A nema boljeg načina od prezentacije iskonske Dalmacije od marende. Jer marenda nije samo puko jelo. To je običaj, to je smijeh, to je pjesma, to su drevni recepti našeg naroda. To je čitava filozofija življenja i uživanje vrhunskoj gastronomiji. Cilj je bio stvoriti brendiranu platformu s jasnim identitetom koja bi okupljala sve zainteresirane OPG-ovce te vinare i maslinare koji udovoljavaju ekološkim i tradicionalnim uvjetima. U sklopu projekta cilj je povezati ugostitelje i OPG-ovce te oplemeniti turističku ponudu Dalmatinskom marendom. Postojat će i svojevrsni oblik verifikacije pa će tako oni objekti koji poslužuju Dalmatinsku marendu imati njezin logotip u obliku naljepnicu, a s time će se moći i pohvaliti na svojim web stranicama. Uz pomoć najeminentnijih dalmatinskih chefova brendirali smo desetak dalmatinskih jela poput pašticade, sipe i boba, pilećeg tingula, imotskih rafiola, viške pogače, fritula…“.
Kvalitetu ponude, kazala je, treba jačati ne samo zbog turističke slike već i zbog zaštite i promicanja kvalitete života domaćih stanovnika.