Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je stres kao jednu od najvećih prijetnji zdravlju 21. stoljeća. Svaka treća osoba iskusi simptome povezane sa stresom. Svjetski gospodarski forum je među deset najvažnijih kompetencija uvrstio otpornost na stres i fleksibilnost.
Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna, organizacije i upravljanja poslom, kao i lošeg socijalnog konteksta posla te mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda kao što je stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija. Neki od primjera radnih uvjeta koji uzrokuju psihosocijalne rizike sljedeći su: prekomjerno radno opterećenje; proturječni zahtjevi i nejasna uloga radnika; neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika i nemogućnost utjecanja na način na koji se posao obavlja;loše upravljana organizacijska promjena, poslovna nesigurnost, neučinkovita komunikacija, nedostatak potpore uprave ili kolega;psihološko i seksualno uznemiravanje, nasilje treće osobe.
Člankom 51.Zakona o zaštiti na radu utvrđene su obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonio mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.
Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.); radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju,buku,vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.); komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.);subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).
Međutim, praksa ukazuje da još uvijek ovi aspekti nisu u odgovarajućoj mjeri zastupljeni u procjeni rizika za mjesta rada,pa je potrebno sve ključne dionike usmjeriti ka stjecanju potrebnih spoznaja o problemu stresa i važnosti očuvanja mentalnog zdravlja.
Svijest da smo svi podložni odgovoru na stres važan je početni korak u suočavanju sa stresom. Svi mi slično reagiramo na stresne okolnosti, osjećamo to na fizičkom, emocionalnom, mentalnom i bihevioralnom području.
Stres je u biti normalan odgovor na promjenjive okolnosti i pomaže nam da budemo usredotočeniji, energičniji, budniji i sposobniji da se nosimo s izazovima koji su pred nama. Naša učinkovitost je značajno povećana zbog oslobađanja adrenalina i drugih hormona stresa.
Odgovor na stres sam po sebi nije mentalni ili fizički poremećaj, ali često može biti okidač za niz psihičkih i fizičkih problema. Evoluirao je kroz evoluciju jer je pripremao naše pretke da se bolje nose s opasnostima, na primjer, u slučaju napada divljih životinja. Urođeni odgovor na stres još uvijek se u nama pokreće kada se nađemo u određenim okolnostima
Jačanje mentalnog zdravlja i prevencija razvoja mentalnih poremećaja temelji se prvenstveno na povećanju otpornosti na stres i rješavanju svakodnevnih problema na način koji smanjuje reakciju na stres. Za povećanje otpornosti na stres potrebne su dvije stvari: ojačati odgovarajući mentalni stav te znati i dopustiti si dovoljno opuštanje tijekom stresnih situacija.
Primjer dobre prakse je slovenski Program OMRA , koji ima za cilj podizanje svijesti javnosti o tome što je mentalno zdravlje i kako se nositi s poremećajima raspoloženja i upravljati njima.Bespplatna virtualna učionica Kako ojačati otpornost na stres pruža ključna znanja i vještine relevantne za povećanje otpornosti na stres.
Drugi primjer je Irska u kojoj je na raspolaganju besplatan , jednostavan za korištenje, inovativan, povjerljiv, psihosocijalni proces upravljanja rizikom. Pruža povratne informacije o stresu na radnom mjestu, psihičkoj dobrobiti zaposlenika i izloženosti kritičnim incidentima na radnom mjestu. Pruža strukturirane smjernice koje omogućuju organizacijama da razviju akcijski plan za ublažavanje ovih stresora.Program „Pozitivan rad“ korisnicima pomaže u: identificiji psihosocijalnih rizika i prilika zaposlenih; upućuje na poštivanje važećih zakona o zdravlju i sigurnosti; potiče na razvoj učinkovitih akcijskih planova za zdravlje i dobrobit; i na poboljšanje angažmana i učinka zaposlenika.
Aplikacijom se jednostavno upravlja, potpuno je povjerljivo i daje rezultate. Nema softvera za preuzimanje, anketa se popunjava deset do petnaest minuta, rezultatima se može pristupiti bilo gdje, a anketa je besplatna! „Pozitivan rad“ temelji se na jednostavnom pristupu u četiri stupnja, putem kojih se mjeri stresore na radnom mjestu, psihološku dobrobit zaposlenika i izloženost kritičnim incidentima. Iako postoje mnogi stresori koji su uobičajeni za većinu radnih mjesta, postoje neki koji su specifični za svaku vrstu posla. Istraživanje „Pozitivan rad“ sadrži sektorska revizijska pitanja za pojedinačne sudionike kako bi se naznačila učestalost i opseg iskustava kritičnih incidenata s kojima se susreću radnici u okviru njihovog posla i vrste mjera podrške koje bi mogle biti od najveće pomoći.
Što čini Hrvatska? Hrvatska još uvijek nema Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja.Imala ju je za razdoblje od 2011. do 2016., a nova još uvijek nije donesena. U međuvremenu zdravstveni problemi rastu,rastu i troškovi zdravstvu i poslodavcima. Ali ne čekajući konačno donošenje tog važnog nacionalnog dokumenta, može se na mikro razini, u svakoj radnoj sredini angažiranošću poslodavaca, organizacijskih jedinica za upravljanje ljudskim resursima, Odbora za zaštitu na radu i sindikata, koristeći navedene raspoložive edukativne materijale provesti zajedničko učenje, a zatim praktično identificirati rizike i primijeniti preventivne mjere uz ažuriranje procjene rizika, s ciljem jačanja otpornosti na stres i psihosocijalne rizike.
Posebno je to važno i zbog novonastalih okolnosti promjene načina rada u uvjetima pandemije. Rad od kuće u normalnim vremenima može donijeti i prednosti i izazove. Iako postoji potencijal za veću ravnotežu između posla i života i fleksibilniji radni život, nedostatak kontakta licem u lice s kolegama na poslu može dovesti do lošije komunikacije, manjeg timskog rada i socijalne izolacije. Ne biti u blizini prizora i zvukova drugih utječe na to kako se osjećamo, kako radimo i kako učimo. Moraju se uložiti napori da se uspostave sustavi za njegovanje osjećaja povezanosti između poslodavca i zaposlenika, ali još važnije među suradnicima pojedinačno i među timovima i odjelima.
U praksi ima pozitivnih primjera i kreativnih rješenja (Karlovačka pivovara d.d., Hrvatska poštanska banka d.d.,…) prilagodbe poslodavaca i zaposlenika putem osmišljenih aktivnosti za upravljanje i kontrolu stresa i podršku zaposlenicima dok rade od kuće tijekom COVID-19) ili kao dio planiranog pristupa i dogovorenog rada od kuće.
Vitomir Begović